SAŽETAK: Viki-bibliotekar je višegodišnji projekat obuke bibliotekara i studenata bibliotekarstva informatike za korišćenje viki alata uključujući pisanje članaka na Vikipediji. 
Projekat postoji od početka 2015. godine, realizuje ga Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ uz logističku i finansijsku podršku Vikimedije Srbije. 
Segment projekta koji se bavi obukom bibliotekara zvanično je akreditovan. 
Projekat se proširio i na rad sa studentima, kao i rad sa bibliotekarima izvan samih obuka kroz uređivačke maratone, digitalizaciju sadržaja, učešće u drugim viki aktivnostima kao što su 1Lib1Ref, Vikipedijanac stažista. 
Aktivnosti projekta su predstavljene na nekoliko konferencija i parcijalno u nekoliko publikacija. 
Ovim projektom postiže se sa jedne strane bolje upućivanje bibliotekara u informatičke mogućnosti viki softvera i načine kako da svoja znanja što bolje predstave u digitalnom viki okruženju, dok se sa druge strane ovim aktivnostima značajno se povećavaju tekstualni resursi Vikipedije na srpskom jeziku i njihov kvalitet. 
KLjUČNE REČI: Vikipedija, obuka bibliotekara, Vikipedija u obrazovanju, reference na Vikipediji 
U eri kada je internet postao glavni medij koji povezuje sve tačke sveta u realnom vremenu, onlajn enciklopedija Vikipedija se javlja kao nezaobilazan informatički resurs koji teži da na jednom mestu prikupi i učini dostupnim što veću količinu znanja nastalog doprinosom što većeg broja ljudi. 
Idući u korak sa tim trendom bibliotekari osavremenjuju svoj rad i pristup izvorima informacija i korisnicima. 
Na taj način kao izraz spremnosti da se nađe najbolji put koji objedinjuje Vikipediju i bibliotekare nastao je projekat Viki-bibliotekar u organizaciji Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković“ iz Beograda i Vikimedije Srbije. 
Ovaj projekat tokom više godina svog rada iznedrio je veliki broj obučenih bibliotekara i studenata bibliotekarstva za rad na Vikipediji, a rezultovao je brojnim napisanim i dopunjenim člancima, postavljenim referencama, kreiranim i digitalizovanim fotografijama, skeniranim starim knjigama. 
Već od prvih godina postojanja Vikipedije postavilo se pitanje o odnosu bibliotekara prema Vikipediji. 
Prema istraživanju (Luyt et al. 2010) taj stav je većinom bio pozitivan. 
Prema (Snyder  2013) bibliotekari imaju veću svest o negativnim nego o pozitivnim stranama Vikipedije, pa je zato više koriste u lične svrhe nego za istraživanje ili pomoć korisnicima. 
U istraživanju (Vetter  2014) opisano je kako su studenti kompozicije na Univerzitetu u Ohaju koristeći posebne zbirke biblioteke kreirali članke za Vikipediju čime se povećala motivacija studenata i svest javnosti o bibliotečkim resursima. 
U preglednom radu (Okoli et al. 2014) analizira se 99 naučnih radova koji se u nekoj meri bave Vikipedijom i razmatra se odnos tih radova prema čitaocima Vikipedije. 
U uobičajene korisnike Vikipedije tu se ubrajaju istraživači, bibliotekari i studenti. 
U (Jemielniak and Aibar 2016) analiziraju se percepcija i rezerve akademske zajednice prema Vikipediji pri čemu se navode mogući scenariji mirnog suživota. 
U radu (Faletar Tanacković, Durdević, and Badurina  2015) prikazano je istraživanje na Filozofskom fakultetu u Osijeku o iskustvima i stavovima studenata i nastavnika o upotrebi Vikipedije u univerzitetskom okruženju. 
Tu se pokazalo da studenti imaju pozitivnije mišljenje o Vikipediji od nastavnika, kao i da 19; 8% nastavnika izričito zabranjuje korišćenje Vikipedije studentima. 
