SAŽETAK: 
Tokom rada na projektu Europeana collections 1914–1918, stručni tim Narodne biblioteke Srbije je doneo odluku da se formira posebna, tematska digitalna biblioteka, koja će sadržati građu nastalu u periodu Prvog svetskog rata, vezanu za Srbiju i srpski narod. 
U radu je dat pregled toka i faza rada na razvoju portala i digitalne biblioteke Veliki rat. 
Zahvaljujući servisu Google Analytics, izvedeni su zaključci i dati osnovni statistički podaci o korišćenju i korisnicima ove digitalne biblioteke.  
KLjUČNE REČI: digitalna biblioteka, Veliki rat, Prvi svetski rat, Narodna biblioteka Srbije, razvoj, korisnici, statistika.  
Povodom obeležavanja stogodišnjice od početka Prvog svetskog rata, Međunarodna fondacija Europeana1 je 2012. godine pokrenula nekoliko projekata: 
Europeana collections 1914–1918 2, Europeana 1914– 1918 i EFG1914. 
Svi ovi projekti su imali zajednički cilj – da se digitalizuju i javno dostupnim učine publikacije i objekti nastali u periodu 1914–1918. godine, kao i građa iz kasnijeg perioda koja je tematski vezana za Prvi svetski rat (Kalezić, 2014).  
Ideja projekta Europeana collections 1914–1918 je da se iz devet nacionalnih biblioteka zemalja koje su na različitim stranama učestvovale u ovom istorijskom konfliktu, digitalizuje građa iz njihovih fondova i postane raspoloživa onlajn. 
Bibliotečka građa iz ovog perioda, do tog momenta dostupna za korišćenje samo u čitaonicama pomenutih biblioteka, neretko je u veoma lošem fizičkom stanju s obzirom na starost i kvalitet izrade, pa je njihova digitalizacija značajno doprinela fizičkom očuvanju i zaštiti ovog osetljivog materijala. 
Na ovaj način je digitalizovano i za budućnost sačuvano preko 400.000 publikacija kojima je omogućen slobodan pristup na sajtu projekta. 
Među dvanaest ravnopravnih partnera u ovom projektu je i Narodna biblioteka Srbije. 
Jedan od rezultata njenog učešća je portal Veliki rat, čiji najveći deo čini digitalna biblioteka. 
Prema smernicama projekta, u ovu digitalnu biblioteku su ušli svi materijali koji su nastali u periodu Prvog svetskog rata, a vezani su za Kraljevinu Srbiju i srpski narod. 
Rad na razvoju portala je počeo u novembru 2012. godine, a prva verzija je instalirana 5. januara 2013. godine. 
Javna promocija je održana na Dan Narodne bibilioteke Srbije, 28. februara 2013. godine.  
Vrste građe koje su uključene u digitalnu biblioteku Veliki rat definisane su projektom Europeana collections 1914–1918 : knjige, periodične publikacije, ratni dnevnici, muzikalije, dečja literatura, fotografije, posteri, propagandni materijali i sve ostalo što se i inače može naći u fondovima nacionalnih biblioteka i njihovih digitalnih dvojnika. 
Međutim, selekcija građe koja će biti digitalizovana i uključena u digitalnu biblioteku Veliki rat je u velikoj meri bila uslovljena specifičnim položajem Kraljevine Srbije i srpskog naroda u Prvom svetskom ratu.  
Inače nerazvijena izdavačka produkcija u Srbiji s početka 20. veka, pretrpela je dodatni udarac zbog sveopšte oskudice, kada se Beograd, u kojem je štampano oko 80% tadašnjih izdanja, našao na liniji fronta više od godinu dana. 
Međutim, okupacija Srbije 1915. godine, povlačenje vojske i državnog aparata preko Albanije u Grčku i kasnije rasipanje izbeglica širom Zapadne Evrope i sveta doveli su do otvaranja novih centara izdavačke produkcije srpskog naroda. 
Osnovane su srpske štamparije na Krfu i u Solunu, a posebno je aktivna štamparija srpskih vojnih invalida u Bizerti u Tunisu. 
U univerzitetskim centrima zemalja Zapadne Evrope (Francuskoj, Velikoj Britaniji, Italiji, Švajcarskoj) pojavljuju se naučna izdanja i školski listovi na srpskom ili domicilnim jezicima, dok projugoslovenska emigracija u Južnoj i Severnoj Americi izdaje veliki broj publikacija posvećenih ratu i idejama uređenja jugoslovenskog prostora nakon rata. 
