UPRAVLJANJE KVALITETOM USLUGA U BIBLIOTEKAMA FAKULTETA NA UNIVERZITETU U NIŠU PRIMENOM VIKOR METODE 
Mirjana Mančev, maca@pmf.ni.ac.rs, Univerzitet u Nišu, Prirodno-matematički fakultet, Biblioteka 
Apstrakt 
U svom poslovanju, biblioteka kao ustanova obrazovanja i kulture, prvenstveno polazi od različitih potreba svojih korisnika. 
Potrebe korisnika u savremenom svetu, koga karakteriše primena informacionih i telekomunikacionih tehnologija, su veoma kompleksne. 
Heterogenost i kompleksnost potreba korisnika utiče na kvantitet i kvalitet pružanja bibliotečkih usluga, ali zahteva i svakodnevno praćenje trendova, sticanje novih znanja kao i kontinuirano usavršavanje znanja zaposlenih u biblioteci. 
Osnovni cilj rada je bio da se analizira kvalitet pruženih usluga u bibliotekama fakulteta Univerziteta u Nišu. 
Da bi se ostvario navedeni cilj rada, autor je primenio jednu od metoda višekriterijumske analize, tzv. VIKOR metodu. 
Primenom navedene metode izvršeno je rangiranje biblioteka polazeći od sledećih kriterijuma istovremeno: vremena potrebnog za pretraživanje bibliotečkog fonda putem dostupnih elektronskih baza podataka, veličine prostora i veličine bibliotečkog fonda koji su na raspolaganju korisnicima. 
Rezultati primene navedene metode ukazuju da je primena navedenog metoda opravdana, jer predstavlja osnovu za objektivno rešavanje problema izbora biblioteke koja pruža najkvalitetnije usluge korisnicima.  
Ključne reči: 
Biblioteka, fakultet, višekriterijumska analiza, VIKOR metoda. 
1.Uvod 
Jedan od večitih intelektualnih izazova u sferi odlučivanja, u svim domenima ljudske delatnosti predstavlja izbor optimalnog rešenja, to jest alternative radi postizanja određenog cilja. 
Pre nastanka i razvoja višekriterijumske analize rangiranje alternativa iz skupa ponuđenih a time i izbor najbolje bio je baziran na primeni jednog kriterijuma što je omogućavalo da se veoma lako pronađe najbolje rešenje. 
Međutim, ovakav izbor koji polazi samo od uvažavanja jednog kriterijuma značajno umanjuje realnost problema koji se rešava (Čupić, i dr. 2001). 
Višekriterijumska analiza (VKA) pak omogućava donošenje odluke i u slučajevima kada postoji više kriterijuma po kojima se neke veličine maksimiziraju a neke minimiziraju (Blagojević, i dr. 2012). 
U cilju donošenja najbolje odluke neophodno je za date alternative definisati relevantne kriterijume i odrediti njihove tzv. težinske koeficijente. 
Danas se primenjuje veliki broj metoda višekriterijumske analize (ELECTRE, PROMETHEE, AHP, SAW, SPW, TOPSIS, VIKOR), a neke imaju široku primenu u preduzećima različitih delatnosti. 
Ovi metodi se često nazivaju „meke optimizacione tehnike“, za razliku od matematički strogo profilisanih standardnih optimizacionih metoda.  
Savremeno upravljanje kvalitetom usluga u bibliotekama predstavlja višedimenzionalni proces, počev od definisanja alternativa preko izbora kriterijuma vrednovanja do ukazivanja na mere koje je neophodno primeniti u cilju povećanja nivoa kvaliteta pruženih usluga u bibliotekama. 
Osnovna svrha ovog rada je da se ukaže na mogućnost primene višekriterijumske analize, odnosno VIKOR metode, u bibliotekama fakulteta radi utvrđivanja kvaliteta usluga. 
Da bi se upravljalo kvalitetom usluga u bibliotekama neophodno je utvrditi nivo kvaliteta usluga u bibliotekama i izvršiti njihovo rangiranje. 
Osnovni zadatak biblioteke je da omogući korisnicima pristup i korišćenje informacija koje su im potrebne. (Kosanović 2008). 
Pored toga, „dinamičko okruženje i menjanje navika korisnika na kompleksan način utiču na bibliotekarstvo i svakodnevne poslove u biblioteci. 