Zanimljivu studiju o citiranosti članaka na Vikipediji u naučnim radovima i monografijama donosi (Kousha and Thelwall 2017). 
Uzorak je imao 302328 naučnih radova i 18735 monografija indeksiranih u Skopusu  u periodu od 2005. do 2012. godine. 
Svega 5% naučnih radova među svojim referencama je imalo članak sa Vikipedije, dok je kod monografija taj udeo bio 33%. 
U preglednim radovima taj udeo je 8%. 
To govori o većoj prihvaćenosti Vikipedije kao izvora pri pisanju knjiga nego što je to slučaj kod naučnih radova.  
Prema istraživanju (Lewoniewski, We˛cel, and Abramowicz 2017) na 7 većih Vikipedija (po broju članaka) i preko 10 miliona njihovih članaka pokazalo se da se značajan broj referenci ponavlja na više Vikipedija. 
Tako su najveći broj zajedničkih referenci imale engleska nemačka Vikipedija, 345202, što je i razumljivo jer se radi o najvećim enciklopedijama iz tog skupa. 
Ako se u razmatranje uzmu članci koji su prisutni na bar 5 Vikipedija onda je najveći broj zajedničkih referenci na tom skupu bio između engleske i ruske Vikipedije. 
Prema istraživanju (Singh, West, and Colavizza 2021) na uzorku od 29,3 miliona citiranja iz 6,1 miliona članaka Vikipedije na engleskom jeziku ustanovljeno je da 6; 7% članaka sa Vikipedije citira bar jedan rad iz časopisa sa pridruženim DOI, dok je na Vikipediji citirano oko 2% ukupnih članaka koji su indeksirani u Web of Science i imaju DOI. 
Istraživanje (Pooladian and Borrego 2017) ukazuje na nedostatak standardizacije kod navođenja referenci na Vikipediji gde često nedostaju podaci ili se nailazi na greške. 
U tom istraživanju ustanovljeno je da je svega 3% naučnih članaka iz informatičkih i bibliotečkih nauka objavljenih u periodu 2001-2010 citirano na Vikipediji do kraja 2016. godine. 
Uzorak je obuhvatao 26542 naučna rada iz kategorije „Information Science and Library Sciences“ indeksiranih u Web of Science. 
Vikimedija Srbije osnovana je 3. decembra 2005. godine kao lokalni ogranak Zadužbine Vikimedije. 
Njene aktivnosti su u velikoj meri okrenute saradnji sa obrazovnim ustanovama, u početku saradnji sa fakultetima i potom i sa srednjim školama. 
Već decembru 2005. predstavljena je u okviru seminara Katedre za računarstvo i informatiku Matematičkog fakulteta ideja da se i studenti mogu uključiti u pisanje članaka na Vikipediji. 
Osnivač i glavni promoter ove ideje bio je jedan od autora ovog teksta, Đorđe Stakić. 
Do realizacije te ideje je došlo već naredne školske godine kada su se dva fakulteta Univerziteta u Beogradu, Fakultet za fizičku hemiju i Filološki fakultet, uključila u obrazovne aktivnosti Vikimedije Srbije kroz pisanje članaka na Vikipediji umesto klasičnih seminarskih radova. 
Prvi postavljeni članak na Vikipediji na srpskom jeziku naslovljen je ENIAC i posvećen je prvom digitalnom elektronskom računaru. 
Postavio ga je student Filološkog fakulteta 18. aprila 2007. na predmetu Internet i veb tehnologije kod profesorke Cvetane Krstev. 
U daljem razvoju obrazovnog programa Vikimedije Srbije uključivali su se i drugi fakulteti i srednje škole. 
Na tom razvojnom putu je aprila 2012. formiran Akademski odbor Vikimedije Srbije kao grupa članova koja se fokusirala na razvijanje i realizaciju obrazovnih aktivnosti povezanih sa Vikipedijom. 
