SAŽETAK: Društveni mediji se iz dana u dan koriste sve više i postaju sve popularniji. 
Društveni mediji su uticali na ljude na mnogo različitih načina, ali najistaknutiji su standardi lepote. 
Ovaj rad analizira efekte koji društveni mediji imaju na način na koji ljudi sagledavaju svoje telo upoređujući ga onim što vide na društvenim medijima. 
Analizira se, takođe, kako je ovaj uticaj društvenih medija dorpineo širenju nerealističnih aplikacija i filtera među ljudima, posebno među tinejdžerima. 
Ove aplikacije i filteri su alati za uređivanje slika koji dozvoljavaju korisnicima da promene svoje slike tako da izgledaju lepši. 
Ove preoblikovane slike nisu realne i ponekad mogu voditi slabom samopoštovanju kod mladih žena. 
Sprovedena je mala anketa u kojoj je dvadeset šest mladih žena podelilo svoje stavove o iskustvu s društvenim medijima. 
Cilj ankete je bio da se sagleda kako su društveni mediji promenili njihove poglede na žensko telo i standarde lepote. 
KLjUČNE REČI: društveni mediji, percepcija lepote, aplikacije za ulepšavanje 
Društveni mediji su sveprisutni u našim svakodnevnim životima. 
Danas, ko god koristi pametni telefon, sklon je priključivanju nekoj platformi društvenih medija. 
Prema globalnom izveštaju Digital 2021 (Kemp 2021), rast društvenih medija se značajno ubrzao od izbijanja pandemije Covid-19. 
Tokom prošle godine broj korisnika je porastao za više od 13% s priključivanjem otprilike petsto miliona novih korisnika, čime je do početka 2021. godine ukupan broj korisnika na globalnom nivou dostigao skoro 4,2 milijarde. 
Napredak digitalnih tehnologija odvija se ubrzano. 
Društveni mediji imaju danas ogroman uticaj na ljude, posebno na mlade. 
Jedna od glavnih karakteristika Instagram-a i Snapchat-a je slanje tekstualnih poruka kao i deljenje slika i video zapisa. 
Popularnost ovih društvenih platformi je neverovatno velika i svakodnevno raste. 
Istraživanje (Iqbal 2021b) pokazuje da je najveći broj korisnika Instagram-a uzrasta 18–24, a da je Indija na drugom mestu po broju korisnika. 
Moda, nega kože i kozmetika, zdravlje i fizička spremnost (Iqbal 2021a) su među deset tema koje najviše interesuju korisnike Instagram-a. 
Američki model Kim Kardašijan Vest je sedma na listi osoba koje se najviše prate na Instagram-u. 
Kendal Džener, Kloi Kardašijan i Kortni Kardašijan su među dvadeset najviše praćenih modela na Instagram-u. 
Sve ove žene imaju slično telo i karakteristike lice. 
Sve one imaju istaknutu vilicu, visoke jagodice, izvajan nos i napućene usne. 
Čak i njihova tela su slična jer imaju vitke ruke, noge i struk sa uvećanom pozadinom i grudima. 
Ove žene su na veštački način postale lepe, tako što su koristeći plastičnu hirurgiju potpuno izmenile svoja tela, primenjujući uvećanje usana, Botox, operaciju nosa, uklanjanje neželjenih dlačica, i još puno toga. 
Ako se pogledaju profili na Instagram-u modnih influenserki u Indiji poput Komal Pandej, Dipa Buler Kosla, Kritika Kurana, Ašna Šrof, Puđa Mundra, Santoši Šeti, primećuju se velike sličnosti u pogledu zauzetih poza i šminke. 
Njihove usne su napućene, nos izvajan, vilica istaknuta, jagodice izražajne a telo je kruškolikog oblika. 
Da bi neko bio lep, ove osobine su postale obavezne. 
To je stvorilo osećaj uniformnosti među profilima na društvenim medijima. 
Lepota je subjektivna i njena definicija se razlikuje od osobe do osobe. 
Može se videti da društveni mediji igraju važnu ulogu u odlučivanju kakav tip tela se kvalifikuje kao lep. 
