QR kodovi i biblioteke:  Implementacija i korišćenje 
Branka Dragosavac, bebadrag@gmail.com Milan Vasiljević, milan.vasiljevic.bgb@gmail.com Biblioteka grada Beograda 
Apstrakt 
U ovom radu ćemo prikazati kratku istoriju QR kodova - dvodimenzionalnih kodova - od njihove upotrebe u industriji do sve polularnijeg korišćenja u institucijama kulture. 
Upoznaćemo se i sa primerima najbolje prakse njihove upotrebe u svetskim bibliotekama, kao i osvrtom na njihovo korišćenje u Srbiji.  
Čitaoci će biti upoznati i sa celokupnim procesom kreiranja QR kodova, kao i sa najboljim načinom za praćenje njihovog korišćenja.  
Šta su zapravo QR kodovi? 
Ukoliko nikada ranije niste čuli za QR kodove onda je najkorisnije na samom početku navesti da oni predstavljaju najbržu vezu između fizičkog i virtuelnog sveta. 
QR je akronim od Quick Response - brz odziv, što znači da se sadržaj brzo dekodira. 
QR kodove je razvila,  sada već davne 1994. godine japanska kompanija Denso Wave za potrebe praćenja proizvodnje auto delova. 
Oni su dizajnirani tako da se de- kodiranje njihovog sadržaja može brzo obaviti. 
QR kodovi su dvodimenzionalni kodovi, što znači da se informacije u njima skladište i horizontalno i vertikalno (za razliku od standardnih prugastih kodova koji informacije skladište samo horizontalno - videti sliku 1)). 
Zahvaljujući tome u QR kodove se može na mnogo manje prostora uneti mnogo više poda- taka nego u standardne prugaste kodove. 
Slika 1: Razlike u kodiranju između QR koda i barkoda 
Količina podataka koja može biti uneta u QR kod zavisi od vrste podataka, veličine koda kao i nivoa za ispravljanje grešaka.  
Tako se u jedan kod može uneti: 
- Do 7089 numeričkih karaktera 
- Do 4296 alfanumeričkih karaktera 
- Do 2953 binarnih (osmobitnih) ka- raktera 
- Do 1817 karaktera kandžija ili katakane 
Zanimljivo je napomenuti da je sadržaj kodova čitljiv i ukoliko dođe do njegovog oštećenja. 
Kodovi kod kojih je oštećeno i do 30% površine koda mogu i dalje biti čitljivi (slika 2). 
To obezbeđuje specifični način na koji se podaci kodiraju, različiti nivoi za ispravljanje grešaka kao i mogućnost da se čitaju iz bilo kog ugla. 
Nivo za ispravljanje grešaka može imati sledeće oznake: L[ow],  M[edium], Q[uality], H[igh]. 
Svaka od ovih oznaka nam govori do kog procenta oštećenja koda njegov sadržaj može biti, i dalje, u potpunosti interpretiran: L - 7%, M - 15%, Q  - 25% i H - 30%. 
Zahvaljujući nivou za ispravljanje grešaka QR kodovi mogu da budu dizajnirani u skladu sa potrebama njihovih kreatora. 
Stoga, veliki broj kompanija u svoje reklamne plakate ubacuje QR kodove koji poseduju npr. logo te kompanije i estetski mnogo lepše izgledaju od običnih QR kodova. 
QR kodovi imaju još jednu pozitivnu osobinu. 
Za njihovo čitanje nije potreban nikakav specijalani uređaj već je dovoljno posedovati pametan telefon (koji ima kameru) i odgovarajući softver. 
Zbog svega navedenog ne iznenađuje činjenica da QR kodovi, od svoje prvobitne upotrebe u industriji, polako pronalaze put do svih sfera savremenog društva.  
Slika 2. Ovaj kod je oštećen ali njegov sadržaj ipak može da se pročita: Skenirajte ovaj kod ukoliko želite da saznate šta se u njemu nalazi. 
Na internetu postoje brojne veb lokacije koji omogućavaju kreiranje QR kodova. 