Detaljnije o viki tehnologiji, njenom razvoju i značaju, kao i o pionirskim poduhvatima razvoja obrazovnog programa na Vikipediji može se videti u radu (Stakić 2009). 
Rezultati istraživanja stavova studenata o upotrebi Vikipedije kao nastavnog sredstva na Pedagoškom fakultet u Vranju Univerziteta u Nišu predstavljeni su u radu (Stakić et al. 2021). 
Ovo istraživanje na uzorku od 203 studenta pokazalo je da oni pozitivno ocenjuju primenu Vikipedije u nastavi i da radije sastavljaju članke na Vikipediji nego što pišu klasične seminarske radove. 
Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ u Beogradu počela je sa radom 24. maja 1926. godine i danas je sa oko milion i 700 hiljada publikacija jedna od najvećih naučnih biblioteka u Jugoistočnoj Evropi. 
U okviru biblioteke, počev od 2004. godine, realizuju se programi za obuku bibliotekara koji od 2014. godine imaju zvaničnu akreditaciju (Popović, Stolić, and Stanišić 2019). 
Univerzitetska biblioteka pokazuje veliku spremnost i želju da sarađuje sa drugim organizacijama koje su posvećene zajedničkim ciljevima. 
U okviru takvih saradnji održana je tribina „Creative Commons - kreativnost društvo znanja“ u Univerzitetskoj biblioteci 12. decembra 2013. godine u zajedničkoj organizaciji Vikimedije Srbije i Univerzitetske biblioteke. 
Tokom tribine su autori članka imali svoja izlaganja: „Vikimedija Srbije i Univerzitet u Beogradu u razvoju slobodnog znanja“ (Đorđe Stakić) kojim je predstavljen obrazovni program i rad Akademskog odbora Vikimedije Srbije, kao i „Creative Commons licence e-teze Univerziteta u Beogradu“ (Aleksandra Popović i Dragana Stolić). 
U okviru tribine se rodila ideja o tome da se uspostavi saradnja Univerzitetske biblioteke i Vikimedije Srbije na području obrazovnog programa i da se osmisli program obuke bibliotekara za rad na Vikipediji. 
Posle prvih planova i dogovora Univerzitetske biblioteke i Vikimedije Srbije pristupilo se realizaciji interne radionice za obuku bibliotekara Univerzitetske biblioteke koji će predstavljati jezgro učesnika budućeg projekta i u najvećoj meri ga kasnije realizovati. 
Ova obuka održana je 30. januara 2014. u prostorijama biblioteke. 
Tokom leta 2014. je napisan predlog projekta Viki-biblotekar Vikimediji Srbije koja je potom odobrila sredstva za njegovu realizaciju u okviru svog godišnjeg plana za 2015. godinu. 
U približno isto vreme projekat je konkurisao i kod Narodne biblioteke za akreditovani program stalnog stručnog usavršavanja bibliotekara. 
Tada su kao autori projekat podneli Aleksandra Popović, Oja Krinulović i Đorđe Stakić, a kao ustanove Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ i Matematički fakultet Univerziteta u Beogradu. 
Krajem iste godine projekat je zvanično akreditovan za 2015. godinu. 
Kasnije je projekat akreditovan još tri puta, jednom na godinu dana (2016), zatim na period od dve godine (2017-2018) i potom na period od tri godine (2019-2021). 
Slično je i kod Vikimedije Srbije projekat odobravan za svaku narednu godinu počev od 2015. do 2021. godine uz odgovarajući godišnji budžet kojim se pokrivaju troškovi projekta. 
Pred početak aktivnosti, radi bolje pripreme za početak projekta, u decembru 2014. godine organizovan je prvi jednomesečni program Vikimedije Srbije „Vikipedijanac stažista“ koji je realizovan Univerzitetskoj biblioteci. 
U okviru programa je angažovana studentkinja Jovana Milošević koja je držala radionice za bibliotekare, pisala nove članke, bavila se digitalizacijom i postavljala fotografije pod slobodnom licencom na Vikimedijinu ostavu. 