Standardni tip lepote se u našem društvu definiše kroz oglašavanje, marketing i masovnu reprodukciju slika čime se normalizuje određena predstava lepoti. 
U svemu ovome postoji pluralizam, ali u njemu su određene osobine nezaobilazne. 
U današnje vreme su napućene usne, uvećane oči, istaknuta vilica, izvajan nos, visoke jagodice i zategnuta koža postali nezaobilazni, posebno na društvenim platformama. 
Dakle, postoje mnoge aplikacije koje se bave ovim suštinskim preduslovima lepote, što se uočava i u filterima Snapchat-a i Instagram-a. 
Ljudi koji ne mogu da priušte skupu šminku i hirurške intervencije mogu da menjaju svoje slike koristeći ove aplikacije i filtere da bi se uklopili u normative lepote. 
Vidi se da ih mnoge mlade žene koriste da bi uvećale usne i oči, promenile i ten i dobile zategnutije lice. 
Modni časopisi kao što su Vogue, Elle, Allure, Femina, Cosmopolitan, itd., već godinama imaju bitnu ulogu u definisanju predstave o tome šta je lepo. 
Slike poznatih ličnosti i modela koje se objavljuju ovim časopisima obožavaju mnogi i one utvrđuju određenu predstavu o lepoti. 
Ove slike se često „fotošopiraju“ ili uređuju da bi žene izgledale savršeno. 
Ova ideja o „fotošopiranju“ je nastala pre više od trideset godina (Lindblad 2020), kada su 1987. godine dva brata, Tomas i Džon Nol razvili Photoshop i prodali 1988. godine licencu za njegovu distribuciju kompaniji Adobe Systems Incorporated. 
To je bio prvi softver za uređivanje slika ponuđen širokom krugu korisnika. 
Photoshop se tokom godina razvio kroz mnoge nove verzije što je podiglo uređivanje slika na viši nivo. 
Postepeno su puštene u rad mnoge jednostavnije aplikacije za pametne telefone, poput Beauty Plus, Pic-sArt, B612, Snapchat, YouCam, Beauty Booth, Photo Wonder, itd. 
Tehnološki napredak je bio izuzetan tokom poslednjih godina. 
Aplikacije i filteri za ulepšavanje su u velikoj meri promenili predstavu koju ljudi imaju o lepoti. 
Ljudi ih koriste izuzetno mnogo da bi se ulepšali i da bi na virtualnim platformama projetovali svoju simuliranu sliku. 
Francuski filozof Žan Bodrijar je u svom delu „Simulakrumi i simulacija“ (Baudrillard   1994) analizirao vezu između stvarnosti, simbola i društva. 
Njegovo je mišljenje da je današnje društvo „zamenilo celokupnu realnost i značenje sa simbolima i znacima, a da je ljudsko iskustvo simulacija realnosti.“ 
Bodrijar je definisao simulaciju kao imitaciju koja zamenjuje stvarni svet. 
On govori o odgovornosti savremenih medija za zamagljivanje razlike između proizvoda koji su stvarno potrebni i onih za kojima potrebu stvara marketinška industrija. 
Za postmoderno društvo on kaže „da više nije u pitanju imitacija već zamena stvarnog znakovima stvarnog.“ 
Ova ideja o percepiranoj stvarnosti ostvarena je korišćenjem aplikacija i filtera za uređivanje slika koje su omogućile ljudima da izgledaju lepše nego obično. 
Ljudi koriste ove filtere i aplikacije da bi stvorili hiper-realnu sliku o sebi na društvenim platformama. 
Koncept hiper-realnog se definiše kao nešto što je „stvanije od stvarnog.“ 
Na primer, filmske zvezde u filmovima izgledaju glamurozno pa se veruje da su zaista takve. 
Ali njihova stvarna slika se razlikuje od one koju prikazuje kamera. 
Na primer indijski glumac Rađnikant, koji igra najviše u južnoindijskim filmovima, u stvarnosti izgleda starije nego kao filmska zvezda na bioskopskom platnu. 
Tako su ljudi stvorili hiper-realnu sliku o sebi da bi se dopali publici. 