Izvestan broj ovih lokacija ima predefinisane opcije za namenu QR kodova. 
Tako jednostavnim odabirom najčešće između URL-a, teksta, vCard-a ili broja telefona (koji mogu lako da se improtuju u adresar) korisnici mogu sami da kreiraju QR kodove. 
Zbog sve veće popularnosti QR kodova postoji softver za njihovo čitanje za operativne sisteme svih vodećih proizvođača mobilnih telefona. 
Taj softver je besplatan i unapred je instaliran na većini telefona novije generacije. 
Već smo napomenuli da QR kodovi predstavljaju najbržu vezu između fizičkog i virtuelnog sveta - ali, kako zapravo to funkcioniše? 
Skeniranjem koda korisnik može da, za samo par sekundi, otvori veb stranu sa npr.  rasporedom projekcija u lokalnom bioskopu ili da popuni neki onlajn formular, informiše se o pozorišnoj predstavi ili čak o samoj istoriji zgrade ili spomenika na kome se kod nalazi. 
Pre pojave QR kodova korišćenje mobilnog interneta se nije mnogo razlikovalo od interneta na personalnim računarima; naime, korisnici su u veb pretraživače unosili dugačke adrese, pri čemu bi ih greška u samo jednom karakteru adrese odvela do nepostojećeg veb sajta. 
Skeiranjem kodova korisnici su poš- teđeni kucanja veb adresa čime im je u mnogome ubrzan pristup do željenih sadržaja.  
Imajući u vidu da su izrada i korišćenje QR kodova potpuno besplatni ne čudi što je njihova upotreba u porastu, posebno u institucijama kulture, među koje spadaju i biblioteke. 
QR kodovi i biblioteke 
Pošto su QR kodovi u Japanu veoma popularni već duže vreme,njihov procvat u ostatku sveta se godinama iščekuje. 
Broj korisnika mobilnih telefona je u porastu širom sveta. 
Prema statističkim podacima za 2011. godinu čak 76% od ukupne svetske populacije koristi mobilne telefone. 
Od pojedinačnih zemalja ubedljivo vode Ujedinjeni Arapski Emirati gde čak 197% populacije poseduje mobilni telefon (skoro dva telefona po stanovniku). 
U Sjedinjenim Američkim Državama 104% populacije poseduje mobilni telefon. 
Prema istraživanju koje je sprovedeno 2009. godine u SAD-u broj odraslih korisnika koji mobilne telefone ne koriste samo za razgovore i kucanje tekstualnih poruka već i za pristup internetu iznosio je 40%. 
Takođe,  mnogi izveštaji pokazuju da mlađe generacije sve više koriste mobilne telefone za pristup internetu. 
Svi ovi podaci jasno ukazuju da pristup internetu putem mobilnih tlefona beleži stalni rast i da će, kako neki predviđaju, do 2014. godine više ljudi pristupati internetu putem mobilnih telefona nego preko kućnih računara. 
Imajući u vidu sve veći broj korisnika mobilnog interneta biblioteke širom sveta prilagođavaju svoje veb lokacije za ovakav pristup. 
Sama pojava QR kodova i njihov iskorak iz industrijske sfere su omogućili modernizaciju poslovanja mnogih biblioteka. 
Navešćemo neke primere uspešne prakse, kao i izazove koji prate implementaciju QR kodova u bibliotekama širom sveta.  
Za pionire u upotrebi QR kodova smatra se biblioteka univerziteta u Hadersfildu (Huddersfield), Velika Britanija. 
Bibliotekari su primetili da studenti prilikom pretrage elektronskog kataloga biblioteke unose beleške na parčetu papira i posle sa tim papirom pretražuju police biblioteke u potrazi za željenom knjigom. 
U poslednje vreme studenti su počeli čak i da slikaju zapise (sa mobilnim telefonom) u elektronskom katalogu i da potom pretražuju police biblioteke povremeno gledajući u telefon da bi videli lokaciju knjige koju traže. 