Od 2015. godine počele su realizacije akreditovanih radionica za bibliotekare koje su sprovodili akreditovani predavači, članovi i realizatori projekta. 
Radionice su realizovane kao dvodnevni događaji od po tri sata koji prema akreditaciji ukupno nose 6 bodova. 
Prvog dana se realizuje obuka za rad na Vikipediji u obliku predavanja i praktične radionice. 
Drugog dana se pišu i unose članci na Vikipediji na srpskom jeziku. 
Bibliotekari se ohrabruju da pripreme materijal za članak, pa se onda na licu mesta članci unose i prilagođavaju viki sintaksi. 
Važan deo celog procesa pisanja članaka je navođenje referenci iz relevantnih izvora što doprinosi proverljivosti članaka na Vikipediji, a što je bibliotekarima samo po sebi veoma blisko. 
Po završetku obuka svi polaznici dobijaju sertifikate, a na Vikipediji ostaju rezultati u obliku napisanih članaka. 
Na ovaj način svi učesnici obuke imaju određenu dobrobit i motivaciju da u projektu učestvuju. 
Budući da su teme slobodne, bibliotekari su imali priliku da pišu i o svojim bibliotekama, znamenitostima iz mesta iz kojih dolaze i o svemu drugom što je relevantno za Vikipediju i prelazi prag značaja.  
Obogaćeni sadržaj Vikipedije na srpskom jeziku doprinosi većoj vidljivosti biblioteka onlajn okruženju, kao i uopšte većoj vidljivosti bibliotekara kao zanimanja. 
I sami bibliotekari na taj način imaju priliku da se međusobno bolje upoznaju, povežu i dobiju priliku da rade na nečemu od šireg značaja. 
Osim akreditovanih dvodnevnih radionica održavane su i dodatne radionice za obuku zainteresovanih bibliotekara koje su služile da se neke stvari douče, provežbaju, kao i da se napiše još veći broj članaka. 
Tako je već u 2015. godini bilo 7 dodatnih radionica.  
Sledeća aktivnost u okviru projekta bili su Uređivački maratoni. 
Oni su počeli kao jednodnevni događaji od nekoliko sati uživo u okviru kojih se okupe zainteresovani učesnici - bibliotekari koji pišu i postavljaju članke na Vikipediju. 
Iskusniji bibliotekari pomažu početnicima, i uopšte učesnici jedni drugima pomažu da se snađu oko novih i manje poznatih stvari. 
Pošto se aktivnosti odvijaju u biblioteci, neophodna literatura je pri ruci što olakšava rad na kreiranju članaka. 
Tokom 2015. godine su organizovana tri uređivačka maratona pod nazivima „Otvorena nauka“, „Jovan Cvijić: 150 godina od rođenja“ i „Bibliotekari zajedno na Vikipediji“. 
U 2016. godini su organizovana dva tematska uređivačka maratona „Naučni časopisi u otvorenom pristupu“ u okviru kojih je bilo ukupno 4 radionice. 
Tada su pozvani bibliotekari ustanova koje izdaju časopise šire predstavnici naučnih časopisa u otvorenom pristupu koji se izdaju u Srbiji. 
S obzirom da je odziv bio neočekivano veliki, ponovljen je uređivački maraton i realizovano je više radionica. 
Na taj način je Vikipedija postala bogatija za šezdesetak članaka iz ove oblasti, što je značajno doprinelo da informacije o ovim časopisima postanu vidljivije i dostupnije širem krugu čitalaca. 
Tokom 2017. godine je ponovljen uređivački maraton „Naučni časopisi u otvorenom pristupu“ kroz dve radionice. 
Aktivnosti su nastavljene i 2018. godine kada su bila dva uređivačka maratona o naučnim časopisima i jedan pod nazivom „Moja ulica“. 