Ovi filteri i aplikacije mogu učiniti čudo od slika ljudi. 
Može se dodati šminka, posvetliti koža, suziti nos, dodati lažne, veće trepavice, staviti ruž za usne, uvećati usne, grudi i pozadinu. 
Popularan je trend među korisnicima da postavljaju na društvene platforme svoje kristalno čiste slike. 
Pomoću ovih filtera i aplikacija možete lako da blistate na slikama iako ste možda tek ustali iz kreveta. 
Da bi ovo ilustrovali, jedna od učesnica ankete je pristala da se njena slika koristi u radu (tabela 1). 
Razlike između ove dve slike se jasno uočavaju. 
Koža je glatkija, nos uži, usne napućene, grudi povećane. 
Za ove promene korišćena je aplikacija Beauty Plus. 
Tabela 1. Levo: fotografija pre izmena; desno: fotografija posle izmena. 
Zanimljiva stvar u vezi ovih filtera i aplikacija je da se u njima ogleda emancipacija više nego u hirurškim operacijama. 
Osoba može da ostane u svojoj koži, a da korišćenjem ovih aplikacija izmeni lice i telo da bi projektovala svoju simuliranu sliku virtualnim masama. 
Ova ideja je privlačna ljudima koji postavljaju svoje slike radi finansijske dobiti ili prosto da bi ih publika više cenila. 
Mnogi influenseri na Instagram-u koriste ove filtere i aplikacije da bi stvorili lepše slike na virtualnim platformama što im ponekad pomaže da steknu ogromnu popularnost – na primer, više sledbenika i lajkova – a na kraju, i više novca. 
Prilično je fascinantno da postoji toliko ljudi koji koriste ove filtere i aplikacije da bi se uklopili u određenu predstavu o lepoti ne bi li stekli što veću popularnost, a time i više novca. 
Tržište influensera raste iz dana u dan, a brendovi kompenziraju više novca nego ikada. 
Mnogi influenseri promovišu proizvode različitih brendova čime zarađuju ogroman novac. 
Brendovi obično pridružuju influenserima koji promovišu njihove proizvode linkove ili provizije zasnovane na promotivnom kodu. 
Postoje različiti faktori od kojih zavisi zarada, poput kvaliteta proizvedenog sadržaja, broja sledbenika, stope angažovanosti profila (kojom se meri koliko sledbenici profila komuniciraju sa objavom), itd. 
Instagram Marketing Hub je jedan od kalkulatora (Schaﬀer 2021) kojim se mere profili određenih influensera. 
Ovaj konkretan kalkulator se fokusira na tri faktora: broj sledbenika, prosečan broj „lajkova“ po objavi i stopa angažovanosti. 
Može se, dakle, zaključiti da su filteri aplikacije stekli ogromnu popularnost među korisnicima Instagram-a, a influenseri su na neki način doprineli da se njihovo korišćenje poveća. 
Tabela 2 prikazuje detalje profila nekoliko indijskih influensera na Instagram-u koji su sa više detalja predstavljeni u tekstu koji sledi. 
Detalji su preuzeti sa veb stranice Instagram Marketing Hub (Geyser 2020). 
Tabela 2. Detalji o profilima šest influensera na Instagram-u 
Indijska TV glumica, blogerka i društvena influenserka na Instagram-u koja pravi kratke i duhovite video klipove (do 15 sekundi) u kojima koristi neki od filtera za poboljšanje pozadine i ulepšavanje lica. 
Ona je uz pomoć operacija dobila perfektne napućene usne i uzak nos. 
Ima oko devedeset sedam hiljada pratilaca, a sadržaj koji objavljuje tiče se uglavnom zabave i humora. 
Prema njenom izveštaju sa Instagram Marketing Hub zarađuje između 29.098,10 i 48.496,83 indijskih rupija (INR) po objavi. 
2. Fizioterapeutkinja i blogerka koja sebe naziva Instagram influenserkom. 
Koristi filtere u gotovo svakom klipiću da bi posvetlila kožu. 
Promoviše različite proizvode poput vitminskih dodataka i proizvoda za negu kože čuvenih međunarodnih kompanija. 
