Institut za informacione nauke u Mariboru (IZUM) organizovao je od 1. do 3. decembra 2020. godine tradicionalnu COBISS konferenciju pod nazivom COBISS Meet 2020. 
Ovog puta okupljanje je obavljeno onlajn s obzirom na trenutnu situaciju sa pandemijom Kovid-19. 
Konferencija se odvijala na internet platformi  
Virtuelna scena je bila odlična prilika za diskusiju o idejama i zajedničkim planovima za budućnost, kontakt sa predavačima, kolegama i drugim učesnicima događaja. 
Događaj je pratilo preko 600 učesnika iz više od 10 zemalja. 
Centralna tema bila je prezentacija novih pristupa i predstavljanje inovacija koje u poslednje vreme sprovodi IZUM za sve učesnike mreže COBISS.net. 
Prvog dana konferencije na dnevnom redu bili su pozdravni govor, predavanja i diskusija sa predavačima iz Slovenije. 
U pozdravnom obraćanju dr Alen Bošnjak, direktor IZUM–a, osvrnuo se na neviđene okolonosti u kojima se našao svet, ali i na to da nas to nije sprečilo da zajedno ispunjavamo svoju misiju bez prekida. 
I u takvim uslovima moramo omogućiti našim korisnicima da u potpunosti koriste naše usluge. 
Zatim su najavljena predavanja koje će se održati i naglašeno da će svi imati mogućnost za razmenu mišljenja sa izlagačima i ostalim učesnicima nakon svake sesije, što je izvanredna prilika za razmenu ideja i pravljenje zajedničkih planova za budućnost. 
U pozdravnoj reči dr Jure Gašparič, državni sekretar Ministarstva obrazovanja, nauke i sporta, osvrnuo se na značaj IZUM-a i COBISS–a, u oblasti bibliotekarstva čija delatnost nije samo priznata u Sloveniji, već i širom regiona, a to je prepoznao UNESKO. COBISS i SICRIS su dva vrlo važna dela u mozaiku slovenačke Strategije razvoja 2030 koja se fokusira na kvalitet života svih, jer je edukativna strategija koja povezuje nauku i ekonomiju, od ključnog značaja za prenos znanja. 
Osvrnuo se i na to da je COBISS Meet 2020 verovatno najveći događaj u oblasti nauke koje je IZUM organizovao proteklih godina zajedno sa slovenačkim univerzitetima. 
Akademska digitalna kolekcija Slovenije predstavlja relevantan nacionalni informativni resurs za istraživače. 
To će biti jedinstvena platforma za pristup punom tekstu članaka elektronskim informativnim izvorima na koje su univerziteti i njihove biblioteke pretplaćeni pojedinačno, što će u značajnoj meri poboljšati celokupno iskustvo korisnika. 
IZUM priprema zajednički nacionalni repozitorijum otvorene nauke nazvan dCOBISS. 
On omogućava čuvanje publikacija istraživača koje su u otvorenom pristupu, kao i podatke o projektima. 
Nadogradnja nacionalne infrastrukture – HPC RIVR – superkompjuter će početi sa radom na proleće 2021, a njime će biti ojačani nacionalni računarski kapaciteti visokih performansi koji su potrebni za inovacije kako u istraživačkom, tako i u području ekonomije. 
Zatim se obratio Bahanu Neupane, predstavnik UNESKO-a, koji je svom izlaganju napravio osvrt na saradnju UNESKO-a i IZUM-a. 
Izvršni odbor UNESKO-a počeo je da razmatra rad IZUM-a pre osam godina. 
Sporazum između vlade Slovenije i UNESKO-a potpisan je u septembru 2012. na šest godina, međutim Centar je postao operativan tek 14. januara 2020. godine pod pokroviteljstvom UNESKO-a. 
Ovaj napor će imati direktan uticaj na razmenu znanja između različitih zemalja. 
Zatim je dodao da IZUM treba nastavi da radi na ključnom pitanju uticaja na politike stvaranja, procesiranja i arhiviranja znanja, te se mora umetnuti između mesta gde znanje postoji i onih na kojima ne postoji. 