U isto vreme, u okupiranoj Srbiji austrougarske i bugarske vlasti izdaju svoje novine, objave stanovništvu i tako dalje 
U Austrougarskoj monarhiji izdavan je veliki broj propagandnih brošura koje su za cilj imale da učvrste lojalnost slovenskog, a posebno srpskog stanovništva Monarhiji (Kalezić, 2014).  
Imajući sve ove istorijske okolnosti u vidu, za formiranje i selekciju građe za ovu digitalnu biblioteku, bilo je neophodno formirati multidisciplinarni tim, sastavljen od bibliotekara, istoričara, informatičara, profesora i predavača istorije. 
Ciljevi koji su postavili pred sebe su da građa bude što obuhvatnija, ali i da se prezentuje na takav način da pretraživanje i korišćenje građe, bilo da su u pitanju početnici ili napredniji korisnici digitalnih biblioteka, bude jednostavno. 
Sveobuhvatnost građe ne bi mogla da se postigne da nije bilo saradnje sa ustanovama i institucijama iz zemlje i sveta koje su digitalizacijom građe iz svojih kolekcija značajno obogatile ovu digitalnu zbirku. 
Neke od institucija sa kojima je Narodna biblioteka Srbije ostvarila saradnju su: Arhiv Srbije, Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske, Vojni muzej, Narodna skupština Republike Srbije i brojne druge (Kalezić, 2014). 
Pored pomenute građe, u posedu Narodne biblioteke Srbije, u Odeljenju posebnih fondova, čuva se veliki broj dnevnika, pisama, fotografija i ostale građe koja pruža uvid u svakodnevni život okupiranog stanovništva, kao i vojnika na frontu, u bolnicama i zarobljeništvu. 
Uključivanjem i ove građe u digitalnu biblioteku Veliki rat, ispunjen je cilj koji je pred sebe postavio stručni tim projekta – dati korisnicima mogućnost uvida i dubljeg razumevanja mnogobrojnih društvenih procesa u datom periodu, a koji su značajno izmenili sliku Srbije, Evrope, pa i sveta. 
U skladu sa tim, a uzimajući u obzir potrebe budućih korisnika, odlučeno je da se u digitalnu biblioteku unese i građa važna za proučavanje ovog perioda, a koja je objavljena i nakon Prvog svetskog rata, do 1941. godine.  
Nakon obavljenog posla na selekciji građe, otpočeo je rad na njenoj digitalizaciji. 
Na tim poslovima u početku su radili zaposleni iz Odeljenja za digitalizaciju Narodne biblioteke Srbije. 
Kako su obim posla i pritisak da se digitalizacija završi u određenom roku rasli, tako je postalo jasno da je neophodna pomoć sa strane. 
Nedugo zatim je potpisan ugovor sa Medijskim arhivom Ebart, koji je kao podizvođač nastavio započetu digitalizaciju. 
Dogovoreno je da rezolucija skenirane građe bude 300 dpi. 
Uz građu iz fondova Narodne biblioteke Srbije, ovde su skenirani i materijali partnerskih ustanova koje nisu bile u mogućnosti da same izvrše digitalizaciju. 
Pojedine ustanove koje su bile u mogućnosti da to urade po smernicama koje su dobile od Narodne biblioteke Srbije, dostavile su gotove digitalne kopije. 
Rad na digitalizaciji je trajao oko 2 godine. 
Danas, digitalna kolekcija Velikog rata broji 9.698 dokumenata svih kategorija građe, na 96.473 stranice.  
Za unos i prikaz digitalizovane građe izabrana je platforma otvorenog pristupa Omeka v. 1.5.3.6 
Primenjena šema za metapodatke je Dublin Core Extended. 
Uz svaku unetu jedinicu građe stoji odgovarajući opis, koji je preko COBISS ID broja povezan sa bibliografskim opisom u lokalnoj bazi Narodne biblioteke Srbije. 
Metapodaci su u sistem delom preuzeti automatski, a delom su ručno unošeni. 
Prednost ovakvog načina rada je u tome što su automatski preuzeti opisi i podaci već prošli bibliografsku kontrolu, čime je smanjena mogućnost netačnih i neproverenih informacija. 
Građa koja je na osnovu saradnje sa drugim institucijama uneta u digitalnu biblioteku je takođe opisana u skladu sa važećim standardima (Kalezić i Mihailović, 2014). 
Posao na unošenju građe koja se sastoji od velikog broja vezanih digitalnih objekata, kao što su knjige ili periodične publikacije, olakšan je instalacijom Dropbox aplikacije. 