Budući da je obuku prošao veliki broj bibliotekara iz raznih gradova, ovaj maraton je imao odziv kod mnogih prethodnih polaznika akreditovanih radionica. 
Iz tog razloga on je ponovljen i 2019. godine dva puta. 
Počev	od	2016.	godine	u	okviru	projekta	Viki-bibliotekar Univerzitetskoj biblioteci održava se i praksa za studente bibliotekarstva i informatike Filološkog fakulteta Univerziteta Beogradu. 
Ova praksa je vezana za predmet Digitalni tekst 2. 
U okviru prakse studenti pohađaju obuke, praktične radionice, pišu članke i na kraju dobijaju poene koji im se računaju prilikom formiranja ocene iz predmeta Digitalni tekst 2. 
Ovo je višestruko korisno i za same studente koji, pored obuke povezane sa Vikipedijom i pisanjem članaka, mogu da osete i dožive ambijent jedne velike i značajne biblioteke kao što je Univerzitetska i na taj način izbliza se upoznaju sa samim radom u biblioteci, sa time kako ceo proces izgleda „iznutra“, kao i sa zaposlenim bibliotekarima. 
Ove obuke su uglavnom višednevne i rezultuju novim člancima na Vikipediji. 
Od 2018. godine svim pobrojanim aktivnostima pridružilo se učešće u globalnoj kampanji 1Lib1Ref. 
Cilj ove kampanje je da motiviše bibliotekare da daju svoj profesionalni doprinos Vikipediji kroz unos referenci u članke. 
Sama kampanja počinje 15. januara na rođendan Vikipedije i traje dvadesetak dana. 
U okviru ove kampanje, pored bibliotekara priključuju se i drugi korisnici koji žele da unose reference. 
Početak pandemije u martu 2020. godine odrazio se i na aktivnosti vezane za ovaj projekat. 
Više nije bilo moguće uživo održavati radionice niti za bibliotekare niti za studente, kao što nije bilo moguće uživo održavati ni uređivačke maratone. 
Međutim to nije zaustavilo aktivnosti na projektu koji je po svojoj prirodi uspeo da se prilagodi, da značajan deo aktivnosti realizuje onlajn da na taj način postigne planirane metrike. 
Tako je 2020. studentska praksa ostvarena slanjem prezentacija, brošura i video materijala uz konsultacije imejlom, dok je 2021. obuka studenata bila onlajn preko Zuma, gde su takođe naknadne konsultacije bile imejlom. 
Tokom 2020. održana su tri višednevna onlajn uređivačka maratona: „Srpska humorističko-satirična periodika 19. i 20. veka“, „Moja ulica“, „Štampa moga kraja“, kao i 2021. uređivački maraton „Književnost za decu“. 
Raznovrsnost ovih tema doprinela je dobrom odzivu bibliotekara. 
Tokom 2020. pažnja je posvećena digitalizaciji publikacija u okviru projekta, a tokom 2020. i 2021. godine značajan deo aktivnosti bio je vezan za globalnu kampanju 1Lib1Ref. 
U okviru projekta Viki-bibliotekar održana su tri jednomesečna programa stažiranja, Vikipedijanac stažista, i to u decembru 2014, julu 2016. i martu 2019. godine. 
Prvo stažiranje rezultovalo je sa 18 novih članaka na Vikipediji, 102 postavljene fotografije i 5 skeniranih knjiga sa ukupno 4554 strane. 
Tokom ovog stažiranja održano je i 8 internih radionica u Univerzitetskoj biblioteci zazaposlenih. 
Tokom drugog stažiranja digitalizovano je 8 knjiga (2585 strana) i postavljeno na Vikimedijinu ostavu. 
Treće stažiranje doprinelo je Vikipediji sa 16 novih, 13 dopunjenih, 13 sređenih članaka, 158 fotografija i 10 knjiga (2607 strana). 
Kroz akreditovane radionice Viki-bibliotekara prošao je veliki broj bibliotekara iz različitih gradova Srbije. 
