IFLA/UNESCO MANIFEST ZA DIGITALNE BIBLIOTEKE - SRPSKI PREVOD 
IFLA/UNESCO Manifest za digitalne biblioteke1 (u daljem tekstu Manifest) kao zvaničan dokument IFLA uobličen je tokom predsedavanja Klaudije Luks (Claudia Lux, 2007-2009) ovom najznačajnijom međunarodnom bibliotečkom organizacijom. 
Manifest pruža osnovne principe za podršku bibliotekama u sprovođenju održivih i interoperabilnih aktivnosti u digitalizaciji bibliotečko-informacione građe, sa ciljem prevazilaženja problema digitalnog jaza kao ključnog faktora dostizanja "Mi- lenijumskih razvojnih ciljeva" (Millennium Development Goals) Ujedinjenih nacija (UN). 
Ovim dokumentom digitalne biblioteke, kao "zbirke digitalnih objekata potvrđenog kvaliteta koje su dostupne na vebu", definišu se i kao neizostavni činioci pristupa informacijama i očuvanja nacionalne baštine. 
Upravni odbor IFLA odobrio je Manifest u konačnoj verziji decembra 2010, dok je UNESCO prihvatio dokument na svojoj Generalnoj konferenciji 2011. godine, 
čime je nastavljena praksa podrške i saradnje dveju institucija na uspostavljanju okvira za razvoj visoko kvalitetnih bibliotečkih usluga. 
Zahvaljujući tome članice IFLA imaju širu osnovu za zajednički rad sa državama-članicama UNESCO u kontekstu e-strategija za poboljšanje pristupa informacijama i razvoj. 
Istovremeno, članice IFLA dobijaju i temeljniju podršku za lobiranje i implementaciju aktivnosti iz oblasti digitalizacije. 
Prevod Manifesta na srpski jezik iniciran je tokom rada Radne grupa za izradu Pravilnika za digitalizaciju bibliotečko- informacione građe i izvora decembra 2011. godine. 
Radna grupa (u sastavu Vesna Injac iz NBS, Novka šokica iz BMS, Tatjana Brzulović Stanisavljević i Adam Sofronijević iz UBSM, Predrag đukić iz BGB i Bogdan Trifunović iz GB Čačak) procenila je da je prevod ovakvog dokumenta poželjan i potreban za stručnu javnost u Srbiji, naročito usled izrade Pravilnika za digitalizaciju bibliotečko-informacione građe i izvora i planova da on stupi na snagu tokom 2012. godine. 
Predrag đukić i Bogdan Trifunović su preveli Manifest u januaru 2012. godine. 
IFLA/UNESCO Manifest za digitalne biblioteke 
Premošćavanje digitalnog jaza: omogućavanje dostupnosti svetskog kulturnog i naučnog nasleđa za sve 
Digitalni jaz je informacioni jaz 
Premošćavanje digitalnog jaza je ključni faktor u dostizanju Milenijumskih ciljeva razvoja Ujedinjenih nacija. 
Pristup izvorima informacija i sredstvima komunikacije podstiče razvoj kako zdravstva i edukacije tako i kulture i ekonomije. 
Diseminacija informacija omogućava građanima da učestvuju u procesu doživotnog učenja i edukacije. Informacije o dostignućima u svetu omogućavaju svima konstruktivno učešće u razvoju sopstvenog društvenog okruženja. 
Jednak pristup kulturnom i naučnom nasleđu čovečanstva je pravo svake osobe, što doprinosi promovisanju učenja i razumevanja bogatstva različitosti sveta, ne samo za ovu nego i za sve buduće generacije. 
Biblioteke su dugo vremena glavni posrednici u negovanju mira i humanih vrednosti. 
Biblioteke sada rade digitalno, i njihove digitalne usluge otvaraju novi put ka univerzumu znanja i informacija, povezujući kulture izvan geografskih i društvenih okvira. 
Digitalne biblioteke 
Digitalna biblioteka je zbirka digitalnih objekata potvrđenog kvaliteta dostupna na vebu. Digitalni objekti su stvoreni ili prikupljeni i organizovani prema međunarodno prihvaćenim principima za razvoj zbirki i dostupni su na koherentan i održiv način, podržani uslugama neophodnim za pronalaženje i korišćenje izvora od strane korisnika. 
Digitalna biblioteka čini sastavni deo usluga biblioteke, primenjujući nove tehnologije kako bi se obezbedio pristup digitalnim zbirkama. 
U okviru digitalne biblioteke zbirke se kreiraju, upravljaju i bivaju dostupne određenoj zajednici ili nizu zajednica na brz i ekonomski pristupačan način. 
Zajednička digitalna biblioteka omogućuje javnim i istraživačkim bibliotekama formiranje mreže digitalnih informacija kao odgovor na potrebe informacionog društva. 
Interoperabilnost sistema svih partnera u zajedničkoj digitalnoj biblioteci postavlja se kao neophodan preduslov. 
Digitalna biblioteka upotpunjuje zadatak digitalnih arhiva i inicijativa za očuvanje izvora informacija. 
Zadatak i ciljevi 
Zadatak digitalne biblioteke jeste da omogući direktan pristup izvorima informacija, kako digitalnim tako i analognim, na organizovan i merodavan način i tako poveže informacione tehnologije, obrazovanje i kulturu u savremenim bibliotečkim uslugama. 