Naime, tehničke mogućnosti instalirane verzije Omeke nisu dozvoljavale istovremeni unos više digitalizovanih stranica, već se morala unositi svaka zasebno. 
Dropbox je omogućio da se u Omeku unese čitava fascikla sa svim digitalizovanim stranicama jednog dokumenta.  
Šema metapodataka je posebno razvijena za periodične publikacije. 
Osnovni opis za pojedinačni naslov je preuzet iz sistema COBISS, ali za opis pojedinačnih brojeva periodike trebalo je uneti dodatne podatke. 
Uz naslov pojedinačnih brojeva unet je i datum, a popunjavanjem dodatnih polja u šemi metapodataka omogućena je detaljnija identifikacija i povezivanje sa osnovnim opisom za čitav naslov, pa su popunjena i sledeća polja: 
Description – u koje su unete godina i broj, Date – gde je unet datum i polje Is part of sa linkom koji vodi ka opisu celokupnog naslova, to jest kolekcije.  
S obzirom na to da aplikacija za kalendar nije mogla da bude instalirana, a sa ciljem da se kasnija pretraga dodatno rastereti, iskorišćene su Omeka Tag oznake za mesec i godinu izdanja, koje imaju sledeću strukturu: rimskim brojem je unošena oznaka za mesec, a arapskim za godinu. 
Uz pomoć ovih oznaka postalo je moguće da se uz opis pojedinačnog naslova formira deo Dostupna građa, o čemu će kasnije biti reči.  
Metapodaci za kartografsku građu su dodatno obogaćeni (Glišović and Gardašević, 2015). 
U želji da se prevaziđe jezička barijera i korisnicima pruže dodatne informacije o digitalizovanim mapama, doneta je odluka da se u polju pod nazivom Spatial Coverage unese URI. 
U ovom slučaju, kao URI je iskorišćen link ka jednoj od geografskih baza podataka pod nazivom GeoNames. 
Klikom na link dobijaju se geografski podaci o lokaciji, na primer podaci o stanovništvu, regionu, geografskim koordinatama, različitim verzijama imena i slično 
Zbog različitih ograničenja, u pretrazi kartografske građe nije moguće iskoristiti sve verzije imena geografskih lokacija iz baze GeoNames, ali za većinu toponima je u polju Alternative Title unet oblik na engleskom jeziku i na taj način olakšana pretraga korisnicima koji se ne koriste srpskim jezikom (Glišović and Gardašević, 2015).  
U vreme kada je pisana dokumentacija za projekat, krajem 2012. godine, tehničke mogućnosti programa Omeka nisu dozvoljavale pretragu preko kompletnog teksta dokumenata. 
Svesni ove manjkavosti, stručni tim se potrudio da na pomenute načine unekoliko nadoknadi ovaj nedostatak.  
Sva građa u digitalnoj biblioteci Veliki rat je razvrstana u kolekcije radi lakšeg snalaženja i preglednijeg prikazivanja podataka. 
Prilikom formiranja kolekcija primenjeni su i formalni i sadržinski princip. 
Formalni je pratio osnovnu podelu građe prema njihovoj vrsti, a sadržinski se pokazao kao nužan. 
Tako je građa podeljena na sledeće kolekcije: knjige, periodika, rukopisna građa, plakati, slike, kartografska građa i razno. 
Međutim, članovi stručnog tima su, na osnovu svojih iskustava u radu sa drugim digitalnim bibliotekama, ali i kroz istraživanja istorijske građe, smatrali da bi bilo korisno napraviti potkolekcije, jer bi kolekcije bile teže pretražive u slučaju da je formalni princip raspodele građe ostao i jedini. 
Tako, na primer, u kolekciji Knjige imamo podelu na nekoliko potkolekcija, od kojih su neke: 
Književnost, Pravni propisi, Veliki rat Srbije, Biblioteka Napred. 
Ovo je urađeno sa namerom da se na jednom mestu grupišu srodne publikacije i korisnicima omogući lakše snalaženje i uporedna analiza pojednih naslova.  
Na naslovnom ekranu se nalazi polje za osnovnu pretragu po ključnoj reči. 
Takođe, korisnici mogu samostalno da se kreću kroz pojedinačne kolekcije. 
Uz pojedinačne naslove periodičnih publikacija, na desnoj strani ekrana se nalazi deo Dostupna građa, gde se preko navedenih godina i meseci direktno može pristupiti građi iz odgovarajućeg perioda.  
