NEOGRANIČENO RAZUMEVANJE: 
EVROPA BEZ JEZIČKIH BARIJERA 
Gorg Rem i Hans Uskorajt, urednici „Strateške istraživačke agende za višejezičnu Evropu 2020“ 
s engleskog preveo Ivan Obradović 
Evropska strategija će prevazići komunikacione barijere i pripremiti Evropu za narednu revoluciju u informacionim tehnologijama 
Evropa se suočava s teškom krizom komunikacije. 
META-NET studija “Evropski jezici u digitalnom dobu”, objavljena prošle godine u 31 tomu za 31 jezik, pokazuje da većini evropskih jezika preti “digitalno izumiranje”:  
njih informacione tehnologije ne podržavaju na zadovoljavajući način da bi preživeli u digitalnom svetu. 
Ogromna jezička raznolikost je suštinski deo kulturnog nasleđa našeg kontinenta, ali je u isto vreme i prepreka za trgovinu, razmenu dobara i dalje evropske integracije. 
Uprkos ogromnim izdvajanjima za prevođenje, trenutno je samo mali deo korisnih informacija dostupan u svim evropskim jezicima, a građani nemaju priliku da raspravljaju o vitalnim pitanjima preko jezičkih granica. 
Komunikacija između Grka i Nemaca vezana za finansijsku krizu, na primer, odvija se preko lokalnih medija i nacionalnih političara, kanala koji ne promovišu uvek uzajamno razumevanje. 
U vreme kada internet i društvene mreže duboko menjaju način političkog odlučivanja, EU nedovoljno koristi ove promene. 
Danci ne raspravljaju sa francuskim građanima o prednostima i nedostacima nuklearnih izvora energije u poređenju sa fosilnim; građani EU iz mediteranskih zemalja ne vode međunarodni dijalog o mogućim posledicama zajedničke imigracione politike, u koji bi takođe trebalo da uključe i svoje severne susede. 
U cilju stvaranja Evrope bez komunikacionih barijera koja podržava slobodan protok informacija, ideja i trgovine, uz istovremeno očuvanje kulturnog i jezičkog bogatstva i različitosti, META-NET, Evropska mreža izvrsnosti koja se sastoji od 60 istraživačkih centara iz 34 zemlje, razvila je Strateški plan istraživanja (SPI) u kome se obrazlaže kako se investicijom koja se fokusira na jezičke tehnologije mogu ostvariti značajne ekonomske prednosti koje daleko nadmašuju troškove. 
Stotine jezičkih i tehnoloških stručnjaka i interesnih grupa doprinelo je ovom planu tokom dve godine njegovog nastajanja. 
Ovaj dokument je zvanično objavljen i predstavljen predstavnicima Evropske komisije, istraživačkih institucija i industrije na tehnološkom simpozijumu 25. januara 2013, u Berlinu, Nemačka. 
Strateški plan istraživanja pokazuje kako Evropa može da pretvori svoju jezičku i kulturnu raznolikost u komparativnu prednost. 
Evropska zajednica koju čine oni koji se bave jezičkim tehnologijama kako u akademskim krugovima tako i u industriji, raspolaže visokim kompetencijama u višejezičnim tehnologijama i nalazi se na ključnoj poziciji da igra vodeću ulogu u narednoj revoluciji u jezičkim tehnologijama koja će obuhvatiti govorni jezik, znanje i emocije na smislen način. 
Eplov Siri i Guglova glasovna pretraga predstavljaju samo neke od prvih koraka. 
Jezik ljudi će postati dominantni način za komunikaciju između ljudi i tehnologije. 
Softver za realizaciju ove vizije potreban je za različite jezike, usluge i uređaje, čime se otvara ogromno tržište. 
Jezičke tehnologije omogućavaju pristup digitalizovanom ljudskom znanju prikupljenom na vebu, a brojne nove aplikacije omogućiće semantičko pretraživanje, analizu i korišćenje svakodnevne lavine tekstualnih podataka (Big Data).  
U predloženom pan-evropskom istraživačkom programu, Strateški plan istraživanja preporučuje da se akademski i industrijski istraživački i razvojni napori usredsrede na tri prioritetne teme: 
1.Trans-jezički oblak (Translingual Cloud) koji će obezbediti generičke i specijalizovane usluge prevođenja svim evropskim građanima, kompanijama i organizacijama. 
Ove usluge će obuhvatiti kvalitetne, precizne i pouzdane tehnologije automatskog prevođenja za govorni i pisani jezik, kao i angažovanje ljudskih prevodilaca za zadatke koje mašine same ne mogu da reše. 