Jedan od najvažnijih aspekata ovih poslova je potreba da se korisnicima ponude usluge na mestima gde provode najviše vremena bez obzira na prirodu takvih mesta. 
U virtuelnom svetu ovo je široko prihvaćeno i implementarno.“ (Sofronijević i Andonovski 2011). 
Cilj rada je da utvrdi i analizira, primenom egzaktne naučne metode (metode višekriterijumskog odlučivanja), kvalitet pruženih usluga u cilju zadovoljavanja potreba korisnika, kako nastavnika i saradnika, tako i studenata Univerziteta u Nišu, ali i da ukaže na neophodnost povećanja kvaliteta usluga u određenim bibliotekama. 
Osnovni kriterijumi za utvrđivanje kvaliteta usluga su bili vreme pretraživanja bibliotečkih jednica putem dostupnih baza podataka, veličina rasloživog prostora i veličina bibliotečkog fonda. 
U tu svrhu je sprovedena anketa na svim fakultetima Univerziteta u Nišu, a to su: 
Filozofski, Elektronski, Medicinski, Mašinski, Ekonomski, Građevinsko-arhitektonski, Fakultet sporta i fizičkog vaspitanja, Tehnološki fakultet, Fakultet zaštite na radu, Prirodno-matematički fakultet, Fakultet umetnosti i Pravni fakultet. 
2. Metoda višekriterijumskog odlučivanja - VIKOR metoda 
Izbor visokoškolske biblioteke koja pruža najkvalitetnije usluge korisnicima, predstavlja deo ukupnog problema objektivne selekcije koja se vrši ne samo prema jednom, već prema više različitih kriterijuma (od kojih su neki najčešće u konfliktu) u isto vreme. „Sve klasične optimizacione metode koriste samo jedan kriterijum pri odlučivanju, odnosno rešavanju, čime se drastično umanjuje i realnost problema koji se mogu rešavati.“ (Čupić i dr. 2001). 
Složenost rešenja ovog problema nalaže primenu nekog višekriterijumskog modela, odnosno nekog metoda višekriterijumske analize (VKA), kao što je na primer VIKOR-metoda (metoda višekriterijumskog kompromisnog rangiranja), na osnovu koje je moguće izvršiti rangiranje različitih biblioteka prema više različitih kriterijuma istovremeno. 
Pritom donosilac odluke treba da dodeli svakom kriterijumu odgovarajuću težinu izraženu težinskim koeficijentom wj (j = 1,2,3,....,n), prema proceni njegove važnosti za donošenje konačne odluke pri rešavanju konkretnog problema.  
Posmatrana metoda višekriterijumske optimizacije razvijena je tako da se donosiocu odluke nude različite alternative koje predstavljaju kompromis između želja i mogućnosti, ili pak one koje predstavljaju kompromis između različitih interesa onih koji donose konačne odluke. 
Iz konačnog suženog skupa neinferiornih rešenja donosilac odluke bira kompromisno rešenje, to jest dopustivo rešenje koje je najbliže idealnom (Sl. 1), odnosno ono čije je rastojanje od idealne tačke F*(f1*, f2*) u prostoru kriterijumskih funkcija najmanje i koje predstavlja kompromis za međusobno učinjene ustupke između alternativa (Puška 2011). 
VIKOR metoda se često upotrebljava metoda za višekriterijumsko rangiranje pri različitim problemima odlučivanja. 
Posebno se koristi u slučajevima kada preovlađuju kriterijumi kvantitativne prirode (Nikolić i dr. 2010). 
Ona je razvijena na osnovu elemenata kompromisnog programiranja i polazi od ,,graničnih“ formi Lr – metrike (Kherzian 2011). 
Potrebno je naći kompromisno rešenje koje je najbliže idealnom rešenju (Sl. 1). 
„Najčešće se kao mera rastojanja od idealne tačke koristi sledeća metrika“ (Opricović 1986) i (Liu i Wang, 2011): 
Ona predstavlja rastojanje između idealne tačke F*(f1*, f2*) i tačke F(f1, f2) u prostoru kriterijumskih funkcija (Opricović 1986). 
Njenom minimizacijom određuje se kompromisno rešenje Fk(f1k, f2k). 
Prema (Freimer i Yu, 1976), p predstavlja balansirajući faktor između ukupne koristi i maksimalnog individualnog odstupanja. 
Veće vrednosti r povećavaju težinu datu individualnim odstupanjima, a manje vrednosti r naglašavaju grupnu korist. 
