11.	marta 2022. godine održan je prvi u nizu diseminacionih događaja u okviru EU projekta European Language Grid (ELG). 
U pitanju je bila onlajn ELG radionica u organizaciji Filološkog fakulteta u Beogradu i Društva za jezičke resurse i tehnologije JeRTeH. 
Ovaj događaj je ujedno najavio i skori, uspešan završetak projekta sredinom 2022. godine. 
ELG projekat (2019-2022) nastao je s idejom da približi akademsku zajednicu i industriju u domenu jezičkih tehnologija i osnaži poziciju Evrope u odnosu na druge kontinente u ovom pogledu. 
Rezultat projekta je jedinstvena ELG platforma na kojoj su sabrani resursi i alati za obradu evropskih jezika, kako bi postali vidljiviji i dostupni kako akademskim zajednicama, tako i poslovnim partnerima, nevladinim organizacijama i državnom sektoru. 
ELG kao jedan od svojih ciljeva navodi i pomoć u rešavanju pitanja digitalne jezičke ugroženosti pružanjem podrške evropskim jezicima koji nisu dovoljno podržani kroz jezičke tehnologije. 
Prema podacima iz januara 2022. godine, na platformi postoji preko 10.000 servisa, alata, skupova podataka, resursa i jezičkih modela za 87 jezika, a taj broj se uvećava iz meseca u mesec. 
Nakon završetka projekta planirano je da platforma nastavi da živi, omogućavajući pristup kako nekomercijalnim, tako i komercijalnim jezičkim tehnologijama. 
Radionica je trajala tri sata i održana je onlajn, preko platforme Zoom, a snimak radionice se može naći na YouTube kanalu Društva JeRTeh. 
Zvanični jezik radionice bio je engleski. 
Nakon pozdravne reči koju je uputila organizatorka, prof. Cvetana Krstev, održana je uvodna prezentacija koordinatora projekta prof. Georga Rema. 
Prof. Rem je napravio detaljan pregled projekta ELG, njegovih rezultata, kao i perspektiva za dalji rast i razvoj platforme. 
Predstavio je i problem jezičke nejednakosti u zastupljenosti jezičkih tehnologija za većinu evropskih jezika, izuzimajući španski, nemački i francuski (Slika 1). 
Posebno se osvrnuo na prilike srpskog jezika, koji prema izveštaju projekta European Language Equality (ELE) za srpski jezik i	dalje spada u jezike sa slabom pokrivenošću jezičkim tehnologijama. 
Na pitanje šta vidi kao sledeći korak u razvoju resursa i alata za srpski jezik, naveo je izradu opsežnog jezičkog modela koji bi se zatim mogao primeniti na različite zadatke obrade i generisanja srpskog jezika. 
Slika 1. Pokrivenost evropskih jezika jezičkim tehnologijama 
Zatim je usledila praktična i detaljna demonstracija upotrebe platforme, koju je prikazala Peni Labropulu, viši naučni saradnik grčkog Instituta za obradu jezika i govora. 
Prisustvo stranih predavača i gostiju dalo je povoda da se za potrebe radionice iskoristi rezultat skoro završenog evropskog projekta ELITR. 
U okviru ovog projekta razvijen je automatski sistem za prevođenje i titlovanje sastanaka i konferencijskih predstavljanja, kao i automatskog hvatanja beleški. 
Automatski zapis svih govora na radionici i njihov prevod na srpski (ili neki drugi evropski) jezik u realnom vremenu mogli su se pratiti u odvojenom prozoru. 
Nakon uvodnih prezentacija usledili su primeri iz domena jezičkih tehnologija za srpski jezik. 
U duhu projekta, radionica je zamišljena tako da objedini primere uspešne primene jezičkih tehnologija u industriji i najnovija dostignuća u naučnom domenu. 
Tako su prve dve prezentacije došle iz dve velike srpske firme – telekomunikacionog operatera Yettel i IT grupe ComTrade. 
Đorđe Hirš, vođa tima za upravljanje podacima u Yettel Serbia, predstavio je metodu nenadgledane analize sentimenta koju u firmi Yettel primenjuju na bazu glasovnih žalbi upućenih korisničkom servisu kako bi poboljšali svoje usluge. 
Dušan Jovičić, programer, prikazao je regionalno iskustvo firme ComTrade u pravljenju razgovornih agenata (četbotova). 
Primeri iz industrije bili su praćeni predstavljanjem resursa i alata za srpski jezik razvijenih u saradnji Beogradskog univerziteta (BU) i Društva JeRTeH. 
Najpre je prof. Ranka Stanković govorila o korpusu savremenog srpskog jezika SrpKor, koji je krajem 2021. godine dobio novu verziju – SrpKor2021. 
U odnosu na prethodnu verziju, ovaj korpus je obogaćen novim tekstovima iz različitih domena, među kojima se ističe korpus literarnih tekstova iz 19. i s početka 20. veka ELTeC, nastao u okviru COST akcije Distant Reading. 
Ovaj korpus, sastavljen od preko 100 književnih dela obeleženih vrstama reči, ujedno je bio tema i poslednjeg predstavljanja na radionici. 
Korpus ELTeC su predstavile prof. Cvetana Krstev i Milica Ikonić Nešić, kao potpuno slobodan resurs koji se može koristiti za pretrage, analizu i treniranje modela za srpski jezik. 
Ovaj korpus se trenutno može preuzeti sa GitHuba projekta. 
SrpKor2021, pa tako i ELTeC korpus, mogu se pretraživati preko sistema NoSketch, dostupnog za registrovane korisnike preko veb-stranice JeRTeha. 
Biljana Rujević je dala praktičnu demostraciju platforme Leximirka, napravljene za objedinjeno dopunjavanje, održavanje i korišćenje elektronskih rečnika, korpusa, i drugih leksičkih resursa i alata razvijenih u saradnji BU i JeRTeha. 
Platformi je, uz neophodnu registraciju, takođe moguće pristupiti sa veb-stranice JeRTeha. 
Mihailo Škorić predstavio je BEaST, novorazvijeni POS tager za srpski jezik koji predstavlja poboljšanje u performansama u odnosu na tagere u svojoj osnovi: treetagger, spaČ i stanza. 
Ovaj tager, koji je ujedno iskorišćen za obeležavanje korpusa tekstova ELTeC, dostupan je za preuzimanje preko GitHuba. 
Branislava Šandrih Todorović govorila je o veb portalu NER  &  Beyond, razvijenom u okviru COST akcije Distant Reading. 
Portal je napravljen da omogući obeležavanje imenovanih entiteta različitim dostupnim alatima, ali i mapiranje između anotacija kao proizvoda tih alata. 
Ova platforma je dostupna za upotrebu preko veb-stranice JeRTeha. 
Radionica ELG bila je pravo osveženje. 
S jedne strane, pružila je priliku da se sazna za projekat ELG, kao važan korak ka objedinjavanju i	većoj vidljivosti alata i resursa za srpski jezik. 
S druge strane, učesnici su stekli uvid i u neke od poslednjih rezultata istraživanja u domenu jezičkih tehnologija za srpski jezik i njihove primene. 
Dinamična struktura u okviru koje su predstavljanja servisa, resursa i	alata trajala po 15 minuta, omogućila je da se za kratko vreme dobije pregled velikog broja projekata, uz dovoljno informacija o svakom od njih. 
Radujem se sledećoj prilici da prisustvujem ovako sadržajnom i	dobro organizovanom događaju, uz uverenje da svaki ovakav napor doprinosi poboljšanju situacije jezičkih tehnologija za srpski jezik. 