2.Tema socijalne inteligencije i e-učešća (Social Intelligence and e-Participation) usredsređena je na razvoj resursa i alata za podršku razumevanju i dijalogu unutar pojedinih zajednica građana, kupaca, klijenata i potrošača kao i između njih u cilju omogućavanja e-učešća i uspostavljanja efikasnijeg procesa pripreme, odabira i procene kolektivnih odluka. 
3.Tema društveno svesnih interaktivnih pomoćnika (Socially Aware Interactive Assistants) koncentriše se na razvoj digitalnih pomoćnika koji će prožimati sve oblasti i biti sposobni da uče i da se prilagođavaju, kao i da obezbede aktivnu i interaktivnu podršku prilagođenu specifičnim situacijama, lokacijama i ciljevima korisnika putem govorne jezičke interakcije. 
META-NET se takođe zalaže za projektovanje i razvoj Evropske servisne platforme za jezičke tehnologije koja će da obezbedi korisnicima i klijentima da pristupaju jezičkim tehnologijama bez posebnog napora. 
“Evropi je preko potreban kvalitetan softver za mašinsko prevođenje za sve evropske jezike i velike jezike drugih regiona, kako bi konačno mogla da prevaziđe jezičke barijere. 
Ove barijere nanose štetu dugoročnom cilju EU da uspostavi jedinstveno digitalno tržište, jer ometaju slobodan protok znanja, informacija, roba, proizvoda i usluga, “ kaže dr Hans Uskorajt, koordinator META-NET-a i naučni direktor u DFKI (Nemački istraživački centar za veštačku inteligenciju). 
Dr Georg Rem (DFKI), jedan od urednika Strateškog plana istraživanja i menadžer META-NET mreže dodaje: “Nakon nesreće u Fukušimi u martu 2011, cela Evropa raspravlja o prednostima i nedostacima nuklearne energije, ali samo u granicama pojedinih jezičkih zajednica: nikada nije bilo rasprave na evropskom nivou! 
Tehnologije za koje se mi zalažemo će omogućiti Evropi da vodi ove debate i preko jezičkih granica i da postigne novi nivo evropskog identiteta među građanima. “ 
Ove tehnologije se mogu razviti kroz koordinirani i široko rasprostranjen napor u periodu do 2020. godine, čime bi se osigurala budućnost za evropske jezike, obezbedile nove aplikacije i usluge za građane i stvorio niz novih mogućnosti za evropsku informatičku i jezičku industriju. 
Visoko per capita opterećenje za manje jezičke zajednice, potreba za transferom tehnologija između jezika, nedostatak međusobne usklađenosti resursa, alata i usluga, kao i činjenica da se jezičke granice često ne poklapaju sa političkim granicama, zahtevaju rešenja koja prevazilaze mogućnosti pojedinačnih zemalja. 
Ovaj ogromni izazov stoga se mora rešiti na nivou Evropske unije, njenih država članica i pridruženih zemalja, u tesnoj saradnji sa industrijom. 
Strateški plan istraživanja predstavlja putokaz ka načinu rešavanja ovih izazova koji će biti od koristi svim evropskim građanima i koji će obezbediti da Evropa preuzme vodeću ulogu u svetskoj ekonomiji i na tehnološkom tržištu. 
Jezičke tehnologije: 
Istorijat 
Jezičke tehnologije nam pomažu da obavljamo svakodnevne zadatke, kao što je pisanje e-pošte ili rezervisanje avionskih letova. 
One podržavaju softver koji može da obrađuje govorni ili pisani jezik. 
Koristimo ga kada pretražujemo i prevodimo veb stranice, upravljamo govornim komandama našim audio i video sistemom u automobilu ili našim mobilnim telefonom, ili kada dobijamo preporuke u onlajn prodavnici. 
U bliskoj budućnosti ćemo biti u stanju da razgovaramo sa računarskim programima, kao i sa mašinama i uređajima, uključujući i uslužne robote koji će uskoro ući u naše domove i na naša radna mesta. 
Gde god da se budemo nalazili, kada nam bude potrebna informacija ili pomoć, mi ćemo jednostavno za nju glasno zapitati. 
Uklanjanje komunikacione barijere između ljudi i tehnologije će promeniti naš svet. 
Jezičke tehnologije će omogućiti svim ljudima da nezavisno od stepena svojih računarskih veština sarađuju, uče, obavljaju poslovne transakcije i dele znanje savlađujući jezičke granice. 
Danas se jezičko-tehnološki sistemi oslanjaju prvenstveno na statističke metode koje zahtevaju izuzetno velike količine pisanih ili govornih jezičkih podataka za obuku. 
Posebno je teško doći do dovoljno podataka kada su u pitanju jezici sa relativno malim brojem govornika. 
Osim toga, statistički jezičko-tehnološki sistemi imaju inherentna ograničenja kad je u pitanju njihov kvalitet, što se može videti iz često zabavnih pogrešnih prevoda koje daju onlajn servisi za mašinsko prevođenje. 