Pri primeni VIKOR metode u literaturi su uobičajene sledeće oznake: 
A – alternativa, 
f – kriterijum 
m – broj alternativa  
i – redni broj alternative, i= 1,2,3,…..,m 
n – broj kriterijuma 
j – redni broj kriterijuma, j = 1,2,3,....,n 
fij– vrednost i–te alternative za j–tu kriterijumsku funkciju 
wj – težina j–te kriterijumske funkcije (izražava njen relativni značaj) 
v – težina zadovoljenja većine kriterijuma 
Qi – mera za višekriterijumsko rangiranje i–te alternative 
Suština VIKOR metode se ogleda u nalaženju vrednosti Qi za svaku alternativu posebno i izboru one alternative za koju je ova vrednost najmanja (to jest najmanje rastojanje od ,,idealne tačke“). 
Polazna tačka pri primeni VIKOR metode je određivanje početne tabele odluči-vanja (Tab. 1) koja se zatim transformiše u kvantifikovanu početnu tabelu odlučivanja (Tab. 2) u kojoj su kvalitativne ocene prevedene u kvantitativne pomoću bipolarne skale. 
Nakon toga se formira početna matrica odlučivanja. 
Svaki red matrice odgovara jednoj alternativi, svaka kolona jednom kriterijumu f1 ( j = 1,2,3,....,n), a vrednosti f1, ..., fn i w1,..., wn upisane iznad matrice predstavljaju kriterijume i njihove težinske koeficijente, respektivno (Srđević, i dr. 2002).  
Zatim se određuju, za svaki kriterijum posebno, najbolje i najslabije vrednosti fj* i fj- respektivno. (Kod kriterijuma sa zahtevom za minimumom najbolja je najmanja vrednost, a najslabija je najveća vrednost). 
Zbog preglednosti i lakšeg izračunavanja uvode se veličine dij, (potrebne za određivanje veličina Si i Ri), definisane kao: 
čime se vrši složena linearna normalizacija da bi se svi elementi matrice, koji u opštem slučaju imaju različitu metriku, dobili kao bezdimenzione veličine (Srđević 2005). 
Zatim se nalaze veličine Si (pesimističko rešenje) i Ri (očekivano rešenje) (Opricović i Tzeng, 2004) pomoću formula: 
Nakon izračunavanja ovih veličina daje se važnost ovim rešenjima, to jest određuje se njihova težina v, a svaki donosilac odluke preferira koje će im vrednosti dati. 
Potom se određuju veličine S* i S- i R* i R‑ definisane kao: 
a zatim izračunavaju veličine QSi, QRi i Qi (kompromisno rešenje) za svaku alternativu, čime se formiraju tri nezavisne rang liste. 
Ovde v predstavlja težinu kriterijuma maksimizovanja grupnog obeležja, a 1 – v težinu individualnog gubitka prilike (Opricović i Tzeng, 2005). 
Veličine QSi predstavljaju meru odstupanja kojom se izražava zahtev za maksimalnom grupnom koristi (prva rang lista). 
QRi predstavlja meru odstupanja kojom se izražava zahtev za minimizacijom maksimalnog rastojanja neke alternative od ,,idealne tačke“ (druga rang lista). 
Veličina Qi predstavlja uspostavljanje kompromisne rang liste koja objedinjuje veličine QSi i QRi (treća rang lista). 
Izborom vrednosti za v (težina zadovoljenja većine kriterijuma) može se favorizovati uticaj veličine QSi ili QRi u kompromisnoj rang listi Qi (Nikolić i dr., 2010).  
Smatra se da je alternativa Ai bolja od alternative Ak (prema svim kriterijumima) ako je Qi < Qk. 
Pri tome se kao merodavna rang lista uzima kompromisna rang lista Qi za vrednost v=0.5 (što predstavlja konsenzus između maksimalne grupne koristi kada je v < 0.5 i maksimalnog individualnog odstupanja kada je v < 0.5), (Nikolić, i dr. 2010), (Liu i Wang, 2011 ), (Opricović 1986). 
To znači da veće vrednosti za v (v>0.5) ukazuju da donosilac odluke veći relativni značaj daje strategiji zadovoljenja većine kriterijuma (Nikolić, i dr. 2010).  
Najbolja alternativa je ona za koju je vrednost Qi najmanja i ona zauzima prvo mesto na kompromisnoj rang listi. 