Ima više od dvanaest hiljada pratilaca i zarađuje 6.323,4–10.538,73 INR po objavi. 
Modna influenserka koja zarađuje između sedamdeset devet do sto trideset dva dolara po objavi (5.931,53 – 9.885,89 INR), a prati je više od osamdeset hiljada ljudi. 
Većina njenih slika je filtrirana. 
Četvrti primer je autorka videa na Instagram-u čiji sadržaj se tiče kozmetike, a pre svega šminke. 
Ima dosta pratilaca a zarađuje 11.471,36–19.118,94 INR po objavi. 
Jedna influenserka na Instagram-u poprilično koristi filtere u svojim plesnim klipićima. 
Ona promoviše različite proizvode za negu kože i kose, nakit, odeću i sl. 
Prati je puno ljudi a zarađuje oko 20.704,5–34.507,36 INR po objavi. 
Model i influenserka sa Instagram-a, koja je uz to i TikTok kraljica, sebe naziva Barbikom (Barbie Doll). 
Ima ogroman broj obožavalaca, a njen profil prati više od pola miliona ljudi. 
Zarađuje po objavi 132.955,91–221.593,18 INR što je jako puno novca. 
Uz pomoć šminke i filtera ona na klipićima i slikama liči na lutku Barbiku. 
U njenim objavama se lako može uočiti intenzivno korišćenje filtera. 
Ponaša se i govori poput Barbike sa zamrznutim crtama lica, nalik na robota, kao da je stvarno u pitanju lutka Barbi. 
Istraživački rad se zasniva na primarnom izvoru podataka prikupljenih anketom koja je poslata mladim ženama koje koriste platforme društvenih medija. 
Glavni cilj upitnika bio je da se utvrdi koliko ovih žena koristi aplikacije i filtere za ulepšavanje za svoje slike. 
Takođe trebalo je utvrditi da li korišćenje ovih filtera aplikacija dovodi do smanjivanja samopoštovanja kod žena koje ih koriste i upoređuju rezultate sa svojom stvarnom kožom i telom. 
Upitnik je poslat nasumično preko WhatsApp Messenger-a i Instagram-a na adrese trideset žena, ali nije svima bilo prijatno da odgovaraju na ova pitanja. 
Dvadeset šest žena je odgovorilo pa je analiza obavljena na osnovu tih podataka. 
Sadržaj upitnika je: 
Kako se zovete? 
Koliko imate godina? 
Čime se bavite? 
Kakva je Vaša predstava o lepoti? 
Kakav mobilni telefon koristite? 
Da li pratite nake modele na platformama društvenih medija? Ako je odgovor potvrdan, navedite koje. 
Da li koristite neke aplikacije ili filtere za ulepšavanje za svoje slike? 
Da li mislite da su Vaše filtrirane slike dopadljivije od nefiltriranih? 
Da li je korišćenje aplikacija i filtera za ulepšavanje promenilo Vašu predstavu o lepoti? 
Da li je njihova primena utucala na Vaše samopoštovanje? 
Šta obično menjate na svom licu i telu kada koristite ove aplikacije ili filtere? 
Kada biste imali dovoljno novca, da li biste razmatrali mogućnost operacije radi promene nekog dela lica ili tela? 
Najveći broj odgovora je stigao od studentkinja koji spadaju u starosnu grupu 18–24 iz koje je, kako je rečeno na početku ovog rada, najveći broj korisnika Instagram-a (Iqbal 2021a). 
Starosna grupa 18– 24 označava u životu neke osobe period prelaska iz adolescencije u zrelo doba. 
Lako se uočava da su žene na prelasku u zrelo doba zainteresovanije za svoj izgled od starijih žena. 
Među učesnicama je i nekoliko zaposlenih žena i jedna domaćica. 
Istraživanje je namerno obuhvatilo samo žene jer je korišćenje aplikacija i filtera za ulepšavanje popularnije među ženama nego među muškarcima, premda se u poslednje vreme može uočiti da mlade muškarce takođe privlači njihovo korišćenje. 
Grafička reprezentacija podataka prikupljenih prema pomenutim kategorijama data je na slici 1. 