On je naglasio da IZUM treba da širi znanje kroz radionice, razne načine pretresanja ideja i i druge procese razmene znanja. 
Stvari koje je učinio IZUM mogu da posluže kao primer dobre prakse za zemlje u regionu, a i šire. 
Poseban naglasak i pohvalu je stavio na očuvanje višejezičnosti u okviru sistema COBISS.net. 
U izlaganju Mirana Peteka imali smo priliku da slušamo o digitalnom repozitorijumu COBISS, ili kraće i dCOBISS, koji je novi proizvod IZUM-a, koji je instaliran i dostupan svim bibliotekamasistemu COBISS-a. 
Ovo je nova veb aplikacija IZUM-a namenjena čuvanju digitalnog sadržaja koji se koristi u bibliotekama. 
Zatim je objasnio vezu sa slovenačkim delom repozitorijuma koji je vezan za slovenačke biblioteke. 
Prijava na aplikaciju je autonomna i tesno integrisana sa COBISS3/Katalogizacijom, COBISS+ i Sicris. 
Sve biblioteke u COBISS.net će imati pristup centralnom spremištu, s tim da bibliotekari iz različitih sistema imaju pristup samo pretraživačkom delu spremišta, a bibliotekari iz lokalnog sistema države članice mogu da pohranjuju zapise i datoteke u svoje centralno spremište i da ih pretražuju. 
U procesu rada, bibliotekar najpre kreira bibliografski zapis u segmentu COBISS3/Katalogizacija, a bibliografskom zapisu se u dCOBISS-u dodaju podaci o autorskim pravima i datoteke digitalnih sadržaja koje su u otvorenom pristupu. 
Slovenačke istraživačke agencije kao i druge istraživačke akademske institucije podržavaju pripremu za analitiku otvorenog pristupa lokalnog spremišta koja tek treba da bude funkcionalna. 
Namera je da podaci iz lokalnog spremišta budu uneti u akademsko spremište koje će biti deo dCOBISS-a u otvorenom pristupu. 
Takođe, sve biblioteke će imati pristup testnom okruženju dCOBISS, gde će bibliotekari sa korisničkim imenom i lozinkom moći da vežbaju, testiraju i uče, a i gde će moći da isprobaju nove nadograđene funkcije. 
Janita Tacer Slana je prestavila novosti u COBISS+, a to su naručivanje članaka pohranjenih u COBISS+ u poslednje dve godine. 
Razvoj, nadogradnja i ažuriranje COBISS-a novim funkcijama su konstantne, a uzimaju u obzir primedbe bibliotekara i korisnika. 
Predstavljene su nove mogućnosti u Moj profil COBISS, koje se tiču izrade spiska rezultata pretraživanja i ograničavanja aspekata pretraživanja. 
Bilo je reči o poslednjoj najvećoj, nadogradnji koja se odnosi na adaptaciju za slepe i slabovide, a takođe je govorila o korisničkom interfejsu za istraživače. 
Svi portali rade na zajedničkoj softverskoj platformi COBISS+. 
Prednost za korisnika se ogleda u tome da kada unesu termin za pretragu, pretražuju i CO-BISS i e-resurse u punom tekstu. 
Da bi se poboljšale korisničke usluge uključena je opcija izvoza u Excel-u. 
Janita Tacer Slana osvrnula se i na to kako doći do različitih grupa korisnika brže, lakše i sveobuhvatnije. 
U izlaganju Tadeje Brešar, rukovodioca bibliografske kontrole u IZUM-u, imali smo priliku da se upoznamo sa opštom listom predmetnih odrednica COBISS. 
Naznačila je da u zajedničkom katalogu postoji 5,5 milona zapisa, a otprilike oko 83% od ovih zapisa sadrži bar jednu predmetnu odrednicu. 
Polovina zapisa je kreirana u Nacionalnoj i unverzitetskoj knjižnici (NUK) i drugim slovenačkim bibliotekama, a samo 6% zapisa sadrži predmetnu odrednicu iz neke druge liste predmetnih odrednica (Library of Congress Subject Heading, REMEAU i sl.). 
Lista predmetnih odrednica stvorena je obliku normativne baze podataka koja omogućava jedinstven sistem imenovanja predmetnih odrednica za ceo sistem COBISS. 