Međutim, ukoliko prva alternativa na kompromisnoj rang listi ne ispunjava i uslove U1 (da ima ,,dovoljnu prednost”) i U2 (da ima ,,dovoljno stabilnu” poziciju), onda se smatra da ona nije bolja od alternative sa druge pozicije.  
2.1 Uslov U1 
Alternativa A’, prva na kompromisnoj listi Qi za v= 0.5, ima ,,dovoljnu prednost“ nad sledećom alternativom A” ako je ispunjeno (Liu i Wang, 2011) da je :  
Q(A”) – Q(A’) DQ, gde je DQ – prag ,,dovoljne prednosti“ i iznosi:  
DQ = min (0.25;), pri čemu je 0.25 veličina praga ,,dovoljne prednosti“ kojom se ograničava prag za slučajeve sa malim brojem alternativa. 
2.2 Uslov U2 
Alternativa, prva na kompromisnoj listi Qi (za v= 0.5), mora imati ,,dovoljno stabilnu“ prvu poziciju kad se menja težina v. 
To znači da ona mora da ispunjava bar jedan od sledeća tri poduslova: 
–– da bude prva na rang listi QSi 
–– da bude prva na rang listi QRi 
–– da bude prva na rang listi Qi za v= 0.25 i v= 0.75. 
Iz ovoga sledi (Nikolić i dr.,2010) da ako prva alternativa sa rang liste ne ispunjava jedan ili oba uslova (U1 i U2) onda ona nije ,,dovoljno“ bolja od alternative sa druge pozicije i možda još nekih alternativa, i tada u skup kompromisnih rešenja ulaze prva, druga i neke od sledećih alternativa. 
U slučaju da prva alternativa ne zadovoljava uslov U1 (ili oba uslova U1 i U2), tada skup kompromisnih rešenja sadrži alternative sa kompromisne rang liste do one nad kojom prva alternativa ima ,,dovoljnu prednost“ izraženu veličinom DQ. 
Ako, pak, prva alternativa ne zadovoljava samo uslov U2, onda kompromisni skup čine samo prva i druga alternativa (Opricović 2009). 
Konačno, rezultati VIKOR metode se ogledaju u: 
–– rang listama prema merama QSi, QRi i Qi; 
–– skupu kompromisnih rešenja (u slučaju da nisu ispunjeni uslovi U1 i U2). 
Ovako dobijeni rezultati predstavljaju osnovu za odlučivanje i usvajanje konačnog rešenja (višekriterijumskog optimalnog rešenja). 
3. Rangiranje biblioteka na fakultetima Univerziteta u Nišu primenom VIKOR metode 
U ovom radu metoda VIKOR primenjena je u cilju rangiranja biblioteka fakulteta Univerziteta u Nišu prema kvalitetu pruženih usluga korisnicima bibliotečkog fonda. 
U daljem tekstu, alternative V1,……, Vm označavaće: 
V1 – Biblioteku Filozofskog fakulteta 
V2 – Biblioteku Elektronskog fakulteta 
V3 – Biblioteku Medicinskog fakulteta 
V4 – Biblioteku Mašinskog fakulteta 
V5 – Biblioteku Ekonomskog fakulteta 
V6 – Biblioteku Građevinsko-arhi-tektonskog fakulteta  
V7 – Biblioteku Fakulteta sporta i fizičke culture 
V8 – Biblioteku Tehnološkog fakulteta 
V9 – Biblioteku Fakulteta zaštite na radu  
V10 – Biblioteku Prirodno-matematičkog fakulteta 
V11 – Biblioteku Fakulteta umetnosti 
V12 – Biblioteku Pravnog fakulteta. 
U ovim bibliotekama je 2012. godine sprovedena anketa sa više različitih pitanja od kojih je autor odabrao kao najznačajnije za analizu rada biblioteka sledeće kriterijume: 
f1 – vreme pretraživanja bibliotečkog fonda putem dostupnih baza podataka: 
COBISS, SATIS, ISIS, WINISIS, CLIPER i MS. 
ACCESS u računarima (zahtev za minimizacijom) 
f2 – veličina bibliotečkog prostora (zahtev za maksimizacijom) 
f3 – veličina dostupnog bibliotečkog fonda (zahtev za maksimizacijom). 
Autor je, na osnovu elektronskih baza podataka koje imaju fakulteti na kojima je sprovedena anketa, procenio vreme pretraživanja bibliotečkog fonda u cilju zadovoljavanja korisnika. 