Kako bi ovaj zadatak bio ostvaren potrebno je stremiti sledećim ciljevima: 
- Podrška digitalizaciji, pristup kulturnom i naučnom nasleđu kao i njegovo očuvanje i zaštita. 
- Obezbeđivanje pristupa izvorima informacija prikupljenih u bibliotekama, za sve korisnike, uz poštovanje prava intelektualne svojine. 
- Izgradnja interoperabilnog sistema digitalne biblioteke u svrhu promocije otvorenih standarda i otvorenog pristupa. 
- Podrška ključnoj ulozi biblioteka i informacionih usluga u promociji zajedničkih standarda i primera dobre prakse. 
- Izgradnja svesti o hitnoj potrebi osiguranja stalne dostupnosti digitalizovane građe. 
- Povezivanje digitalnih biblioteka sa istraživačkim i razvojnim mrežama velikog kapaciteta. 
- Iskorišćavanje međusobnog približavanja komunikacionih medija institucija kako bi se kreirao i diseminirao digitalni sadržaj. 
Kreiranje sadržaja, pristup i čuvanje 
Izgradnja digitalne biblioteke podrazumeva postojanje izvora sadržaja u digitalnom obliku, bez obzira da li se radi o digitalizovanom ili izvorno digitalno rođenom sadržaju. 
Mnoge države su donele sopstvene programe digitalizacije a mnoge druge će učiniti isto, kako je dogovoreno na Svetskom samitu o Informacionom društvu. 
IFLA snažno 3 World Summit on the Information Society (Svetski samit o informatičkom društvu), druga faza, Tunis 2005: 'Agenda for the Information Society' (Agenda za informatičko društvo), pasus 93. podržava i ohrabruje kako nacionalne tako i međunarodne strategije digitalizacije, kao i pojedinačne i partnerske inicijative biblioteka. 
Digitalizacija omogućava stvaranje virtuelnih zbirki koje objedinjuju građu sa više kontinenata. 
Digitalizacija takođe ima i zaštitnu ulogu u slučajevima oštećenja izvornih dokumenata i medija. 
Proizvodi postupka digitalizacije moraju biti sačuvani isto kao i izvorno digitalno rođena građa. 
Svaka inicijativa za pokretanje digitalne biblioteke mora uključivati i plan za digitalno čuvanje od strane nadležnog tela. 
Digitalna biblioteka služi kao okruženje koje povezuje zbirke, usluge i ljude u svrhu podrške životnom ciklusu stvaranja, diseminacije, korišćenja i čuvanja podataka, informacija i znanja. 
Interoperabilnost i održivost su ključni za viziju digitalnih biblioteka koje imaju mogućnost međusobne komunikacije. 
Digitalne biblioteke koje u skladu sa opšte prihvaćenim i otvorenim standardima i protokolima unapređuju diseminaciju i pristup svetskom znanju. 
Implementacija Manifesta 
IFLA ohrabruje nacionalne vlade, međuvladine organizacije i sponzore da prepoznaju strateški značaj digitalnih biblioteka i da aktivno podržavaju njihov razvoj. 
Učešće u programima masovne digitalizacije doprinosi širem omogućavanju pristupa kulturnim i naučnim izvorima informacija i unapređuje održivost nacionalnih i međunarodnih inicijativa digitalnih biblioteka tokom vremena. 
Konkretna pravna i finansijska podrška nacionalnih i lokalnih organa upravljanja je neophodna kako bi se premostio digitalni jaz i obezbedila održiva dostupnost. 
Svaka dugoročna strategija mora imati za cilj premošćavanje digitalnog jaza i ojačavanje razvoja obrazovanja, pismenosti, kulture i, pre svega, da obezbedi pristup informacijama. 
Premošćavanje digitalnog jaza takođe naglašava potrebu za akcijom određenih organa vlasti, kako bi se informaciona pismenost uvrstila u program obrazovanja i da se podigne svest o tome da se obilje vrednih informacija iz prošlosti ne nalazi u digitalnom obliku. 
IFLA ohrabruje biblioteke da sarađuju sa drugim institucijama kulturnog i naučnog nasleđa, kako bi obezbedile bogatstvo i različitost digitalnih izvora koji podržavaju obrazovanje i istraživanje, turizam i kreativne industrije. 
Konsultacije sa nosiocima autorskih prava i ključnim činiocima su fundamentalne. 
Kreatori i implementatori digitalnih biblioteka se moraju u potpunosti konsultovati sa lokalnim zajednicama, čije se pokretno i nepokretno kulturno nasleđe planira digitalozovati, kako bi se osiguralo da njihova prava i želje budu poštovani. 
Implementacija digitalne biblioteke mora pružati jednaku podršku pristupu sadržaja, imajući u vidu posebne potrebe osoba sa invaliditetom. 
Nosioci vlasti bi trebalo da budu svesni da aktivno planiranje digitalnih biblioteka na bilo kom nivou (nacionalnom, reginalnom i lokalnom) treba da pokrije sledeća pitanja: 
- Obučeno osoblje 
- Odgovarajući prostor i infrastrukturu 
- Integrisano planiranje za biblioteke i arhive 
- Finansiranje 
- Postavljanje ciljeva 
Nacionalne e-strategije, a prema preporuci Svetskog samita o Informacionom društvu, mogle bi postaviti čvrstu polaznu osnovu za planiranje digitalnih biblioteka. 