Slika 1. Analiza odgovora na pitanja 6, 7, 8, 10, 11, 12 
Na osnovu prikupljenih podataka može se reći da su se mnoge žene osećale nesigurno zbog nerealističnih standarda lepote što ih je navelo da koriste filtere i ulepšavanje. 
Dvadeset četiri od dvadeset šest žena je reklo da koristi filtere ili neku vrstu aplikacije za ulepšavanje da bi posvetle kožu ili dodale pozadinske efekte. 
Sve ove žene su saglasne da se njihove slike bolje primaju kada ih filtriraju pre objave. 
Ovi standardi lepote su stvorili takve predstave o lepoti da žene osećaju da moraju da promene svoje telo da bi ih zadovoljili. 
Napućene usne su u trendu ovih dana pa je jedna učesnica ankete čak spremna na operaciju da bi povećala gornju usnu. 
Savršena vilica i visoke jagodice se takođe traže, pa većina žena priznaje da obično menjaju vilicu korišćenjem ovih aplikacija i filtera. 
Šesnaest učesnica prati modele i druge modne ili kozmetičke blogerke koje promovišu određen pojam lepote koji podrazumeva savršenu vilicu, napućene usne, uvećane oči i usta, visoke jagodice vitak struk. 
Ovi modeli su uglavnom „plastični“, ali su stvorili normativ lepote koji je postao ideal za većinu žena. 
Mlađe žene obožavaju poznate ličnosti i modele i dive im se zbog njihovih savršenih lica i tela. 
S toga većina mladih žena oseća potrebu da liči na njih, pa pribegavaju filterima i aplikacijama da bi promenili svoje slike. 
Nos oblikovan u skladu s modom se veoma traži, pa bi pet učesnica spremnih da se podvrgnu operaciji najradije odabralo rinoplatiku kojom se rekonstruiše nos i menja njegov izgled. 
Upitnik je sadržao pitanje koje se odnosilo na poimanje lepote ispitanika. 
Većina njih je odgovorila da je lepota nešto što osoba nosi u sebi. 
Takođe, samouverena osoba izgleda lepa mnogima učenicama ankete, dok u isto vreme one priznaju da koriste aplikacije i filtere da bi se ulepšale, što izgleda kontradiktorno. 
Takođe, patrijarhalno viđenje žene kao lepog objekta je pokrenulo upotrebu filtera i aplikacija. 
U patrijarhalnom okruženju ženino postojanje se ograničava na potrebe muškaraca, pa je ideja da je poštena žena lepa žena naterala mnoge žene da se učine privlačnim muškarcima. 
Ovo je nezdrav način razmišljanja koji primorava mlađe žene koje je lako ubediti da pribegnu šminki, filterima, aplikacijama za ulepšavanje u krajnjem slučaju operaciji kako bi izgledale lepo u skladu sa normativima lepote. 
Mnoge učesnice su izjavile da je njihovo stalno prisustvo na društvenim medijima dovelo do toga da se upoređuju sa slikama lepotica, a takođe su se složile da je korišćenje Snapchat i Instagram filtera promenilo njihovo mišljenje o tome šta je lepo. 
Jedna od učesnica je rekla da ovi filteri koje koristi toliko mnogo ljudi omalovažavaju one kojima ionako nedostaje samopouzdanje i neprijatno im je da pokažu stvarni izgled svoje kože. 
To stvara kod posmatrača iluziju o izuzetno svetloj i čistoj koži, uskom licu i nosu i još koješta. 
Ovakve slike sluđuju ljude jer oni počinju da upoređuju filtrirane slike sa svojom kožom u stvarnosti. 
Filteri i aplikacije za ulepšavanje su potpuno promenili poimanje lepote jer pomoću njih svi nedostaci nestaju. 
Može se učiniti da sve nestane. 
Koža može postati glatkija pa mlade žene često misle da bi i njihova koža trebalo da bude besprekorna i da uopšte ne bi trebalo da imaju pore. 
A to očigledno stvara toksično oktuženje i toksične stvari koje žene primoravaju da poveruju da je osoba koju gledate kroz filter bolja od osobe koju vidite u ogledalu. 