Međutim, zahvaljujući mogućnostima napredne pretrage, korisnici mogu značajno suziti kriterijume za pretragu, praktično po svim elementima opisa jednog digitalizovanog objekta, kao što su, na primer: godina izdanja, autor, vrsta građe i tako dalje 
Dalje sužavanje pretrage može da se izvrši zahvaljujući filterima za kolekcije ili pomenutih Tag oznaka. 
Za pretraživanje pomoću Tag oznake treba voditi računa o formatu upita koji mora da se poklapa sa strukturom ovih oznaka, pa tako, prilikom pretraživanja, oznaka meseca mora biti uneta rimskim brojem, godina arapskim, a odvajaju se zarezom na primer II, 1915.  
Na postavljeni upit, dobija se stranica sa pogocima koji odgovaraju postavljenim parametrima za pretragu sa malom slikom i naslovom sa godinom izdanja. 
Klikom na bilo koji od ova dva, otvara se stranica sa detaljnim opisom tražene publikacije i umanjenim prikazom prve strane digitalizovane građe. 
Klikom na sliku otvara se digitalni objekat i, u zavisnosti od vrste građe, omogućeno je dalje listanje preko strelica, ali i preskakanje na željenu stranu. 
Građu je moguće zumirati, a desni klik omogućava da se stranica sačuva kao slika na računaru korisnika. 
Opštim uslovima za korišćenje građe su definisani načini njene upotrebe.  
Od samih početaka rada na ovom projektu, postojao je plan da Veliki rat bude korišćen kao pomoćno sredstvo u školama. 
Na ideju da se uz digitalnu biblioteku formira i odeljak Za nastavu, došlo se zahvaljujući pojedinim članovima stručnog tima koji su imali višegodišnje iskustvo u prosveti. 
Kroz ovaj segment nastavnicima i učenicima je omogućeno da na jednom mestu pronađu i kao nastavno sredstvo koriste materijale vezane za Prvi svetski rat. 
Nastavnici tu mogu da pronađu pedagoške savete, obrazovne standarde za kraj osnovnoškolskog obrazovanja iz oblasti istorije, preporučenu građu po temama i same pripreme za časove sa linkovima ka građi na portalima Veliki rat i Europeana. 
Iako je tematski usko vezana za Prvi svetski rat, ova digitalna biblioteka može da, pored očigledne primene u nastavi istorije, ima svoju primenu i u nastavi srpskog jezika i književnosti, verskoj nastavi, likovnom obrazovanju, ali i drugim predmetima (Kovačević i dr., 2016).  
Da bi se ovaj segment portala Veliki rat dodatno promovisao osmišljen je seminar „Digitalne biblioteke posvećene Prvom svetskom ratu kao nastavna sredstva“. 
Seminar je akreditovan od strane Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja i održan je u pet navrata tokom 2014. i 2015. godine. 
Polaznici seminara su bili mahom nastavnici i profesori istorije iz osnovnih i srednjih škola. 
Tokom seminara su upoznati sa kolekcijama i mogućnostima pretraživanja najznačajnijih digitalnih biblioteka posvećenih Prvom svetskom ratu, sa posebnim osvrtom na Veliki rat, kao i načinima da se ovi sadržaji približe učenicima i kod njih podstaknu istraživački duh.  
Virtuelne izložbe su još jedan segment kojim se građa iz digitalne biblioteke prezentuje korisnicima i pruža mogućnost upoznavanja sa događajima, temama i ličnostima koje su na svoj način obeležile ovaj period. 
Aktuelna izložba na portalu je Crnjanski u ratu, koja je ujedno i jedina za sada.  
Na početnoj strani se nalazi i rubrika Na današnji dan, u kojoj se automatski i nasumično prikazuje građa označena odgovarajućim datumom.  
Među dodatnim sadržajima se izdvaja interaktivna mapa preko koje korisnici mogu da, pomoću geovizuelizacije na mapi sveta, pronađu mesto izdanja određene građe za vreme i neposredno po okončanju rata. 
Interaktivna mapa je izrađena na Google platformi. 
Odabirom regiona ili grada, dolazi se do direktnog linka ka publikaciji, a upotrebom filtera za godinu izdanja, vrstu građe i jezik publikacije, pretraživanje preko mape je moguće dodatno ograničiti (Kalezić i Mihailović, 2014).  
Posle nešto više od šest godina postojanja i rada digitalne biblioteke Veliki rat, zahvaljujući alatu Google Analytics moguće je izvršiti analizu statističkih podataka o korisnicima i korišćenju i ostvarenim rezultatima. 
Google Analytics omogućava praćenje broja korisnika, njihovu geografsku lokaciju, dužinu trajanja pojedinačne posete, broj stranica koje su korisnici pregledali prilikom jedne posete i razne druge parametre.  