Tokom 2015. i 2016. godine bilo je po 6 dvodnevnih radionica kroz koje je prošlo oko 70 bibliotekara godišnje sa približno toliko napisanih ili dopunjenih članaka. 
Tokom 2017. godine bilo je 7 radionica, zatim 2018. godine tri i tokom 2019. godine četiri realizacije akreditovanog seminara. 
U Beogradu je realizovano najviše radionica koje je pohađalo preko bibliotekara. 
Osim toga akreditovane radionice su održane u još 13 gradova: Užice, Novi Sad, Banja Vrujci, Čačak, Smederevo, Vranje, Valjevo, Leskovac, Obrenovac, Topola, Kragujevac, Jagodina i Kruševac. 
Održavanje radionica Viki-bibliotekara po različitim gradovima Srbije je značajno doprinelo decentralizaciji aktivnosti. 
Kroz svaku od ovih radionica van Beograda prošlo je od 8 do 19 bibliotekara iz 3-17 biblioteka po radionici. 
U ovim metrikama smo pod bibliotekarima nazvali sve bibliotečke radnike koji su prošli obuke, uključujući, pored bibliotekara, i knjižničare. 
Tokom 2015-2018 održane su ukupno 22 akreditovane radionice Viki-bibliotekara kroz koje je prošlo ukupno 298 polaznika (Popović, Stolić, and Stanišić 2019). 
Tokom 2019. godine obuku je prošlo još 42 polaznika kroz 4 akreditovane radionice. 
Kada se uzmu u obzir ne samo mesta u kojima je seminar gostovao, nego uopšte odakle su bili polaznici, dolazi se do broja od 39 gradova i opština u Srbiji. 
Polaznici seminara su bili iz raznih tipova ustanova što je zbirno prikazano u Tabeli  1. 
Osim zvaničnih radionica Viki-bibliotekara bilo je i dodatnih radionica za bibliotekare, i to 7 tokom 2015, 3 tokom 2016, i po 4 tokom 2017, 2018. i 2019. godine. 
Na svakoj od radionica su, osim obuka, pisani novi i dopunjavani postojeći članci na Vikipediji. 
Od 2020. godine, kao što je već pomenuto u odeljku Razvijanje projekta Viki-bibliotekar, nije bilo radionica uživo zbog epidemije virusa korona. 
Tabela 1. Podaci o broju ustanova koje su pohađale kurs Viki-bibliotekar od 2015. do 2021.  
Tokom realizacije uređivačkih maratonia, i u okviru njih su održavane radionice i predavanja o Vikipediji ukoliko je to polaznicima bilo potrebno. 
Bilo da su uređivački maratoni održani uživo ili samo onlajn, njihovi rezultati su takođe obuhvatili veći broj novih i dopunjenih članaka. 
Među najuspešnijim maratonima su bili: 
– „Bibliotekari zajedno na Vikipediji“ iz 2015. sa 44 nova članka i 6 dopunjenih članaka; 
– „Naučni časopisi u otvorenom pristupu“ koji je tokom 2016. proizveo ukupno 58 novih članaka i jedan dopunjen članak, a 2017. godine 25 novih i tri dopunjena članka; 
– „Moja ulica“ tokom kojeg je napisano 37 novih članaka i dopunjen jedan članak 2018. godine, odnosno 44 nova članka 2019. godine. 
Posebno uspešni su bili višednevni onlajn uređivački maratoni iz 2020. i 2021. godine čije su metrike u broju članaka: 
– „Srpska humorističko-satirična periodika 19. i 20. veka“: 71 novi članak, 5 dopunjenih članaka; 
– „Moja ulica“: 59 novih i 5 dopunjenih članaka; 
– „Štampa moga kraja“: 91 novi članak, 6 dopunjenih članaka; 
– „Književnost za decu“: 76 novih i 12 dopunjenih članaka. 