To znači da bi sve biblioteke mogle da koriste isti spisak ovih predmetnih odrednica. 
Baza podataka je obezbeđuje kontrolisani unos u polju predmetne odrednice, što znači da se više ne mogu unetositi pogrešne predmetne odrednice, niti ih različiti katalogizatori mogu oblikovati na različite načine. 
Kontrola verodostojnosti omogućava kontrolu sinonima, što znači da su svi normativni zapisi opremljeni normativnim i varijantnim oblicima, a svi katalozi pri dodavanju predmetnih odrednica mogu i moraju da koriste samo normativni oblik predmetne odrednice. 
Strukturirana je opšta lista predmetnih odrednica, a zapisi u njima su povezani hijerarhijski, kako sa nadređenim, tako i sa podređenim terminima. 
Drugi dan konferencije započela je Tanja Turšek koja radi u Odeljenju za razvoj lokalnih aplikacija COBISS3. 
U svom izlaganju predstavila je neke nove funkcije i ažuriranja koje su ugrađene u COBISS3. 
Predstavila je par funkcija najaktivnijeg softverskog modula Pozajmica, i to ispravke koje se odnose na brži pristup najčešće korišćenoj građi, pretragu članova po ključu ili imenu, pristup fondu udžbenika, pozajmljivanje e-knjiga, rezervaciju putem COBISS+ ili mCOBISS. 
Tanja Žuran Putora je u svom izlaganju predstavila novu generaciju revizije koja je implementirana 2019. godine i nazvana je onlajn inventar, a izvodi se u proizvodnom okruženju COBISS3. 
Razvoj se odvijao u dva koraka – prvo su pripremali rešenje za reviziju monografija, pa je dodata mogućnost za reviziju serijskih publikacija. 
Aplikacija omogućava pronalaženje materijala na polici na osnovu inventarnih brojeva, a preko bar-kod čitača. 
U razvoju aplikacije mCOBISS Boštjan Batič ima ulogu programera, osim toga radi na promociji i obuci korisnika za upotrebu mobilne aplikacije. 
Njegova prezentacija odnosila se na jedinstvenu aplikaciju mCOBISS u okviru mreže COBISS.net. 
Od 2013. godine u IZUM-u su započeli razvoj mobilne aplikacije mCOBISS, projekat je sufinansirala Evropska Unija pod pokroviteljstvom Ministarstva za obrazovanje, nauku i sport Slovenije. 
Cilj za podnošenje projekta bio je podsticanje razvoja šireg izbor e-usluga i mobilnih aplikacija različitim oblicima informacionog društva, kao i uspostavljanje novih tehnoloških koncepata koji će doprineti tranziciji u moderno i efikasno drušvo znanja. 
U izlaganju Sergeja Laha imali smo priliku da se upoznamo sa COBISS-om kao društvenom mrežom. On u IZUM-u radi na poslovima odnosa sa javnošću, na obuci korisnika i izgradnji odnosa sa korisnicima, a član je uredništva nekoliko IZUM-ovih društvenih medija. 
Lah je istakao da je 2003. godine potpisan Sporazum o mreži COBISS.net i razmeni bibliografskih zapisa između nacionalnih bibliotečkih informacionih sistema u zemljama Zapadnog Balkana. 
COBISS.net razvija informacioni sistem biblioteka, povezuje osam država i ukupno 1.400 biblioteka, a preko 5.800 bibliotekara je povezano i sarađuje. 
U mreži se koriste informacione tehnologije na osam nacionalnih jezika i dva pisma i to sve predstavlja ogromnu mrežu bibliotekara i korisnika biblioteka koji se mogu povezati i na društvenim mrežama koje vodi i održava IZUM. 
Trećeg dana Miran Petek je u svom izlaganju, predstavio projekat ADZ koji se odnosi na Akademsku digitalnu zbirku Slovenije. 
Reč je projektu koji je počeo da se realizuje tokom prošle godine kad je instalirana prva verzija tzv. discovery alata na platformi COBISS+. 
Ova platforma prvi put je predstavljena na konfereciji COBISS 2014. godine, zatim je 2016. godine instaliran COBISS+, dotadašnji COBISS/OPAS zamenjen je platformom COBISS+. 
