SAŽETAK: Prvaškolazaobukupolaznika koju je organizovala COST akcija NexusLinguarum održana je od 8. do 12. februara 2021. godine sa ciljem da studenti, istraživači i stručnjaci nauče osnove lingvističke  nauke  o  podacima. 
Tokom obuke polaznici su se upoznali sa širokim spektrom tema: od semantičkog veba, RDF -a i ontologija, do modeliranja i pretraživanja jezičkih podataka pomoću najsavremenijih ontoloških modelai alata. 
Škola je održana u okviruserije letnjih škola EUROLAN-a i organizovalo ju je virtuelno(onlajn) nekoliko instituta; Rumunska akademija, Istraživački institut za veštačku inteligenciju u Bukureštu i Institut za računarske nauke, kao i Univerzitet „Alexandru Ioan Cuza“ u Jašiju, Rumunija. 
Školu su pohađala 82 polaznika. 
KLjUČNE REČI: nauka o lingvističkim podacima, povezani podaci u lingvistici, jezički podaci, EUROLAN, NexusLinguarum, COST akcija, škola za obuku 
COST akcija CA18029 NexusLinguarum - European network for Web-centered linguistic data science „Evropska mreža za nauku o jezičkim podacima orijentisanim ka vebu“ započela je aktivnosti krajem oktobra 2019. 
Cilj akcije NexusLinguarum je promovisanje proučavanja lingvističkih nauka o podacima, za koje je potrebna izgradnja ekosistema višejezičnih i semantički interoperabilnih jezičkih podataka. 
Škole su jedno od sredstava za postizanje ovog cilja, pa je stoga glavni tim akcije NexusLinguarum organizovao školu „Uvod povezane lingvističke podatke,“ koja je održana od 8. do 12. februara 2021. 
Škola je imala za cilj promovisanje i predavanje o osnovama nauke o lingvističkim podacima i srodnim tehnologijama polaznicima iz akademske i šire zajednice. 
Organizovana je pod okriljem serije letnjih škola EUROLAN-a osnovane 1993. godine i obuhvata teme koje su posebno relevantne za oblasti računarske lingvistike i obrade prirodnih jezika (OPJ). 
Cilj ove 15. škole EUROLAN-a bio je da okupi naučnike, nastavnike i studente lingvistike, OPJ-a i informacionih tehnologija kako bi razgovarali o principima i najboljim praksama za predstavljanje, objavljivanje i povezivanje lingvističkih podataka i pitanja koja čine sastavne delove zamišljenog višejezičnog i interoperabilnog ekosistema orijentisanog ka vebu. 
Ovaj prilog rezimira organizaciju, sadržaj i rezultate škole obuke i zasnovan je na izveštaju D1.1 akcije dostupnom na vebu. 
Škola je osmišljena za početnike, kao i za one koji već imaju osnovno znanje iz oblasti obuhvaćenih temama. 
Škola je pružila sveobuhvatan uvod u metodologije predstavljanja jezičkih resursa korišćenjem tehnologija semantičkog veba, zajedno sa sredstvima za ekstrakciju znanja iz jezičkih resursa i njegovo korišćenje pomoću upitnih jezika i mehanizama zaključivanja semantičkog veba. 
U okviru škole su obrađivane sledeće teme: 
– Semantički veb i Povezani podaci Berners-Lee et al. 2006); 
– Ontologije: RDF (Resource description framework), RDF Schema (Re-source Description Framework Schema, skraćeno RDFS, RDF(S), RDF-S, ili RDF/S), Web Ontology Language (OWL),etc.); 
– Upitni jezik SPARQL - semantički upitni jezik za baze podataka za pretraživanje i rukovanje podacima uskladištenim u RDF formatu; 
item Metapodaci: DCAT (Data Catalog Vocabulary), VOID (RDF Schema rečnik za predstavljanje metapodataka o RDF skupovima podataka, itd.); 
– Transformacija i validacija RDF podataka (Cimiano et al. 2020); 
– Lingvistički povezani podaci (Chiarcos et al. 2013); 
– Lemon-OntoLex (McCrae et al. 2017; Declerck, Tiberius, and Wandl-Vogt 2017; Stanković et al. 2018) 
– Generisanje lingvistički povezanih podataka (Cimiano et al. 2020); 
– Korpusi i povezani podaci (Chiarcos 2012); 
– Lingvističke anotacije (F¨ath et al. 2020); 
– Format za razmenu u obradi prirodnih jezika – NLP Interchange Format (NIF) (Hellmann et al. 2013); 
– Alati i aplikacije lingvističkih povezanih podataka (Declerck et al. 2020). 
Prvi dan počeo je uvodnom sesijom i kratkim uvodom u lingvističke povezane podatke (Linguistic Linked Data, LLD), nakon čega su usledile sesije posvećene uvodu u povezane podatke i RDF. 
Drugi dan je obuhvatio teme vezane za ontologije, uključujući modeliranje znanja pomoću ontologija, jezike za predstavljanje znanja OWL i SKOS, obrazlaganje znanja i praktičnu sesiju uz upotrebu editora ontologije Prot´eg´. 
Treći dan bio je posvećen temama u vezi sa predstavljanjem ispitivanjem leksičkih podataka sa namenskim sesijama o modelu Ontolex-Lemon i upitnom jeziku SPARQL. 
Četvrti dan je uključivao sesije koje su dale pregled drugih lingvističkih rečnika i rečnika metapodataka, kao i platforme VocBench (Stellato et al. 2020) za modeliranje lingvističkih skupova podataka. 
U popodnevnim časovima organizovano je virtuelno druženje na kome su učesnici mogli da vide video zapise lepote rumunske kulture, tradicije i prirode. 