Samopoštovanje je još jedan važan deo u životu ljudi. 
Radi se o subjektivnoj proceni sopstvene vrednosti. 
Istraživanje je pokušalo da ustanovi da li su žene osetile da poređenje sa filtriranim hiper-realnim slikama povređuje njihovo samopoštovanje. 
Trinaest učesnica je odgovorilo da je na neki način njihovo samopoštovanje bilo povređeno, posebno kada su počele da upoređuju svoje filtrirane slike sa svojim izgledom u ogledalu. 
Osoba na filtriranoj slici nije stvarna, ali kada su žene počele da teže da baš tako izgledaju to je potisnulo njihovo samopoštovanje. 
Mnoge su se složile da je intenzivno korišćenje ovih filtera učinilo da im je sada nemoguće da objave nefiltriranu sliku. 
Više se ne osećaju sigurne da objave slike koje nisu doterane. 
Neke su čak rekle da koriste samo fotoaparat s filterom umesto standardnog fotoaparata. 
Ako se udubimo u psihoanalitičku teoriju, ova želja za izgledom sa filtrirane slike i pribegavanje operaciji odražava se na id osobe, njegov impulsivni i nesvesni deo. 
Prema Frojdovoj psihoanalitičkoj teoriji (Freud 1990), struktura ličnosti je podeljena u tri dela: id, koja je prvobitna i nagonska komponenta čiji je cilj zadovoljavanje osnovnih želja i potreba; super-ego, nosilac moralnih normi; ego, koji se upravlja principom realnosti u posredovanju između ida i superega. 
Ove aplikacije i filteri omogućavaju ljudima da stvore nerealnu sliku o sebi, a njihova želja da baš tako izgledaju i uklope se u određenu predstavu o lepoti samo da bi zadovoljili svoj id vidi se u efektima intenzivnog korišćenja ovih filtera i aplikacija. 
Id radi na principu zadovoljstva i želi da sve što se poželi bude i zadovoljeno. 
Operacija je radikalna opcija koja je bolna i može imati ozbiljne posledice. 
Ako i pored svega neko i dalje teži da operacijom postane nalik na svoju filtriranu sliku treba da zna da je to problematično i da se upušta u nešto opasno i nesigurno. 
Ove operacije su često neuspešne i njihov ishod je užasan. 
Dozvoliti da vaš nesvesni um prevlada vašu racionalnu ličnost terajući vas na operaciju nije uopšte dobra ideja. 
Uticaj zapadne kulture na Indiju doveo je poslednjih godina do velikih promena u standardima lepote. 
Ideja „što svetlija to lepša“ je duboko ukorenjena u indijsko društvo. 
Bračni oglasi su uvek naglašavali svetliji ton devojčina tena. 
Postoji čak i posebna potražnja za devojkama svetle puti koje se pominju u oglasima (Gelles  2020). 
Od svih devojačkih kvaliteta, po stereotipima indijskog društva svetli ton kože je neophodan da bi se za devojku reklo da je lepa, a on se najviše i traži. 
„Kolorizam“ je duboko ukorenjen indijski način razmišljanja, posebno kada su devojke u pitanju, što ga čini rodno pristrasnim. 
Prihod indijskog tržišta krema za posvetljavanje kože navodno je iznosio 30 milijardi dolara u 2019. godini, a očekuje se da će preći 50 milijardi dolara do 2023. godine. 
Ideja da je svetao ten suštinski kvalitet lepih žena urezana je u svest Indijaca. 
Posle toga, ideal lepote u savremenoj Indiji podrazumeva velike oči, crnu dugu kosu, pune crvene usne, vitak struk sa širim bokovima (Majidi 2020). 
Ovi neophodni uslovi se donekle razlikuju od novih globalnih trendova u poimanju lepote, jer, na primer, svetla put nije više toliko bitna zahvaljujući rasnoj jednakosti. 
Takođe, duga i gusta, valovita crna kosa je prirođena indijskom idealu lepote, dok globalna težnja za napućenim usnama to nije. 
Diskriminacija i rasizam nisu prisutni samo među zajednicama već i unutar svake od njih. 