Međutim, razvoj događaja u poslednje vreme ukazuje na to da se ova ograničenja mogu prevazići, i jezičke tehnologije postaju jedna od ključnih oblasti rasta u sferi informacione tehnologije. 
Velike međunarodne korporacije, kao što su Google, Microsoft, IBM, i Nuance su značajno investirale u ovoj oblasti. 
Evropa je, zbog svog bogatog tehnološkog, kulturnog i jezičkog iskustva i znanja, u poziciji da bude predvodnik, jer u njoj već postoje stotine malih i srednjih preduzeća sa specijalizovanim višejezičkim tehnološkim aplikacijama i uslugama. 
O META-NET i META 
META-NET je mreža izvrsnosti koju čine 60 istraživačkih centara iz 34 zemlje, uključena je u nekoliko projekata EU i posvećena postavljanju tehnoloških temelja višejezičnog evropskog informacionog društva.      
META-NET gradi META, višejezični evropski tehnološki savez. 
Više od 600 organizacija iz 55 zemalja se već pridružilo, uključujući istraživačke centre, univerzitete i privatne kompanije. 
Odabrani citati o rezultatima META-NET studije “Evropski jezici u digitalnom dobu” 
Letonija: “Za male jezike poput letonskog od ključnog je značaja da drže korak sa sve većim tempom tehnološkog razvoja. 
Jedini način da se obezbedi budućnost našeg jezika je da svojim korisnicima pružimo iste mogućnosti koje imaju i korisnici većih jezika. 
Zato je naša šansa da budemo na čelu savremenih tehnologija. “ - Valdis Dombrovskis (premijer Letonije). 
Portugal: “Jezičke tehnologije su od izuzetnog značaja za uspostavljanje portugalskog kao jezika globalne komunikacije u informatičkom društvu.” - Pedro Pasos Koeljo (premijer Portugala) 
Češka Republika: “META-NET daje značajan doprinos tehnološkoj podršci za jezike Evrope i kao takva će igrati nezamenljivu ulogu u razvoju višejezične evropske kulture i društva.” - Ivan Vilhelm (pomoćnik ministra za obrazovanje, omladinu i sport) 
Grčka: “Dalja podrška jezičkim tehnologijama je garancija za prisustvo grčkog jezika i kulture u digitalnom okruženju, dok u isto vreme promoviše razvoj i osnažuje komunikaciju između građana u informacionom društvu.” - Georgios Babiniotis (ministar prosvete, celoživotnog učenja i verskih poslova) 
Finska: “Bez jezika ne bismo mogli da komuniciramo. 
META-NET mreža je dragocena podrška višejezičnoj Evropi. “ - Aleksandar Stub (ministar za evropske poslove i spoljnu trgovinu) 
Francuska: “META-NET pruža , na osnovu postojećih tehnologija, dragocen doprinos razvoju autentične evropske strategije za podršku višejezičnosti, dok istovremeno podstiče razvoj novih inovativnih tehnologija.” - Ksavijer Nort (generalni delegat za francuski jezik i jezike Francuske) 
Litvanija: “Očuvanje litvanskog za buduće generacije je odgovornost cele Evropske unije. 
Način na koji ćemo nastaviti da razvijamo informacione tehnologije će u velikoj meri odrediti budućnost litvanskog jezika. “ - Andrius Kubilius (premijer Republike Litvanije) 
Švedska: “Visoko kvalitetne jezičke tehnologije mogu biti najefikasnije sredstvo za očuvanje jezičke raznolikosti Evrope. 
Mogućnost da se u modernom društvu koristite svi jezici u potpunosti je pitanje demokratije. 
U vezi sa tim META-NET ispunjava ključnu, čak presudnu funkciju .”- Lena Ekberg (Švedski jezički savet) 
Slovenija: “ Ako želimo procvat slovenačkog u budućem digitalnom svetu, moramo sistematski razvijati jezičke tehnologije za slovenački.” - Danilo Turk (predsednik Republike Slovenije) 
Velika Britanija: “Rad META-NET-a je važan korak ka budućnosti u kojoj će jezičke tehnologije biti svuda oko nas, omogućavajući nam da sarađujemo, poslujemo i delimo znanje sa kolegama i prijateljima, bez obzira da li govorimo istim jezikom ili ne.”- Dejvid Vilets (državni ministar za univerzitete i nauku, Odsek za biznis, inovacije i veštine). 
Nemačka: “Evropska višejezičnost i naša naučna iskustva i znanja pružaju savršene uslove za značajan napredak pred izazovom koji postavljaju jezičke tehnologije. 
META-NET otvara nove mogućnosti za razvoj sveprisutnih višejezičnih tehnologija. “ - Anet Šavan (ministarka prosvete i istraživanja) 