Neki od navedenih maratona su imali značajan doprinos u postavljanju slobodnih datoteka na Vikimedijinu ostavu. 
Tu su se posebno istakla tri uređivačka maratona iz 2020. godine kada je ukupno postavljeno oko 800 datoteka. 
Tokom studentske prakse 2016–2021. godine obuku Viki-bibliotekara je ukupno pohađalo 143 studenta i kao rezultat je u proseku dobijeno između 20 i 30 članaka godišnje, uključujući značajan broj postavljenih slobodnih datoteka, uglavnom fotografija. 
Na primer, u okviru studentske prakse 2021. godine na Vikimedijinu ostavu je postavljeno 36 datoteka. 
Od 2018. godine, kada se Viki-bibliotekar uključio u kampanju 1Lib1Ref, svake godine postizani su sve bolji rezultati u pogledu unosa referenci. 
Tako je 2018. postavljeno 786 referenci, onda 2019. još 1672, zatim 2020. još 4052, dok je 2021. godine uneto čak 17112 referenci. 
Prema broju unetih referenci u kampanji 1Lib1Ref, zajednica Vikipedije na srpskom jeziku je na globalnom nivou 2019. godine zauzela treće mesto, 2020. drugo mesto, a 2021. godine prvo mesto. 
Rekordne (po broju unetih referenci) 2021. godine od 10 korisnika koji su uneli najviše referenci na globalnom nivou njih 5 bilo je sa Vikipedije na srpskom jeziku. 
Ukupno je kroz sve aktivnosti projekta Viki-bibliotekar svake godine počev od 2015. kreirano ili značajno dopunjeno po nekoliko stotina članaka na Vikipediji na srpskom jeziku. 
Projekat Viki-bibliotekar je predstavljen na više međunarodnih i domaćih konferencija, kao i na više lokalnih skupova bibliotekara Vikipedijanaca organizovanih raznim povodima. 
Na ovaj način je postignuta veća diseminacija rezultata projekta, objavljeno je više postera i članaka, a to je donelo i neke nove saradnje. 
Među objavljenim člancima izdvajaju se (Popović, Sevkušić, and Stakić 2015; Krinulović, Stijepović, and Stakić 2015; Antonić, Zivanović, and Popović 2017; Popović et al. 2018). 
Postere sa međunarodnih konferencija INFORUM – 22. godišnje konferencije o profesionalnim informacionim resursima (engl. 22  nd Annual Conference on Professional Information Resources) (Prag 2016), INFORUM – 23. godišnje konferencije o profesionalnim informacionim resursima (engl. 23nd Annual Conference on Professional Information Resources) (Prag 2017), 10. medunarodne konferencije Evropske smjernice za saradnju biblioteka, arhiva i muzeja (Sarajevo 2018) donosimo kao slike u prilogu (slike 1, 2, 3). 
U radu (Obradović et al. 2020) Viki-bibliotekar je pomenut kao jedan od projekata Vikimedije Srbije, dok se u delu o primeni Creative Commons licenci Srbiji pominje veći broj fakulteta, ali i Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“. 
Značaj projekta Viki-bibliotekar ogleda se i u tome što su se njime odškrinula vrata i drugih biblioteka koje su želele da učestvuju u aktivnostima povezanim sa Vikipedijom kroz oslobađanje digitalizaciju sadržaja, kao i realizaciju projekta Vikipedijanac stažista. 
Posle Univerzitetske biblioteke najplodnija saradnja postignuta je sa Bibliotekom grada Beograda gde je, osim projekata bibliotečkog tipa, Milica Buha razvila projekat Viki-senior (počev od 2019. godine) namenjen obuci i aktiviranju starijih polaznika, penzionera, za rad na Vikipediji. 
Još jedan značajan aspekt Viki-bibliotekara je pomoć u prevazilaženju rodnog jaza na Vikipediji (Ratković and Madˇzarević 2021). 
