Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković” i Društvo za jezičkeresurse i tehnologije – JeRTeh organizovali su prvi seminar „Uvodu Digitalnu humanistiku: radionice za implementaciju ‘udaljenog čitanja‘ u istraživačkoj praksi”, koji je realizovan u Tršiću od 4. 12. do 8. 12. 2023. godine.
 Seminar je sproveden kroz saradnju njegovih autora i Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija Republike Srbije.
 Polaznici seminara bili su studenti osnovnih ,masterskih i doktorskih studija.
 Cilj ovog seminara bio je da se studenti filoloških i humanističkih nauka upoznaju s metodama digitalne humanistike, pripreme i obrade teksta za primenu tehnika ‘udaljenog  čitanja’.
 Seminar  je  obuhvatao  deo  s  predavanjima  ipraktičan deo, odnosno radionice.
Prvog  dana  seminara  održana  su  dva  predavanja,  potom  je  u popodnevnim satima usledila primena teorijskog dela.
 Prvo predavanje „Uvod u digitalnu humanistiku” održao je dr Vasilije Milnović.
 Na početku izlaganja, dr Milnović se osvrnuo na rezultate njihovih dosadašnjih projekata, upoznao je polaznike s projektom u okviru COST Action CA16204 Distant Reading for European Literary History(2018–2022) i istakao važnost digitalne humanistike.
 Govorio je označaju razvijanja jezičkih tehnologija, s posebnim osvrtom na tzv. "male jezike" (npr. Island, Estonija ili Izrael gde se ulažu značajna sredstva u razvoju tog procesa) i njihovoj potencijalnoj primeni u leksikografiji, nastavi srpskog jezika i književnosti, prevođenju i drugim oblastima.
Predavanje prof. dr Cvetane Krstev bilo je posvećeno korpusu SrpELTeC.
  Prof.  dr  Krstev  upoznala  je  polaznike  s  procesom nastajanja  ovog  korpusa  i  kriterijumima  koje  je  bilo  neophodno ispuniti da bi srpski roman u datom periodu postao deo korpusa (ravnomerna zastupljenost i muških i ženskih autora;
 ravnomerno pokrivanje izabranog perioda (1840–1920);
 raznovrsnost po pitanju dužine;
 poznata i priznata dela, ali i nepoznata;
 raznovrsnost autora).
 Bilo je reči o izazovima s kojima su se susretali tokom formiranja srpske potkolekcije, kao i o procesu digitalizacije prvih izdanja (ili najstarijih dostupnih).
 Proces digitalizacije čine sledeći koraci:
 skeniranje, optičko prepoznavanje karaktera, korekcija,  osnovna  anotacija,  unošenje  metapodataka,  automatska napredna anotacija.
Polaznici seminara upoznati su na koji način se vrši korekcijai obeležavanje teksta, kao i kako se unose metapodaci, te su prvi dan radionice dobili tekst na kojem su radili korekciju prateći uputstva za obeležavanje,
 a tokom ostalih dana unosili su metapodatke i radilisu na anotaciji jezičkih entiteta u tom tekstu.
Drugog  dana  je  dr  Aleksandra  Trtovac,  u  svom  predavanju „Univerzitetska biblioteka ‘Svetozar Marković’ i udaljeno čitanje”, govorila o povezanosti bibliotekarstva i digitalne humanistike, kaoi o njihovoj ulozi u COST akciji.
 Drugo predavanje dr Trtovac posvetila je projektu Transkribus i digitalizaciji putem mobilnog telefona.
 Polaznici su tog dana na radionici napravili naloge na Transkribusu, a potom su upoznati i sa aplikacijom DocScan pomoću koje je moguće učitati rukopisne radove i dobiti transkript teksta.
 Veoma korisno bilo je upoznavanje s naprednim pretraživanjem u Kobisu.
 Pored izbornog pretraživanja, fokus je bio usmeren i kakomandnom pretraživanju.
 Jedna od korisnih informacija bila je i da se u odeljku UNPAYWALL nalaze naučni članci sa otvorenim pristupom, kao i da sva imena i prezimena jednog autora (korisno ukoliko imamo pseudonim, a želimo da izlistamo sva dela jednog autora ili ako je prezime autorke menjano usled bračnih razloga) možemo naćiu delu CONOR.SR.
Trećeg dana prof. dr Krstev upoznala je polaznike s pojmom imenovani entiteti i načinom kako se oni obeležavaju u tekstu.
 Predavanje prof. dr Ranke Stanković nadovezalo se na prethodno, bilo je reči o obradi digitalnih tekstova.
 Učesnici radionice suradili na automatskoj anotaciji delova teksta imenovanim entitetima(mesta, osobe, organizacije, profesije. . . ),
 date su i određene napomene o  naprednijim  vrstama  anotacije,  potom  je  usledila  kontrola  i evaluacija automatski evaluiranih podataka.
Istog dana na radionici učesnici su upoznati s vikipodacima o srpskim romanima, te su unosili osnovne podatke o tekstu koji su dobili prvog dana koristeći alate OpenRefine i QuickStatements.
 Učesnici su upoznati i s pretraživanjem podataka jezikom SPARQL.
Četvrti dan započet je predavanjem prof. dr. Duška Vitasa, govoreno je o procesu nastajanja kulinarskog korpusa.
Prof. dr Ranka Stanković nastavila je temu o korpusima dostupnim na NOSKE platformi društva JerTeh.
 Učesnici su imali priliku da se upoznaju s osnovama CQL jezika i kako da daju upite nad korpusom srpEL-TeC.
 Radionica je bila posvećena komandnim pretragama, počevši od jednostavnijih upita, pa sve do složenijih gramatičkih obrazaca iupita koji uključuju etikete imenovanih entiteta.
Poslednjeg  dana  semina ra  učesnici  su  slušali  predavanje „Inicijativa za razvoj otvorenih NLP/NLU resursa i alata za srpskijezik” Slobodana Markovića.
 Tokom predavanja istaknuti su izazovi upotrebe veštačke inteligencije (VI), kao i mogućnosti i problemi u vezi s obradom srpskog jezika korišćenjem VI.
 Problem postoji je rmodeli nisu suštinski prilagođavani, njihova primena nije praktičnau poslovnim rešenjima i mogućnosti ekspresije su sužene.
 Rešenje je u tome da bude što više teksta za obučavanje.
 Idealno bi bilo da je što više toga javno dostupno, pod permisivnom licencom i da pokrivaoba izgovora.
 Ciljevi inicijative za otvorene NLP resurse jesu bolji rezultati pretrage i razumevanje teksta.
Na ovom seminaru stečena su sveobuhvatna znanja o metodamadigitalne humanistike i značaju ove naučne oblasti.
 Ovaj seminar omogućio je bolje uvide za buduća istraživanja, posebno kada je u pitanju obeležavanje građe, ali i rad sa tekstualnim korpusima, u čemu je inajveća primena naučenog tokom ovog seminara.
 Ono što treba istaćikao najvažniji rezultat ovih predavanja i radionica jeste upoznavanjes kolegama i razvijanje potencijalne saradnje na budućim projektima  istraživanjima.
 To i jeste glavni razlog zašto bih kao učesnica toplo preporučila seminar „Uvod u Digitalnu humanistiku: radionice za implementaciju ‘udaljenog čitanja’ u istraživačkoj praksi”.
Ovaj rad finansiralo je Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkograzvoja  Republike  Srbije  prema Ugovoru broj  451-03-136/2025-03/200174, koji je sklopljen sa Institutom za srpski jezik SANU.Infoteka, god. 24, br. 1, februar 2025.