Peti dan se sastojao od tri paralelne sesije na različite teme: 
(a.) Generisanje/transformacija i povezivanje LLD-a, 
(b.) Anotacije (NIF, veb anotacije) (Hellmann et al. 2013) i 
(c.) OntoLex proširenja: vartrans za predstavljanje prevoda i varijante termina (zasnovano na modulu lemon-a za prevođenje (Gracia et al. 2014), lexicog - leksikografski modul (Bosque-Gil, Gracia, and Montiel-Ponsoda 2017), FrAC - frequenč, attestation and cor-pus Information (Chiarcos et al. 2020) – frekvencije, potrvde i informacije o korpusu. 
Za kraj, škola obuke je okončana završnom sesijom gde je predstavljena ontologija učesnika, predavača i organizatora koja je ilustrovala mnoge mehanizme predstavljanja objašnjene tokom nedelje. 
Slika 1. Ontologija učesnika, predavača i organizatora škole. 
Svaka od organizovanih sesija bila je propraćena praktičnim zajedničkim i samostalnim vežbama. 
Tokom praktične sesije, predavači bi predložili vežbu i ponudili rešavanje korak po korak, kako bi učesnici mogli da razumeju metodologiju kojom se dolazi do rešenja. 
Uz to su predstavili i osnovne tehnologije potrebne za rešavanje zadatka. 
Zatim se, tokom sesije samostalnih vežbi, od učesnika tražilo da rade na određenom zadatku poput slučajeva predstavljenih tokom praktične sesije, čime bi se upoznali sa tehnologijom uvedenom u praktično okruženje. 
Kako su ove sesije bile gradirane po složenosti, počevši od osnovnih pojmova, koji su nadograđivani tako da su poslednjeg dana detaljno predstavljene konkretnije teme, učesnici su imali priliku da steknu čvrste temelje znanja pre nego što pređu na složenije sesije. 
Zvanični program škole dostupan je na vebu. 
Kao nastavak aktivnosti, Društvo za jezičke resurse i alate JeRTeh je postavilo lokalnu instalaciju alata VocBench, a osim članova društva JeRTeh, koristili su je i studenti i nastavnici programa doktorskih studija „Inteligentni sistemi“ Univerziteta Beogradu za predmet „Predstavljanje znanja“ i „Semantički veb“. 
Modul Lemon-OntoLex FrAC primenjivan je za predstavljanje unosa iz leksikona koji se koristi za otkrivanje uvredljivog obraćanja sa potvrdama iz korpusa tvitova sa anotacijom uvredljivih fraza (Jokić et al. 2021). 
Zbog pandemije COVID-19 i ograničenja putovanja u Evropi i šire, škola je održana onlajn. 
Sledeći tradiciju EUROLAN-a dugu gotovo tri decenije, koja je poznata po izvrsnosti akademskih programa, zajedno sa druženjima među profesorima i studentima, pored onlajn nastave organizovan je i niz virtuelnih aktivnosti sa ciljem upoznavanja kulture i uspostavljanja bliže interakcije. 
Prisustvo je bilo isključivo onlajn i besplatno, uz zahtev za prethodnu registraciju. 
Sve sesije su bile organizovane na platformi za video konferencije. 
Za praktične sesije, bilo je dostupno je nekoliko virtuelnih soba u kojima su učesnici mogli da rade na zadacima u manjim grupama. 
Da bi ohrabrili učesnike da postavljaju pitanja i stupaju u međusobni kontakt, organizatori su postavili Slack 16 kanal, kao centar za saradnju, gde su predavači i učesnici mogli da razjasne sve nedoumice. 
Ukupan broj učesnika bio je 82, od toga su 52 polaznika bile žene, a 30 muškarci, uključujući i četiri učesnika iz Srbije. 
Za školu su osmišljene različite vrste materijala, uključujući prezentacije (slajdove) i vežbe propraćene primerima koda i podataka. 
Svi materijali su objavljeni na internetu i javno su dostupni. 
Škola je pružila dragocena znanja i obučila mnoge informatičare lingviste o tome kako da rade i imaju koristi od lingvističkih povezanih podataka. 
Ovo je bila prva škola koju je organizovala NexusLinguarum COST akcija iz niza obuka čije se održavanje planira. 
Ona je imala za cilj da posluži kao uvod u temu nauke o lingvističkim podacima i izgradi osnovu za publiku neophodnu za pohađanje narednih škola obuke o naprednijim temama tokom trajanja akcije. 
Svi materijali nastali tokom škole su javno dostupni i zajednica ih može dalje koristiti. 
Tokom završne sesije, organizatori su učesnicima dali obrazac za prikupljanje povratnih informacija o organizacionim i akademskim aspektima škole. 
Rezultati pokazuju da su humanističke nauke, lingvistika i leksikografija imale veću zastupljenost među učesnicima nego računarstvo, te da je škola bila dobro fokusirana, tematski uravnotežena i dobro organizovana. 
Teorijske sesije, podučavanje i mogućnosti učenja bili su veoma dobro ocenjeni. 
S druge strane, zbog virtuelnog načina rada, još uvek postoji prostor za poboljšanje u praktičnim sesijama, organizaciji društvenih događaja i mogućnostima za umrežavanje. 
Stečena znanjaveštine će poboljšati razvoj srpskih jezičkih resursa i pomoći u objavljivanju više resursa kao lingvističkih povezanih podataka. 
Ovaj rad je podržala COST akcija CA18209 - NexusLinguarum “European Network for Web-centred Linguistic Data Science” (NexusLinguarum „Evropska mreža za nauku o jezičkim podacima orijentisanim ka vebu“). 