Prema raznim istraživanjima koja su sprovođena na uzorku urednika Vikipedije, udeo žena među njima je u najboljem slučaju do jedne šestine ili jedne petine (Graells-Garrido, Lalmas, and Menczer   2015; Maljković 2015). 
Projekat Viki-bibliotekar doprinosi značajnom povećanju učešća žena na Vikipediji, s obzirom da je i među bibliotekarima i među studentima bibliotekarstva obrnut udeo žena u odnosu na prosek Vikipedije, većinom sa preko 80 procenata. 
Iako ovo nije stavka od suštinskog značaja za sam projekat, na ukupnom planu ova činjenica ima svoju vrednost i težinu. 
Sami članovi projekta Viki-bibliotekar od 2018. učestvuju u globalnoj kampanji WikiGap 20 koja se obično realizuje u obliku uređivačkog maratona na Vikipediji ima za cilj da smanji rodni jaz na Vikipediji. 
Vikimedija Srbije je krajem 2017. godine proglasila projekat Viki-bibliotekar za najbolji svoj projekat te godine. 
Osim toga Vikimedija Srbije je dodelila Aleksandri Popović godišnju nagradu „Branislav Jovanović“ 2020. godine kako je navedeno u obrazloženju nagrade, „Za uspešno vođen projekat Viki-bibliotekar i ukupan rad i uređivanje stranica na Vikipediji na srpskom jeziku“. 
Digitalizacija bibliotečkog fonda omogućava pristup različitim vrstama sadržaja. 
Projekat Viki-bibliotekar je i formiran iz tog razloga i opstao je dugi niz godina. 
Ideja vodilja projekta je obogaćivanje Vikipedije, kao najvažnijeg projekta Vikimedijine fondacije, sa što više kvalitetnog sadržaja. 
Biblioteke drže neprocenjivo blago koje nije lako dostupno svima. 
Otpremanje sadržaja na Vikimedijinu ostavu idealan je način promocije dela sa isteklim autorskim pravima ili onih čiji autori žele da im omoguće slobodan pristup. 
Bibliotekari kao dobro povezana zajednica čiji članovi imaju pristup referentnoj literaturi na svom radnom mestu, vešti su u pronalaženju validnih i proverljivih informacija i upoznati sa bogatim fondom i zbirkama svojih institucija i imaju iskustvo u obuci korisnika različitih uzrasta i nivoa obrazovanja tako da predstavljaju savršen izbor za urednike Vikipedije. 
Oslanjajući se na stručnost, bibliotekari mogu značajno doprineti boljem strukturiranju podataka efikasnijem indeksiranju sadržaja u projektima Vikipedije. 
Projekat Viki-bibliotekar je za sedam godina postojanja kroz razne oblike aktivnosti obučio nekoliko stotina bibliotekara iz cele Srbije za rad na Vikipediji. 
Osim toga kroz projekat je prošlo više generacija studenata bibliotekarstva Filološkog fakulteta. 
U okviru projekta su realizovani brojni uređivački maratoni kojima je značajno obogaćen sadržaj Vikipedije na srpskom jeziku. 
Na taj način postavljeno je ili značajno dopunjeno nekoliko hiljada članaka. 
Osim toga veći broj publikacija je digitalizovan i postavljen na Vikimedijinu ostavu, gde se osim toga nalazi i veći broj fotografija koje su kreirali i postavili učesnici projekta. 
Posebno uspešna aktivnost Viki-bibliotekara bila je učešće u globalnoj kampanji 1Lib1Ref u kojoj je zajednica Vikipedije na srpskom jeziku 2021. godine unela najveći broj referenci na globalnom nivou. 
Projekat doprinosi smanjenju rodnog jaza na Vikipediji jer sticajem okolnosti velika većina bibliotekara koji su prošli kroz projekat su žene. 
Dosadašnje aktivnosti projekta su delimično predstavljene u nekoliko publikacija i poster prezentacija sa konferencija. 
U ovom radu su te aktivnosti predstavljene potpunije i studioznije na jednom mestu. 
