Interdisciplinarno istraživanje kulturnog i jezičkog nasleđa Srbije i izrada multimedijalnog internet portala „Pojmovnik srpske kulture” 
Naučno-istraživački projekat pod nazivom Interdisciplinarno istraživanje kulturnog i jezičkog nasleđa Srbije i izrada multimedijalnog internet portala „Pojmovnik srpske kulture”, koji je podržalo Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije, pokrenut je 2011. godine, u okviru programa interdisciplinarnih istraživanja. 
Cilj projekta je da se primenom digitalnih tehnologija u oblasti humanističkih nauka stvori jedinstvena digitalna riznica znanja iz domena srpskog kulturnoistorijskog i jezičkog nasleđa. 
Razvoj i primena novih tehnologija u fundamentalnim humanističkim disciplinama u svetu doprinela je da se stvori mogućnost da se kroz ovaj projekat poveže digitalna humanistika sa drugim naukama: etnologijom, antropologijom, istorijom, arheologijom, istorijom i teorijom književnosti, muzikologijom i tako dalje 
Projekat je zamišljen tako da se rezultati istraživanja srpske kulture, tradicije i jezičkog nasleđa predstave interdisciplinarno 
i da humanistički pristup očuvanju kulturno- istorijske baštine, kako etnološki, tako i lingvistički, bude dopunjen podrškom savremenih tehnoloških dostignuća. 
Na taj način će se proširiti i osavremeniti pristup znanjima iz tih oblasti. 
Planirani rezultati rada na projektu su dvojaki. 
Sa jedne strane, glavni proizvod biće multimedijalna baza podataka namenjena istraživačima iz humanističkih nauka. 
Internet portal pod nazivom Pojmovnik srpske kulture, sa druge strane, predstavljaće selekciju reprezentativnih odrednica dostupnih široj kulturnoj javnosti. 
Rad na projektu je osmišljen tako da se kroz nekoliko nivoa sačini baza podataka čiju će građu činiti materijal iz digitalizovanih rečnika srpskog jezika i kulture. 
Odrednice i tumačenja pojmova dijalekatskih, istorijskih, etimoloških, onomastičkih, terminoloških, enciklopedijskih rečnika sačinjavale bi pretraživu i proširivu bazu podataka. 
Tako organizovana leksikografsko-enciklopedijska baza imala bi visoke mogućnosti daljeg razvoja dodavanjem novih jedinica i multimedijalnih sadržaja. 
Projekat je upravo osmišljen kao podsticaj objedinjavanju i međusobnom prožimanju osnovnih, primenjenih i razvojnih istraživanja na polju srpskog jezičkog i kulturnog nasleđa. 
Osavremenjivanje naučne prakse na polju etnologije, nauke o jeziku i drugih humanističkih disciplina kroz saradnju sa stručnjacima za digitalnu proizvodnju znanja preduslov su za stvaranje savremenog informacionog društva. 
Stvaranje mehanizama za interdisciplinarno prikazivanje rezultata istraživačkog rada srodnih naučnih disciplina biće zalog za neposredniji pristup saznanjima koja nude. 
Cilj projekta je i izgradnja digitalne infrastrukture koja će omogućiti istraživačima sa polja humanističkih nauka da zajedničkim naporima kombinuju svoja teorijska i terenska istraživanja. 
Povezivanjem saradnika iz raznih i raznorodnih oblasti, etnologije, lingvistike i računarskih nauka, objedinili bi se napori u razvoju leksikografske i humanističke digitalne infrastrukture u Srbiji. 
Nosioci projekta su četiri naučnoistraživačke ustanove: 
Etnografski institut SANU, Institut za srpski jezik SANU, Fakultet tehničkih nauka u Kosovskoj Mitrovici i Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu. 
Rukovodilac projekta je Dragana Radojičić, a od decembra 2012. do februara 2014. godine rukovodilac projekta bio je Ivica Todorović. 
Rad na projektu je podeljen na tri potprojekta: lingvistički, etnografski i tehnički. 
U okviru projekta Interdisciplinarno istraživanje kulturnog i jezičkog nasleđa Srbije i izrada multimedijalnog internet portala „Pojmovnik srpske kulture” u Institutu za srpski jezik SANU odvija se rad na potprojektu Primena lingvističkih istraživanja u izradi digitalnog pojmovnika. 
Planirano je da se rad na potprojektu odvija po etapama i fazama. 
Prvi korak za izradu leksikografske baze je utvrđivanje redosleda izvora za digitalizaciju (u njih spadaju dijalekatski, istorijski, terminološki, opisni i drugi rečnici, leksička građa iz srpskih narodnih govora, sakupljena u okviru projekta Dijalektološka istraživanja srpskog jezičkog prostora, kao i onomastička građa Odbora za onomastiku SANU). 
Odabrana građa se kodira u XML-u, po preporukama Inicijative za kodiranje teksta (Text Encoding Initiative), standarda za obeležavanje teksta u digitalnoj humanistici. 