Zbog toga su bibliotekari odlučili da u dnu svakog zapisa u elektronskom katalogu unesu QR kod u kome se nalazi link koji korisnika vodi do mobilne verzije tog zapisa. 
Kodovi su zalepljeni i u knjige koje imaju svoj elektronski ekvivalent tako da korisnici mogu da se odluče za formu koja im više odgovara. 
Kodovi su smešteni i na police sa časopisima ukazujući tako korisnicima na postojanje elektronske verzije štampanih časopisa. 
Samo kreiranje i postavljanje kodova spada u lakši deo posla za bibliotekare. 
Teže je upoznati korisnike sa QR kodovima i osmisliti njihovu promociju. 
Biblioteka u Hadersfildu svoje kodove promoviše na blogu biblioteke kao i lepljenjem plakata koji objašnjavaju njihovu upotrebu. 
U upotrebi QR kodova je možda najdalje odmakla biblioteka okruga Kontra Kosta (Contra Costa County) u Kaliforniji. 
Naime,  oni su shvatili da QR kodove mogu da postave i izvan zidova biblioteke i da tako dosegnu do znatno većeg broja stanovnika. 
Menadžment biblioteke je dogovorio saradnju sa lokalnim gradskim prevoznikom, pa su se u autobusima ovog prevoznika ubrzo našli plakati sa QR kodovima koji vode do zbirke audio knjiga. 
Idealan način da se prekrati vožnja autobusom!  
QR kodovi su našli još mnogo drugih primena u bibliotekama. 
Neke biblioteke ih koriste da promovišu autore izložbi tako što pored svakog rada autora postave kod koji vodi ka veb lokaciji autora ili umetničkog dela. 
Na taj način korisnici mogu da se informišu o samom autoru, nastanku dela ili njegovoj ceni, ukoliko je delo na prodaju. 
Veće biblioteke koriste kodove kako bi korisnicima omogućili rezervaciju soba za učenje. 
Jednostavno, na vrata sobe se postavi kod koji sadrži raspored iznajmljivanja prostorije i slobodne termine koje korisnik može odmah i da rezerviše koristeći svoj mobilni telefon. 
Česta je implementacija QR kodova koji u sebi sadrže link ka video ili audio turi kroz biblioteku. 
Zanimljivo je da veliki broj biblioteka koristi QR kodove i za promociju svojih elektronskih publikacija. 
QR kodovi se postavljaju na kartonsku imitaciju omota knjige koja postoji samo u elektronskom ali ne i u fizičkom obliku a ovaj kod vodi do elektronskog izdanja. Ove imitacije se smeštaju na police gde bi po klasifikaciji toj elektronskoj knjizi i bilo mesto.  
Metode koje biblioteke koriste za promociju QR kodova su veoma različite. 
Bibliotekari se trude da ovu inovaciju promovišu na mestima, kako fizičkim tako i virtuelnim,  gde se okuplja najveći broj korisnika. 
Mnoge biblioteke štampaju obeleživače knjiga na koje stavljaju mali kod i kratko uputstvo za korišćenje. 
U isto vreme na veb lokacijama biblioteka se može pronaći odgovarajući softver za čitanje kodova na različitim tipovima mobilnih telefona. 
Porastom upotrebe pametnih telefona raste i sam broj korisnika mnogobrojnih aplikacija koje uz ove telefone i dolaze.  
Bibliotekari se bave ne samo predstavljanjem QR kodova korisnicima već se trude i da prate njihovo korišćenje. 
Na internetu postoje brojne veb aplikacije koje omogućavaju skraćivanje URL-a bez menjanja same veb adrese. 
Skraćeni URL-ovi su veoma pogodni za smeštanje u QR kodove jer URL adrese često znaju da budu predugačke. 
Pošto je ta, skraćena, adresa dodeljena samo jednom QR kodu vrlo se jednostavno može pratiti njihova upotreba, a osim toga nude i brojne statističke podatke. 
Veb lokacije za skraćivanje URL adresa ne sadrže nužno sve potrebne podatke pa su bibliotekari prinuđeni da kombinuju podatke više veb lokacija kako bi dobili željene informacije o korišćenju QR kodova. 
