Osma ruska letnja škola pronalaženja informacija (RuSSIR 2014) 
1. Uvod 
Ruska letnja škola pronalaženja informacija održava se već osam godina zaredom. 
Praksa je da svake godine domaćin škole bude drugi grad u Rusiji. 
Ovogodišnja, osma po redu, ruska letnja škola pronalaženja informacijaodržana je od 18. do 22. avgusta 2014. godine u Nižnjem Novgorodu. 
Organizatori su ove godine bili Nacionalni istraživački univerzitet – Viša ekonomska škola i Ruski seminar za evaluaciju pronalaženja informacija. 
Misija škole je da polaznicima omogući upoznavanje sa problemima i metodama u oblasti pronalaženja informacija i povezanim naučnim disciplinama, da pruži podršku naučnoistraživačkom radu i saradnji na tom polju, kao i da pomogne u stvaranju kontakta između naučnika, studenata i profesionalaca koji se bave pronalaženjem informacija. 
Škola je namenjena naprednim studentima osnovnih studija i studentima doktorskih studija, naučnim radnicima i istraživačima. 
Glavna tema ovogodišnje letnje škole bila je vizuelizacija pronalaženja informacija. ) 
O školi nas je obavestila profesorka Cvetana Krstev i posavetovala nas da se prijavimo. 
Učešće u školi nije se plaćalo, a zahvaljujući sponzorima pokriveni su troškovi ishrane. 
Takođe, moglo se konkurisati za stipendiju koja je podrazumevala troškove smeštaja. 
Za prijavu je bilo potrebno priložiti biografiju, kratak opis postera koji će biti predstavljen u toku škole, motivaciono pismo za učešće u školi i pismo preporuke. 
Preporuke nam je dala profesorka Krstev. 
Dve sedmice nakon što smo aplicirale, dobile smo obaveštenje da smo primljene u školu i da nas očekuju u Nižnjem Novgorodu. ) 
2. Program škole) 
Ovogodišnju školu pohađalo je oko 100 studenata. 
Neki od njih već su učestvovali ranijih godina. 
Većina polaznika bila je iz Rusije, a oko petnaest studenata bilo je iz inostranstva (Velike Britanije, Italije, Rumunije, Bangladeša, Srbije i Ukrajine). 
Program škole bio je veoma intenzivan. 
Obuhvatao je kurseve, predavanja gostujućih predavača, konferenciju mladih naučnika i nekoliko društvenih događaja organizovanih nakon predavanja. 
Održani su sledeći kursevi: 
1. Onlajn eksperiment za pronalaženje informacija (predavač: Katja Hofman, Microsoft Research, Kembridž, Engleska); 
2. Veb kao korpus: iza n-grama (predavač: Preslav Nakov, Računarski istraživački institut, Doha, Katar); 
3. Vizuelizacija i pronalaženje podataka za visoko-dimenzionalne podatke (predavači: Alfred Inselberg, Departman za računarske nauke i primenjenu matematiku Univerziteta Tel Aviv, Izrael i Pei Ling Lai, Univerzitet Južnog Tajvana za nauku i tehnologiju u Tajvanu, Tajvan); 
4. Uvod u formalnu analizu koncepta i njena primena u pronalaženju informacija i srodnim disciplinama (predavač: Dmitrij Ignjatov, Škola primenjene matematike i računarskih nauka pri Višoj ekonomskoj školi, Moskva, Rusija); 
5. Analiza i pronalaženje dokumenata u naučnim digitalnim bibliotekama: studija slučaja u primeni mašinskog učenja za pronalaženje informacija (predavač: Suđada Das Golapali, Odsek za računarske nauke i inženjerstvo, Fakultet za inženjerstvo, Pensilvanija, SAD); 
6. Identifikacija autora i otkrivanje plagijata (predavač: Paolo Roso, Laboratorija za inženjerstvo prirodnih jezika, Tehnički univerzitet Valensije, Španija). 
Od ponuđenih kurseva bilo je moguće pratiti tri, jer su se po dva kursa održavala u isto vreme. 
Svi kursevi koje smo pratile sastojali su se iz teorijskih predavanja i praktičnih primera. 
Prvi kurs, Veb kao korpus: iza n-grama, imao je za temu računarsku lingvistiku i obradu prirodnih jezika, uzimajući kao korpus internet. 
Poseban akcenat stavljen je na pristup vebu koji prevazilazi n-gram. 
Kurs Uvod u formalnu analizu koncepta i njena primena u pronalaženju informacija i srodnim disciplinama bavio se, teoretski i praktično, matematičkom teorijom i tehnikom koja se koristi u oblasti pronalaženja informacija, nazvanom formalna analiza koncepta. 
Kurs Analiza i pronalaženje dokumenata u naučnim digitalnim bibliotekama: studija slučaja u primeni mašinskog učenja za pronalaženje informacija bio je najpribližniji našoj stručnoj oblasti. 
Na predavanjima u sklopu ovog kursa bilo je reči o tehnikama mašinskog učenja, 
a kao reprezentativni uzorak koristile su se digitalne biblioteke, odnosno repozitorijumi koji sadrže različite digitalne objekte: dokumenta, video-zapise i slike. 
