Obeležavajući svoju devedesetu godišnjicu, koja je istovremeno i Dan biblioteke i Dan Ćirila i Metodija i slovenske pismenosti i kulture, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ priredila je fizičku, virtuelnu i veb-izložbu „Digitalna ćirilica“koja je trajala od 24. maja do 1. jula 2016. 
Autori izložbe su bibliotekari Univerzitetske biblioteke Vesna Vuksan, Milena Kostić i Zoran Bajin. 
Na svečanom otvaranju izložbe 24. maja 2016. godine u Karnegijevom holu Biblioteke prisutnima su se obratili prof. dr Nada Kovačević, prorektor za nastavu Univerziteta u Beogradu, prof. dr Aleksandar Jerkov, upravnik Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković”, Tamara Butigan Vučaj, zamenica upravnika Narodne biblioteke Srbije, dr Adam Sofronijević, zamenik upravnika Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković” i putem Skajpa prof. dr Ginter Milberger sa Univerziteta u Insbruku i Klaus Gravenhorst iz kompanije „CCS Content Conversion Specialists GmbH“1 u Hamburgu koja se pre svega bavi digitalnim bibliotekama i arhivima. 
Snimak sa svečanog otvaranja izložbe možete pogledati na linku: http://media. rcub.bg.ac.rs/?p=5259.  
Izložba u samoj Biblioteci, pored odabranih knjiga o radu i značaju Ćirila i Metodija, obuhvatila je i prevode dela slovenskih književnosti na srpski jezik, objavljivane od sredine XIX veka do početka Prvog svetskog rata. 
Ovi prevodi doprineli su oživljavanju kulturnih veza između Srba i ostalih slovenskih naroda i jezika, čije su zajedništvo presudno učvrstili Ćirilo i Metodije hiljadu godina ranije. 
U okviru izložbe predstavljen je digitalni lisni katalog dostupan na sajtu Univerzitetske biblioteke: http://www.unilib.rs/ pretraga/katalog/.  
Idući u korak sa najnovijim tehnologijama u bibliotekarstvu, i vodeći računa o zaštiti retkih knjiga, Univerzitetska biblioteka je pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja nabavila Magic Box, uređaj koji omogućava virtuelno, ali po osećaju gotovo stvarno prelistavanje dragocene i zaštićene bibliotečke građe. 
Magic Box, koji se nalazi u prizemlju biblioteke, premijerno je predstavljen javnosti na svečanom otvaranju izložbe. 
U magičnoj vitrini na Dan biblioteke, fizički je bilo izloženo Četvorojevanđelje, kao izuzetan primerak rukopisnih knjiga stvorenih zahvaljujući pismu koje su slovenskim narodima ostavili Ćirilo i Metodije. 
Virtuelno (digitalizovano) Četvorojevanđelje može se „prelistati“ na interaktivnom ekranu, kao i reprezentativni primerci građe koju Biblioteka poseduje: stari ćirilski rukopisi, istorijske novine, fotografije, izbor iz knjiga izloženih u vitrinama, video klipovi i 3D objekti.  
Na ovom linku http://www.unilib.rs/pretraga/katalog/ možete pogledati prezentaciju Klausa Gravenhorsta iz kompanije „CCS Content Conversion Specialists GmbH“ iz Hamburga, koja proizvodi Magic Box. 
U prezentaciji je predstavljen program doc Works koji unapređuje rad sa digitalnim dokumentima, pre svega mogućnošću da se kreiraju METS/ALTO fajlovi. 
Ovaj program će Biblioteka dobiti u 2016. godini kroz projekat „Novi horizont digitalizacije u Srbiji” pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja.  
U prezentaciji je takođe predstavljen Magic Box, digitalna izložbena vitrina, koja prikazuje METS/ALTO fajlove.  
Veb-izložba nudi pristup digitalizovanim ćirilskim rukopisima i knjigama o radu i značaju Ćirila i Metodija, kao i prevodima dela slovenskih književnosti na srpski jezik koji su objavljivani od sredine XIX veka do početka Prvog svetskog rata, a dostupna je na sajtu Univerzitetske biblioteke na linku: http://www.unilib.rs/ sadrzaji/virtuelne-izlozbe/. 
U nastavku dajemo opis digitalizovane građe.  
Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“ virtuelno je izložila sedam reprezentativnih rukopisnih knjiga iz svoje zbirke ćirilskih rukopisa. 
Jedinstvene umetničke opreme i lepih pisarskih poteza, rukopis Četvorojevanđelja predstavljen je i neposredno u izložbenom prostoru digitalnog uređaja. 
Mesto i vreme nastanka izloženog Četvorojevanđelja, koje se odlikuje kaligrafskom veštinom pisara i ilustracijama sa predstavama četvorice jevanđelista, nisu još tačno utvrđeni. 
Na koricama se nalazi zapis kojim se svedoči da se knjiga 1685. godine nalazila u posedu jeromonaha Pahomija „od Crne Reke“ manastira Crne Reke. 
Pored Četvorojevanđelja, virtuelno su predstavljeni: 
Panagirik pisara Venijamina iz manastira Svete Trojice kod Pljevalja iz 1595. godine; Minej za januar sa Službom Svetom Savi od Teodosija, nastao krajem XVI ili početkom XVII veka; Psaltir s posledovanjem, pisan 1652. godine, sa dodacima iz XVIII veka, na kome se nalazi zapis „Dositeja đakona hopovskoga“ – verovatno Dositeja Obradovića; Služabnik iz treće četvrtine XVI veka, u kome se nalazi i Kratka služba Svetom Simeonu; Baranjski prepis Dušanovog zakonika, nastao u prvoj polovini XVI veka, kome su, kao i drugim prepisima Dušanovog zakonika, priključeni skraćena Sintagma Matije Vlastara i Justinijanov zbornik; kao i zbornik drevnih povesti sa sastavom indijskih poučnih priča – Povedanije o drevnih i povjesteh sa Stefanitom i Ihnilatom – Ćorović 31.  
U Biblioteci su fizički bile izložene odabrane knjige o životu i delovanju Ćirila i Metodija. 
Iz njih su za digitalizaciju izdvojena tri naslova: 
srpski prevod dela Teofilakta Orhidskog o Ćirilu i Metodiju (Istinaja povest o Kirile i Metodiji i o izobreteniji bogodanih kiriličeskih i slavesnih nazivajemih pismen), objavljen u Budimu 1823. godine; Hiljadugodišnja svetkovina Sv. Ćirila i Metodija, sa govorom Dimitrija Matića i kratkom Metodijevom biografijom od Janka Šafarika, objavljena u Beogradu 1863. godine; kao i ilustrovana Geschichte der Heiligen Slaven-Apostel Črill und Method (Istorija svetih slovenskih apostola Ćirila i Metodija) češkog sveštenika i istoričara Jana Bilija, objavljena u Pragu te iste, jubilarne godine.  
Najveći deo fizičke izložbe činili su prevodi dela slovenskih književnosti na srpski jezik, objavljivani od sredine XIX veka do početka Prvog svetskog rata. 
Iz njih je za digitalizaciju izdvojeno sedam naslova. 
Od prevoda dela ruske književnosti odabrani su najstariji: 
Kapetanova ćerka Aleksandra Puškina, objavljena 1849, Šinjel Nikolaja Gogolja, objavljen u Mostaru 1902. godine, i Hadži Murat, poslednje beletrističko delo Lava Tolstoja, čiji se prevod na srpski pojavio uoči samog izbijanja svetskog rata. 
Od prevoda dela poljske književnosti odabrani su Kozačka osveta Mihaila Čajkovskog, objavljena u Beogradu 1854, i Pripovetke Henrika Sjenkjeviča, objavljene u Novom Sadu 1887. godine. 
Od prevoda dela češke književnosti odabran je Seoski roman Karoline Svjetle, objavljen u Beogradu 1879, a od prevoda bugarske književnosti satirični i zabavni Baja-Ganje Aleka Konstantinova iz 1907. godine.  
Događaj je bio medijski ispraćen na televiziji, radiju i internet portalima i ukupno je bilo 26 medijskih pojavljivanja. 
Većina portala prenela je vest2 Radio Televizije Srbije. 
Sadržaj vesti varirao je od onih koje su fokus usmerile na opis izložbe „Digitalna ćirilica“ do onih koje su se više bavile opisom Magic Box-a. 