Prednost koja se daje svetlijem tenu prisutna je u mnogim zemljama Azije, Afrike i Južne Amerike. 
Prema istraživanju (Sims and Hiru-dayaraj 2016), žene sa tamnijim tenom imaju u Indiji i, donekle,susednim zemljama manje šanse da postanu stjuardese, novinarke, recepcionerke, manekenke, prodavačice, glumice, i uošte da se bave poslom koji zahteva komunikaciju s ljudima jer bi bile ocenjene kao „neprivlačne“. 
Čak šest do sedam učesnica ankete je direktno ili indirektno priznalo da svoj ten ili ton kože osvetljavaju pomoću filtera ili aplikacija za ulepšavanje. 
Većina anketiranih žena su ili studentkinje ili su zaposlene, pa se, prema tome, ne može reći da nivo ili vrsta obrazovanja imaju veze se korišćenjem filtera aplikacija za ulepšavanje na društvenim medijima. 
Takođe, može se primetiti da visoko kvalifikovani ljudi, poput lekara, tokom tekuće pandemije Covid-19 postavljaju plesne ili muzičke klipiće na platformama društvenih medija na koje su obično primenili filtere. 
Može se, prema tome, zaključiti da društveni mediji igraju važnu ulogu u definisanju određenih normi lepote, jer svi vrhunski modeli modni blogeri izgledaju slično, oblače se slično, pa čak objavljuju slične slike. 
Ovi trendovi navode druge žene da ih slede, pri čemu one moraju da potraže pomoć digitalnih aplikacija i filtera da bi ih imitirale. 
Danas stvorena slika lepog lica i tela definiše bitne uslove bez kojih se ne može biti lep. 
Radi se uglavnom o uvećanim usnama i očima, glatkoj koži, visokim jagodicama, uočljivoj vilici, vitkom struku, istaknutoj pozadini, uskom nosu, itd. 
Na mnoge žene je to uticalo zahvaljujući značajnoj prisutnosti društvenih medija danas. 
Modeli i modni blogeri su definisali današnje standarde lepote koji primoravaju druge mlade žene da ih imitiraju. 
Osim toga, mnogi influenseri koriste filtere i aplikacije za ulepšavanje da bi privukli pažnju i samim tim zaradili više novca. 
Dakle, mnoge žene koriste filtere i aplikacije koje im pomažu da istaknu vilicu, napuće usne, zaglade kožu, učine struk vitkijim, itd, što je neizostavno kod nekih žena smanjilo samopoštovanje jer nisu mogle da se osećaju zadovoljno sa svojom stvarnom kožom i telom. 
Takođe, pokušaj da izgledaju kao na svojim filtriranim slikama je kod njih stvorilo neku iluziju, što sve vodi osećaju nezadovoljstva sopstvenim telom i, u mnogim slučajevima, smanjivanju opšteg samopouzdanja. 
Negativan efekat je da mnoge žene više ne mogu da objavljuju nefiltrirane slike. 
A one koje u tolikoj meri teže da izgledaju poput svoje filtrirane verzije da bi se odlučile na operaciju pokazuju kakav je mentalni uticaj ovih filtera i aplikacija. 
Ovo istraživanje je bilo usmereno uglovnom na mlađe žene. 
Ono bi se moglo proširiti uključivanjem mladih muškaraca da bi se utvrdilo da li su i oni pod istim pritiskom da poboljšaju svoje virtualne slike na platformama društvenih medija, a takođe i na žene starijih generacija. 
Stalni pritisak koji društveni mediji vrše na korisnike da se uklope u njihov normativ lepote uticao je na poimanje lepote kod ljudi. 
Takođe, ovaj snažan poriv može nagnati ljude da se odluče na operaciju, što se odražava na njihov id, to jest nagonski i nesvesni um. 
Proširivanjem psihološkog opsega istraživanja ovaj aspekt – nadvladavanje ida nad racionalnim ja – mogao bi se dublje istražiti. 
Ovaj rad je nastao u toku autorkinih master studija engleske književnosti na Muslimanskom univerzitetu u Aligaru u Indiji. 