Tako je postavljena osnovna platforma koja koristi funkcionalnost alata discovery za istraživačko i akademsko okruženje. 
Namera je da ovaj portal, postane portal Akademske digitalne zbirke Slovenije, a planiran je razvoj posebnog dela COBISS+, koji će biti namenjen istraživačkoj sferi. 
U izlaganju Romane Muhvič Šumandl, koja je vođa Sektora upravljanja servisima, imali smo priliku da se upoznamo sa novim funkcijama korisničke podrške. 
Projekat uključenja školskih biblioteka u COBISS sistem je završen 2018. i predstavljen je u Savezu bibliotekarskih društva. 
Za potrebe školskih biblioteka su izveli pojedine konverzije,jer su školske biblioteke radile u drugim sistemima, kao što su WinKnj ili Školska knjižnica. 
Zatim je predstavljena nadogradnja programske opreme opcijom Građa u karantinu, koja je u sprezi sa radom biblioteka u situaciji prouzrokovanoj pandemijom virusa Kovid-19. 
Napomenula je da se povećao upis korisnika putem interneta usled pandemije. 
Dodala je i da se sa komercijalne baze podataka Oracle prešlo na relacionalnu bazu otvorenog koda PostgreSQL. 
Zanimljiv podatak je da se u COBISS.net za dve godine uključilo ukupno 95 biblioteka. 
Bojan Štok, vođa odeljenja za razvoj softvera, nas je upoznao sa arhitekturom sistema COBISS i prelaskom na platformu otvorenog koda. 
Osvrnuo se na arhitekturu COBISS sistema kakva je danas i kako se tehnologija menjala u razvoju COBISS2 i COBISS3, kao i kakva nas tehnologija očekuje u razvoju softvera COBISS4 
Umesto virtuelnih servera koristiće tehnologiju kontejnera. 
Do tehnoloških promena će dolaziti u zavisnosti od razvoja tehnologije u budućnosti. 
Trenutno je planirana upotreba tehnologije JakartaEE, MicroProfile, koji su naslednici JAVE EE i omugućavaju brži razvoj aplikacije. 
Gordana Mazić u svom izlaganju je govorila o idejnoj osnovi preliminarnim rezultatima analize obavljene u okviru zadatka kreiranja normativnih zapisa za dela u okviru sistema COBISS. 
Ona je istakla potrebu da se kod kreiranja normativnog zapisa za određeni naslov tj. delo naprave relacije sa svim izdanjima i prevodima dela na različite jezike. 
Normativni zapis za delo povezan je i sa normativnim zapisima za autore i sa bibliografskim zapisima za njegova različita izdanja i prevode. 
Normativni zapisi za dela su poput slagalice koja gradi širu sliku o delima. 
Vođenje ovakvih normativnih zapisa stavlja intelektualni i umetnički sadržaj na najviši nivo apstrakcije. 
Svakog dana održavala su se predavanja, koja su ukupno trajala dva sata, praćena diskusijom. 
Da bi auditorijum što bolje razumeo predavače, sva predavanja su bila prevedena na tri jezika. 
Moderatori su bili Boštjan Batič i Branko Kurnjak. 
Ovaj virtuelni skup je bio odlična prilika za raspravu o idejama zajedničkim planovima za budućnost. 
Osim praćenja stručnog rada, razmene mišljenja, primera dobre prakse i dostignuća sa predavačima, kolegama i drugim učesnicima, ovaj događaj je ujedno bio odlična prilika za društveno umrežavanje, što nam pokazuje više od 1.500 komentara, pozdrava, pitanja i odgovora koji su tokom trajanja događaja nizali na stranici Konferencije. 
Prezentacija novih pristupa i novosti, koje je IZUM uveo u poslednjem periodu, naišle su na dobar odziv, što se iskazalo u diskusijama sa predavačima. 
Zainteresovanost za učešće u ovom događaju je bila velika. 
Pozdravna reč i sva predavanja, uključujući diskusije, mogu se pogledati na You Tube kanalu COBISS – poti do znanja, IZUM Maribor. 
