Projekat Evropske biblioteke 
Stela Filipi Matutinović* Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković", Beograd 
Projekti masovne digitalizacije su u toku u celom svetu. 
Najpoznatiji je Google Books, koji je započet kao projekat privatne kompanije sa idejom da se izgradi svetska digitalna biblioteka putem skeniranja knjiga iz najvećih javnih i univerzitetskih biblioteka. 
Google nije razrešio unapred probleme u vezi sa autorskim pravima na digitalizovane materijale i pokušao je da to reši sa predstavnicima nosilaca autorskih prava u SAD. 
U martu 2011. Okružni sud njujorškog južnog distrikta SAD je odlučio da ne odobri sporazum između Gugla i predstavnika nosilaca autorskih prava, tako da će to zakočiti projekat. 
U Evropi je pristup drugačiji. 
Evropska Komisija je proklamovala Digitalnu agendu i započela projekat Europeana, Evropsku digitalnu biblioteku sa 2 miliona objekata iz muzeja, arhiva i biblioteka zemalja Evropske unije. 
Ideja kojom se vodi Europeana je da se izgradi agregator koji će omogućavati pristup celokupnoj evropskoj digitalizovanoj baštini do 2025. 
"Digitalizacija i onlajn dostupnost su suštinski put da se osvetli kulturno i naučno nasleđe, da se inspiriše kreiranje novog sadržaja i da se ohrabri pojava novih onlajn servisa. 
To pomaže demokratizaciji pristupa i razvoju informacionog društva i ekonomije zasnovane na znanju" (Evropski savet ministara prilikom uspostavljanja prototipa Europeane, u Briselu, 20. Novembra 2008). 
Da bi postigla taj cilj, Evropeani je potrebna saradnja iz svih evropskih institutcija koje prikupljaju i digitalizuju, ili planiraju da digitalizuju, objekte koji pripadaju evropskoj baštini. 
Druga stvar koja je potrebna je reforma zakona o autorskim pravima, jer je danas moguće digitalizovati i postaviti u slobodan pristup samo materijale iz javnog domena ili one za koje su nosioci autorskih prava dozvolili da se postave u otvoreni pristup. 
Evropska asocijacija naučnih biblioteka LIBER (Ligue des Bibliotheques Europeennes de Recherche) je u okviru četvrtog poziva za ICT PSP Best Practice Network projekte predložila Evropskoj Komisiji projekat za agregaciju i povećanje sadržaja Evropeane. 
Projekat je nazvan Evropske biblioteke (Europeana Libraries) i u okviru njega će se prikupiti digitalizovani sadržaji iz 25 istraživačkih institucija iz 11 evropskih zemalja. 
Koordinator projekta je Kraljevska biblioteka Holandije u Hagu, naučni koordinator je predsednik LIBER-a Pol Ajris sa Ekonomskog univerziteta u Londonu, a partneri su naučne biblioteke iz zemalja Evropske Unije ( Austrija, Velika Britanija, Estonija, Mađarska, Nemačka, Portugal, Rumunija, švedska, Holandija), Švajcarske i Srbije. 
Biće indeksirano 5,168,453 jedinica. 
Najvažnije za istraživačku zajednicu su oko 200.000 istraživačkih teza i disertacija pretraživih u punom tekstu u režimu otvorenog pristupa, koje su indeksirane na portalu DART-Europe i oko 370.000 članaka iz naučnih časopisa u otvorenom pristupu, indeksiranih na portalu DOAJ (Directory of open access journals), ali ima mnogo više materijala, kao na primer sve knjige u javnom domenu skenirane iz fonda biblioteke Bodlejana i Bavarske državne biblioteke. 
Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković" sa Univerziteta u Beogradu je jedini partner iz Srbije. 
Biblioteka će dati Evropskoj biblioteci 686 digitalizovanih islamskih rukopisa koji se odnose uglavnom na evropski deo Turske imperije i posebnu biblioteku Xajnpixa Kristensena (1849-1912) od 150 knjiga posvećenih Aleksandru Velikom, pretraživu do nivoa punog teksta. 
Ovaj projekat će obezbediti Evropeani pretraživ pun tekst svih knjiga, članaka i drugih tekstova biblioteka partnera i kreiraće servis koji će moći da se proširi na sve naučne biblioteke u Evropi, počevši od biblioteka članica LIBER-a i CERLL-a (Konzorcijuma evropskih naučnih biblioteka), što znači oko 400 biblioteka iz 40 zemalja. 
Veoma značajan deo projekta je standardizacija metapodataka kojima se opisuju digitalni objekti uključeni u Evropsku biblioteku. 
Trenutno postoje različiti sistemi opisa objekata u bibliotekama, što otežava njihovu agregaciju. 
U septembru 2011. biće završen i postavljen u otvoreni pristup priručnik za izradu standizovanih metapodataka, pripremljen za korišćenje za sve partnere u projektu kao i za sve druge biblioteke, pošto će biti u režimu slobodnog korišćenja. 
Deo projekta su radionice posvećene kreiranju metapodataka i obezbeđivanju pretraživosti punog teksta u digitalnom obliku. 
Bibliotekari iz Univerzitetske biblioteke "Svetozar Marković" će učestvovati u radionicama i kada se obuka završi, prevešće evropski priručnik za standardizaciju metapodataka na srpski jezik i besplatno ga distribuirati svim bibliotekama u Srbiji. 
Nadamo se da će to pomoći bibliotekama u Srbiji da intenziviraju saradnju sa Evropeanom i da će učiniti da bibliotečke zbirke i naučna i kulturna baština Srbije postanu vidljive i dostupne potencijalnim korisnicima iz celog sveta. 