Prema dobijenim podacima ankete (Pregled ankete) neke biblioteke ne poseduju nikakve elektronske baze podataka već koriste klasičan lisni katalog (biblioteke V6, V7 i V9), neke imaju samo lokalne elektronske baze podataka koje su pretražive samo u biblioteci fakulteta (V2 poseduje SATIS, V4 – MS. 
ACCESS, V5– ISIS i V8 – WINISIS), a neke (V1, V3, V10, V11 i V12) pored lokalnih koriste i COBISS. 
Net, bibliotečko-informacionu mrežu koja omogućava transparentnost intelektualne produkcije i ubrzava pretraživanje bibliotečke građe sa bilo kog mesta van fakulteta, to jest skraćuje vreme pružanja usluga korisnicima. 
Autor je odredio da je najkraće vreme pretraživanja u bibliotekama koje poseduju pored lokalne baze podataka i COBISS i dodelio im kratko vreme pretraživanja, onima koje imaju samo lokalne baze dodelio prosečno vreme, a onima koje ne koriste ni jednu bazu, dugo vreme (Tab.1). 
U podacima anketiranih biblioteka površina prostora je izražena u m2. 
Autor je klasifikovao veličine prostora u pet grupa i to: od 0-99 m2 , od 100-199 m2 , od 200-299 m2 , od 300-499m2 i više od 500 m2 , i označio ih u Tab. 1. kao veoma mali, mali, prosečan, veliki i veoma veliki, respektivno. 
Autor je anketirao biblioteke fakulteta Univerziteta u Nišu i prema veličini dostupnog bibliotečkog fonda i dobijene podatke klasifikovao takođe u pet kategorija i to: 
od 5000-9999 bibliotečkih jedinica, od 10 000-19 999, od 20 000-49 999, od 50 000-99 999 i preko 100 000 bibliotečkih jedinica i označio ih u Tab. 1. kao veoma mali, mali, prosečan, veliki i veoma veliki, respektivno.  
Naravno, mogu se uzeti i drugi kriterijumi iz podataka sprovedene ankete ali bi to bila tema novog istraživačkog rada. 
Ukoliko se pođe od pretpostavke da je Biblioteka Medicinskog fakulteta (V3) najbolja od svih anketiranih biblioteka prema zadatim kriterijumima u pružanju usluga korisnicima, onda bi trebalo da primena VIKOR metode dokaže važenje ove hipoteze. 
4. Rezultati i diskusija 
Ocene svih alternativa prema svim kriterijumima date su u početnoj tabeli odlučivanja (Tab. 1), kvalitativno, jer je vreme pretraživanja moguće definisati samo kvalitativno. 
Ovim kvalitativnim ocenama pridružuju se vrednosti 0.3, 0.5 i 0.7 za kratko, prosečno i dugo vreme, respektivno, u kvantitativnoj tabeli odlučivanja (Tab. 2). 
Veličinama prostora i veličinama fonda odgovaraju vrednosti 0.1, 0.3, 0.5, 0.7 i 0.9, u Tab. 2. 
Kvalitativne ocene prevedene u kvantitativne pomoću bipolarne skale, sa određenim težinama kriterijuma prema mišljenju donosioca odluke, to jest autora, date su u kvantifikovanoj početnoj tabeli odlučivanja (Tab. 2). 
Na osnovu njih je sačinjena početna matrica odlučivanja R. 
U svakoj koloni matrice R potrebno je uočiti najmanju i najveću vrednost. 
Radi preglednosti ove vrednosti su prikazane posebnom tabelom (Tab. 3). 
Treba napomenuti da kod kriterijuma sa zahtevom za minimumom (f1) najbolja je najmanja vrednost, a najslabija najveća vrednost, dok su kod kriterijuma f2 i f3 najbolje najveće vrednosti, a najslabije najmanje vrednosti. 
U Tab. 4. date su proračunate vrednosti za dij i wjdij na osnovu kojih se formiraju matrice Si i Ri pomoću izraza (2). 
Prema formuli (2) formiraju se matrice Si i Ri: 
Iz ovih matrica se zatim očitavaju vrednostiza S*, S-, R* i R- prema izrazu (3):  
S* = 0.075, S- = 0.775, R* = 0.075, R-= 0.4 
koje su potrebne za dalji proračun matrica QSi, QRi i Qi (za v= 0.5) pomoću izraza (4). 