Obrada u TEI-u podrazumeva detaljno segmentiranje teksta po sturkturno- semantičkim pravilima: kontrolisani skup etiketa se koristi za obeležavanje svih značajnih sastavnih delova rečničke odrednice (leme, gramatičkog opisa, značenja, definicija, primera, izvora itd). 
Na osnovu ovako obrađenih rečnika, formiraće se, u sledećoj fazi projekta, savremena leksikografska baza koja će biti pretraživa po svim parametrima korišćenim u obeležavanju samog teksta. 
Nakon završetka osnovnog kodiranja rečnika i njihovog pohranjivanja u bazu podataka, pristupiće se međusobnom povezivanju lema prema semantičkim relacijama, 
uz navođenje obličkih varijanata iz srpskih dijasistema i konteksta u kojima se leksema može naći. 
Nažalost, usled nedostatka finansijskih sredstava, osnovni rad na projektu tokom prve tri godine bio je veoma usporen, otežan i prilagođen izmenjenom planu. 
Do sada je u okviru lingvističkog potprojekta izvršena prva faza digitalizacije dva dijalekatska rečnika: 
M. Zlatanović, Rečnik govora južne Srbije, Vranje 1998 (oko 1.070.000 karaktera) i G. Elezović, Rečnik kosovsko-metohijskog govora, SDZb 4/1932, 6/1935 (preko 3.000.000 karaktera). 
Formirana je Platforma za digitalna izdanja i transkripciju srpskog rukopisnog nasleđa na veb-stranici www.prepis.org. 
Skenirana je rukopisna zbirka reči iz Prizrena Dimitrija Čemerikića i oformljena datoteka koja sadrži 23.071 dokument (svaki dokument je jedna strana listića iz građe). 
Ova zbirka je kompletno pripremljena za elektronsko izdanje i nalazi se na veb-stranici www.prepis.org/collections/ show/1. 6 Realizovana je izložba „Prizren – život u rečima“ (Galerija nauke i tehnike SANU, od 14. do 30. oktobra 2013. godine), na kojoj je predstavljena digitalizacija ove zbirke. 
Posebna pažnja u narednim koracima biće posvećena izradi kompletne bibliografije radova saradnika na projektu, kao i izvora i literature korišćene u izradi Pojmovnika. 
Pojmovnik srpske kulture je jedinstveni pojmovno-jezički tezaurus, zamišljen kao rezultat istraživanja i obrade pojmova srpske materijalne i duhovne kulture sa leksikološkog i etnološko-antropološkog aspekta. 
Kao oznake pojmova izabrane su lekseme književnog jezika koje su nosioci primarnih značenja. 
Njihova objašnjenja vodiće ka drugim leksemama i izrazima, kako onim arhaičnim ili dijalekatskim, tako i onim savremenim, a ponekad i ka onim koje pripadaju stručnoj terminologiji pojedinih nauka. 
Izabrane lekseme biće međusobno povezane različitim leksičkim vezama – tvorbenim, sintagmatskim i paradigmatskim (sinonimija, antonimija, hiponimija itd). 
Pojmovnik će, takođe, uključiti i dijalekatske varijante, njihovo poreklo, kao i leksičku ikoničnost, to jest, motivaciona imenovanja. 
Nivo enciklopedijskog objašnjenja podrazumeva, pre svega, etnološko-antropološku obradu, a biće uključene i druge naučne discipline. 
Pored toga, lekseme bi trebalo da budu povezane i sa tekstovima, naučnim i umetničkim, koji će se naći u Internet biblioteci Srbije za humanističke nauke i umetnost (Ibis), i sa raznovrsnim video i audio sadržajima. 
U Pojmovniku srpske kulture bi trebalo da se nađu termini tradicionalne i savremene, ruralne i gradske, elitne i popularne, većinske i manjinske kulturne stvarnosti. 
Pojmovnik će obuhvatiti čitav niz pojmova materijalne i duhovne kulture, one sasvim arhaične i univerzalne, i one specifično nacionalne, ali i savremene i internacionalne. 
Elektronska forma Pojmovnika činiće vidljivom slojevitost i složenost pojmova koji pripadaju raznim segmentima srpske kulture, kao i njihovu međusobnu povezanost, ali i promenljivost. 
Digitalni pojmovnik omogućiće neprekidno dopunjavanje i grananje, što podrazumeva interdisciplinarni pristup njegovoj izradi.  
Glavni i odgovorni urednik Pojmovnika srpske kulture je Ivica Todorović. 
Tehnički urednici su Aleksandar Žorić i Branislav Pantović. 
Urednik lingvističkog dela Pojmovnika je Snežana Petrović, a etnološkog Ivica Todorović. 
Pojmovnik srpske kulture ima jedinstven međunarodni ISSN broj 2334-9808. 