Popularne veb lokacije za skraćenje URL-a i praćenje korišćenja QR  kodova čija je upotreba besplatna su: http:// goo.gl/; https://bitly.com/; http://delivr.com/.  
Postoje i komercijalne lokacije koje omo- gućavaju praćenje QR kodova, a za preporuku je: http://www1.qr-reactor.com/.  
QR kodovi u bibliotekama u Srbiji 
Prema istraživanju Republičkog zavoda za statistiku iz 2010. godine broj domaćinstava u Srbiji koji ima neki pristup internetu iznosi 39%10. Od tog broja skoro 22% stanovništva internetu pristupa preko mobilnih telefona (83% stanovništva Srbije poseduje mobilni telefon). 
Imajući te podatke u vidu ne čudi nas informacija da QR kodovi postaju sve popularniji i u Srbiji. 
Možemo ih primetiti na reklamnim posterima za filmove, banke i veb lokacije. 
Pristuni su na svim mestima, počev od velikih bilborda do plakata u autobusima. 
Autori ovog rada nisu detaljnije upoznati sa njihovom upotrebom u oblasti kulture, ali korisno je napomenuti da je Narodna biblioteka Srbije na proslavi desetogodišnjice postojanja KoBSON-a QR  kodom predstavila link ka mobilnoj verziji veb stranice KoBSON-a.  
U Biblioteci grada Beograda je tokom 2010. godine pokrenut pilot projekat koji je za cilj imao promociju QR kodova. 
Znatan broj kodova (uglavnom sa citatima poznatih pisaca) postavljen je na police sa knjigama i na druga mesta u biblioteci gde cirkuliše veći broj korisnika (na ulazu u čitaonicu,  galeriju, kod portira itd.) (slika 3). 
Cilj je bio da se korisnici upoznaju sa korišćenjem ovih kodova. 
Pošto u centralnoj zgradi Biblioteke grada Beograda u tom periodu nije bio dostupan besplatan bežični internet biblioteka nije želela da postavlja kodove sa veb adresama kako korisnike ne bi izlagali direktnom novčanom trošku za pristup internetu. 
Za naredni period planirano je postavljanje kodova koji bi vodili ka veb stranama najčitanijih naslova, ka autorima i umetničkim delima izložbi koje se održavaju u galeriji Biblioteke grada, itd. 
Biblioteke koje imaju digitalizovanu građu mogu da iskoriste QR kodove za promociju svojih digitalnih kolekcija. 
U proteklom periodu Biblioteka grada Beograda je promovisala QR kodove putem bloga i socijalnih mreža na kojima ima profil. 
Planira se i štampanje plakata sa kratkim i slikovitim obja- šnjenjem za njihovo korišćenje.  
Zaključak 
U skladu sa potrebama korisnika menja se i način poslovanja biblioteka. 
Biblioteke, tradicionalno pasivne institucije,  ne mogu uvek da prate promene tempom kojim se one dešavaju. 
Za razliku od drugih ino- vacija, QR kodovi su naišli na začuđujuće dobar prijem u bibliotečkom svetu. 
Svesni njihovih potencijala bibliotekari sve više javno razgovaraju o njihovoj primeni. 
Mnoge tehnološke inovacije koje su svoje mesto prvo pronašle u komercijalnom sektoru su se polako probijale do biblioteka i drugih kulturnih institucija. 
QR kodovi, možda,  predstavljaju prvu od njih čije su prednosti bibliotekari postali svesni pre samih korisnika. 
Biblioteke se susreću sa situacijom u kojoj je potrebno korisnicima predstaviti sve pogodnosti koje im biblioteka može ponuditi kroz upotrebu QR kodova. 
Iako možda zvuči paradoksalno činjenica je da mi, bibliotekari, moramo stalno biti u toku sa tehnološkim razvojem društva ukoliko želimo da budemo relevantni izvori informacija za buduće generacije korisnika.  
Slika 3: QR kodovi u Bibiloteci grada Beograda 