Kao primer uzeta je naučna digitalna biblioteka CiteSeer, u kojoj se pretežno čuvaju dokumenta iz računarskih nauka i srodnih oblasti. 
Tokom kursa bilo je reči o popisivanju stranica na vebu, klasifikaciji dokumenata, sadržinskoj analizi, metapodacima i algoritmima za rangiranje stranica. ) 
Pored kurseva koji su se svakodnevno održavali, imali smo priliku da pratimo predavanja gostujućih predavača iz čuvenih institucija. 
Škola je putem skajpa otvorena predavanjem Marti Herst sa Univerziteta Kalifornija u Berkliju pod nazivom „Potraga za jednostavnošću u pretrazi putem korisničkih sučelja“. 
Profesorka Herst govorila je o korisničkim sučeljima i njihovoj ulozi u svakodnevnom korišćenju interneta, kao što su pretraživanje elektronskih izvora i onlajn učenje, dajući pozitivne primere korišćenja sučelja sa jednostavnim dizajnom. 
Zaključak predavanja je da pri dizajniranju sučelja, pre svega, treba voditi računa o istinskim potrebama korisnika. ) 
Drugog dana škole profesor Marsel Voring sa Laboratorije za inteligentne sisteme Unverziteta u Amsterdamu održao je zanimljivo predavanje pod nazivom „Analiza i vizuelizacija multimedije“. 
Govorio je o sve češćoj upotrebi različitih vrsta multimedijalnih nosilaca informacija. 
Pored toga, predstavio je semantičke detektore sa sposobnošću prepoznavanja motiva na slici koja je deo velike kolekcije slika. ) 
Ljudmila Ostroumova iz kompanije Yandex održala je predavanje „Popisivanje novih veb-stranica“. 
Govorila je o rastućem broju novih stranica na vebu i o značaju brzog popisivanja i indeksiranja tih stranica pomoću mašina za pretraživanje. 
Takođe, na ovom predavanju bilo je reči o predviđanju popularnosti stranica na internetu samo na osnovu karakteristika URL adrese u trenutku njihovog otkrivanja. ) 
Pretposlednjeg dana škole predavanje je održao Dmitri Solovijev iz Mail.ru. 
On je govorio o značaju analize podataka za razvoj samoorganizujućih mapa za mašine za pretraživanje i o njihovoj primeni. 
3. Konferencija mladih naučnika 
Prvog i drugog dana škole, nakon završenih predavanja, održana je Konferencija mladih naučnika. 
Kako su organizatori naveli, cilj ove konferencije je povezivanje mladih naučnika iz oblasti matematike i računarskih nauka, kao i iz oblasti društvenih i medijskih nauka. 
Šestoro kandidata čiji su radovi prošli selekciju učestvovalo je na konferenciji sa petominutnim prezentacijama svoga rada, a njihovi radovi biće objavljeni u zborniku konferencije. ) 
Svi kandidati su prilikom konkurisanja za prijem u letnju školu bili u obavezi da prilože kratak opis svog dosadašnjeg naučnostraživačkog rada ili projekta na kojem učestvuju i koji će predstaviti tokom poster sesije. 
Poster sesija je protekla u neformalnoj atmosferi kroz kolegijalnu razmenu ideja i iskustava. 
Biljana Lazić je učestvovala sa posterom „Digitalna biblioteka naučnih elektronskih časopisa“. 
Predstavila je način rada i funkcije digitalne biblioteke zasnovane na TMX dokumentima i pretraživaču koji omogućava morfološko proširenje upita. ) 
Naziv postera Gordane Nedeljkov bio je „Biblioteke i obrazovanje: od kreativne radionice do doživotnog učenja“. 
Tema je bila uloga biblioteka u pružanju podrške formalnom i neformalnom obrazovanju, sa primerima primene teorije u praksi. ) 
4. Vanškolske aktivnosti 
Organizatori škole potrudili su se da posle napornog radnog dana provedenog u školi organizuju različite zanimljive aktivnosti. 
Dešavanje zakazano za prvo veče bila je zabava dobrodošlice na kojoj smo imale priliku da se bliže upoznamo sa kolegama iz škole. 
Drugog dana organizovan je ekskurzija – obilazak Kremlja u Nižnjem Novgorodu u pratnji vodiča, tokom koje smo se upoznali sa istorijom i nekim znamenitostima grada. 
Nakon trećeg školskog dana organizovano je sportsko veče. 
Pretposlednjeg dana boravka u Nižnjem Novgorodu uživali smo u zalasku sunca tokom krstarenja rekama Okom i Volgom. ) 
5. Zaključak 
Učešće u Osmoj ruskoj letnjoj školi pronalaženja informacija, poseta Rusiji i boravak u Nižnjem Novgorodu, predstavljaju za nas veliko iskustvo. 
Pohađanje letnjih škola poput ove idealno je kao vid stručnog usavršavanja. 
Osim toga, to je odlična prilika za upoznavanje različitih zemalja i kultura i za sklapanje novih poznanstava. ) 
6. Izjave zahvalnosti 
Biljana Lazić duguje zahvalnost upravi Rudarsko-geološkog fakulteta na razumevanju i nesebičnoj finansijskoj podršci kojom joj je omogućeno pohađanje ove škole. 