Zbog ispitivanja ispunjenosti uslova U1 i U2 potrebno je odrediti i matrice Qi (v= 0.25) i Qi (v= 0.75): 
Prema dobijenim vrednostima za QSi, QRi i Qi (v= 0.5) za svaku biblioteku mogu se formirati tri nezavisne rang liste (Tab. 5).  
Svi dobijeni rezultati mogu se predstaviti i grafički (Sl. 2.), gde se i vizuelno lako može uočiti rang pojedinih biblioteka prema sva tri kriterijuma QSi, QRi i Qi u zavisnosti od težine v. 
Prema kriterijumu QSi najbolja je biblioteka V3, to jest Biblioteka Medicinskog fakulteta, a po kriterijumu QRi deli prvu i drugu poziciju sa bibliotekom B12, Bibliotekom Pravnog fakulteta. 
Ukupno, prema Qi (v = 0.5) najbolja na kompromisnoj listi je ipak Biblioteka Medicinskog fakulteta. 
4.1. Provera ispunjenosti uslova U1 
Za slučaj v= 0.5 sledi: 
Kako je Q12 – Q3 manje od 0.0909, sledi da nije ispunjen uslov U1, to jest prva biblioteka na rang listi za Qi, V3, nema ,,dovoljnu prednost” u odnosu na drugu po redu, biblioteku V12, što znači da i biblioteka V12 ulazi u skup kompromisnih rešenja. 
Potrebno je dalje ispitati da li biblioteka V3 ima ,,dovoljnu prednost” nad sledećom bibliotekom, trećom na rang listi za Qi , V10: 
Q10 – Q3 = 0.2405 – 0 = 0.2405 
Kako je 0.2405  > 0.0909, može se zaključiti da je ispunjen uslov U1 i da biblioteka B3 ima ,,dovoljnu prednost” nad bibliotekom B10, koja prema tome, ne ulazi u skup kompromisnih rešenja. 
Nije potrebno proveravati dalje ovaj uslov za sledeće biblioteke, jer je on sigurno ispunjen. 
4.2. Provera ispunjenosti uslova U2 
Biblioteka B3 ima prvu poziciju i na rang listi za QSi i na rang listama za Qi, za vrednosti v= 0.25 i v= 0.75, pa je ispunjen uslov U2 (jer su zadovoljena čak dva od tri poduslova, a potrebno je da je zadovoljen samo jedan). 
Konačno rešenje je dakle skup rešenja V3 i V12, a donosilac odluke, to jest autor, može sam odlučiti i izabrati biblioteku V3 kao najbolju. 
5. Zaključak 
Na osnovu svega iznetog može se zaključiti da se višekriterijumska analiza može sa uspehom primeniti na izbor visokoškolske biblioteke koja pruža najkvalitetnije usluge korisnicima. 
Primenom VIKOR metode proračunom je dokazano da su biblioteke Medicinskog i Pravnog fakulteta najbolje, jer ulaze u skup kompromisnih rešenja, ali autor je ipak odabrao Biblioteku Medicinskog fakulteta kao najbolju jer ona ima prvu poziciju na svim rang listama osim za QRi, što se jasno može videti na Sl.2. 
Poslednja dva mesta na dvema rang listama zauzimaju biblioteke Fakulteta sporta i fizičkog vaspitanja i Fakulteta zaštite na radu, a na trećoj rang listi poslednja tri mesta dele ove dve biblioteke i biblioteka Građevinsko-arhitektonskog fakulteta. 
Prema tome, primenom metode VIKOR (višekriterijumskog kompromisnog rangiranja) postignuto je objektivno rangiranje pomenutih biblioteka prema tri različita kriterijuma istovremeno. 
Treba napomenuti da se može poći i od nekih drugih kriterijuma i njihovih odgovarajućih težina, ali to će biti tema istraživanja u nekom od sledećih radova.  
Zahvalnost 
Najljubaznije se zahvaljujem Prirodno-matematičkom fakultetu i dekanu prof. dr Draganu Đorđeviću, na finansijskoj pomoći pri realizaciji ovog rada. 
Takođe se zahvaljujem i kolegama bibliotekarima fakultetskih biblioteka u Nišu i Leskovcu na saradnji i učešću u sprovedenoj anketi, kao i svima koji su na bilo koji način doprineli izradi ovog rada. 