Tako je od promocije Velikog rata do 31.12.2018. godine ukupan ostvareni broj poseta iznosio 102.550. 
Ukupan broj pojedinačnih korisnika je 58.588, a od tog broja je 17,7% stalnih korisnika. 
Tokom ovog perioda pregledano je ukupno 2.081.557 stranica, to jest nešto više od 20 stranica po poseti. 
Prosečno trajanje jedne posete je oko 6 minuta. 
U tabeli 1 je dat pregled ovih podataka po godinama, počev od 28.2.2013. do kraja 2018. godine.  
U prva tri meseca tekuće godine 2.238 korisnika (od toga 17,9% stalnih) su ostvarili 3.332 pojedinačne posete i pregledali 58.763 strane, uz prosečnu dužinu trajanja posete od 5.16 minuta.  
Po geografskoj lokaciji korisnika, kao što je i očekivano, najveći broj ih je iz Srbije i zemalja regiona, 
ali među prvih 10 zemalja po broju korisnika, po podacima Google Analytics, nalaze se i zemlje koje su u Prvom svetskom ratu bile glavne učesnice, na obe strane.  
Ostali demografski podaci koje je moguće analizirati su pol i starost korisnika. 
Od ukupnog broja korisnika 54,15% ih je muškog pola, a 45,85% ženskog. 
Što se starosti tiče, najveći broj, njih 33,5%, pripada grupi koja ima između 25 i 34 godine, a slede ih korisnici starosti između 18 i 24 godine – 27,5%. 
Udeo korisnika starosti od 35 do 44 godine je 15,5%, od 45 do 54 je 12,5%, a onih od 55 do 64 i onih preko 65 godine starosti je po 5,5%.  
Google Analytics prati i podatke o uređajima korišćenim za pristup Velikom ratu. 
Najveći broj poseta je obavljen sa stonih računara, to jest oko 75% svih poseta, sa mobilnog telefona oko 22% i tek oko 3% posetilaca koristi tablet.  
Podaci o korišćenju građe, u periodu 28.3.2013. – 31.3.2019, po Google Analytics, pokazuju da je najviše poseta imala monografija Ratni album 1914–1918, Andre Popovića, objavljena 1926. godine sa 10.087 pojedinačnih poseta. 
Slede je prva i četrnaesta knjiga kolekcije „Veliki rat Srbije za oslobođenje i ujedinjenje Srba, Hrvata i Slovenaca“ sa 8.651, odnosno 4.779 poseta. 
Ova kolekcija, izdavana od 1924. do 1937. godine, u kojoj su objavljena dokumenta Vrhovne komande Kraljevine Srbije, predstavlja neprocenjiv izvor za svakog ko se bavi proučavanjem perioda Prvog svetskog rata, pa stoga ne iznenađuje posećenost pojedinačnih knjiga.  
Među posećenijim stranicama je i album sa sličicama – Svetski rat u slikama : 1914–1918 : Mlečna čokolada Šonda iz tridesetih godina prošlog veka koji beleži 4.165 poseta. 
Od periodičnih publikacija najposećenije je peto godište časopisa Žena iz 1918. – 3.661 poseta. 
Razglednica iz Francuske Serbie : la revanche ou la mort ima 3.071 posetu, a razglednica sa opisom „Podnarednik Momčilo Gavrić od 10 godina, kojemu su roditelje ubili austrijski vojnici, izlazi na raport sa svojim drugom pred oficira“ – 2.987.  
Monografska publikacija Tragični dani Beograda, autora Jovana Miodragovića iz 1915. godine, je najposećenija publikacija objavljena tokom ratnog perioda sa 2.953 posete.  
Analizirani podaci o korisnicima i korišćenju portala Veliki rat pokazuju da je ova digitalna biblioteka, sa prosečnim brojem mesečnih poseta od oko 900, veoma vredan i značajan izvor za proučavanje perioda Prvog svetskog rata. 
Starosna struktura korisnika pokazuje da sve više njih daje prednost lako dostupnim i pretraživim digitalnim izvorima informacija u odnosu na one tradicionalne. 
Sve ovo ukazuje na potrebu da stručni tim nastavi i dalje odgovorno da radi na razvoju i promociji portala Veliki rat. 
Iako je osnovni projekat završen, rad na unapređivanju i obogaćivanju se nastavlja, kako kontinuiranim dodavanjem skenirane građe, tako i održavanjem predavanja na kojima, u susretu sa korisnicima, postojećim i novim, tim dolazi do važnih saznanja i ideja za budućnost portala.  
