PRIBLIŽITI BIBLIOTEKU KORISNICIMA: BIBLIOTEKE U ALTERNATIVNIM PROSTORIMA 
Adam Sofronijević, Jelena Andonovski Univerzitetska biblioteka "Svetozar Marković", Beograd 
Apstrakt: Sa ciljem da se predstave inspirativni primeri u radu su prikazane biblioteke koje postoje u alternativnim prostorima. 
Biblioteke na dva aerodroma, na brodu i u podzemnoj železnici opisane su kako bi se prikazali primeri dobre prakse jer su mogućnosti u ovim prostorima brojne, ali neiskorišćene. 
Približavajući se korisnicima u ovim prostorima biblioteke su uvećale broj pruženih usluga i proširile ciljne grupe. 
U nameri da se prilagode specifičnim ciljnim grupama, odnosno putnicima, ove biblioteke su morale da razviju znanje o kreiranju kolekcija sačinjenih od štampanih i elektronskih resursa i medijuma preko kojih korisnici mogu da čitaju elektronske resurse. 
Upotreba elektronskih čitača, kao što su iPAD-ovi, u ovim bibliotekama treba da bude dobar primer za tradicionalne biblioteke kako potrebe i očekivanja korisnika menjaju alate sa kojima rade bibliotekari. 
Ključne reči: Biblioteke, alternativni prostori, biblioteka na aerodromu, biblioteka u metrou, biblioteka na brodu, bibliotekarstvo, unapređenje usluga, iPAD. 
1. Uvod 
Dinamično okruženje i menjanje navika korisnika na kompleksan način utiču na bibliotekarstvo i svakodnevne poslove u biblioteci. 
Jedan od važnijih aspekata ovih poslova jeste potreba da se korisnicima ponude usluge na mestima gde provode najviše vremena bez obzira na prirodu takvih mesta. 
U virtuelnom svetu ovo je široko prihvaćeno i implementirano kroz razvoj koncepta Biblioteka 2.0, koji omogućava pružanje bibliotečkih usluga na virtuelnim mestima različitim od zvanične Internet prezentacije biblioteke. 
U isto vreme bibliotečke usluge su u fizičkom svetu uglavnom i dalje ograničene na prostore u tradicionalnoj bibliotečkoj zgradi. 
Od aprila 2011. godine evidentan je napredak u ovoj oblasti, 
a nekoliko biblioteka prati korisnike u alternativnim prostorima, aerodromima, metrou, brodu. 
Značajna činjenica za bibliotečku zajednicu jeste da su ove aktivnosti implementirane u različitim zemljama sveta, a ne samo onim razvijenim. 
Troškovi ovakvih aktivnosti su značajni ali ne i ogromni što ih čini pogodnim za eru ograničenih budžeta i analize povraćaja ulaganja. 
Sa ciljem da se predstave inspirativni primeri u radu su predstavljene biblioteke koje rade u alternativnim prostorima. 
Približavajući se korisnicima na ovim prostorima biblioteke su uvećale broj pruženih usluga i proširile ciljne grupe. 
U nameri da se prilagode specifičnim ciljnim grupama, odnosno putnicima, ove biblioteke su morale da razviju znanje o kreiranju kolekcija sačinjenih od papirnih i elektronskih resursa i medijuma preko kojih korisnici mogu da čitaju ove elektronske resurse. 
Upotreba elektronskih čitača, kao što su iPAD-ovi, u ovim bibliotekama treba da bude dobar primer za klasične biblioteke kako potrebe i očekivanja korisnika menjaju alate sa kojima rade bibliotekari. 
Takođe, postojanje štampanih izdanja u ovim bibliotekama pokazuje njihov permanentan značaj za mnoge generacije korisnika koje ih koriste i smatraju ih nezamenljivim.  
2. Biblioteka na aerodromu Šiphol 
Amsterdamski aerodrom Šiphol je zvaničan naziv glavnog aerodroma grada Amsterdama. 
Na aerodromu je jula 2010. godine najavljeno otvaranje prve aerodromske biblioteke na svetu (Airport Library readž for take-off). 
Međutim, prva biblioteka na aerodromu otvorena je na aerodromu u Nešvilu, u SAD, 1962. godine (Nashville public library - library history), u saradnji javne biblioteke u Nešvilu i uprave aerodroma u Nešvilu. 
Ova prva biblioteka na aerodromu je aktivno radila do 1969. godine, kada je zatvorena. 
Bibilioteka je bila urađena kao čitaonica na novootvorenom terminalu na aerodromu. 
Ovaj primer, ipak, nisu pratile druge biblioteke pa zbog toga ostaje reprezentativan ali i ispred svog vremena u domenu bibliotekarstva. 
Aerodrom Šiphol je jedno od najprometnijih raskršća avio-saobraćaja u Evropi i predstavlja polaznu ili dolaznu tačku velikog broja putnika koji odlaze iz Evrope ili dolaze u nju na letovima sa presedanjem. 
Aerodrom je smešten u amsterdamskoj oblasti Harlemermer, a prevoz putnika je počeo 1920. godine. 
Godine 2010. aerodromom je prošlo oko 45,3 miliona putnika što ga čini petim aerodromom u Evropi i petnaestim aerodromom na svetu prema celokupnom broju putnika. 
Zgrada aerodroma Šiphol ima centralni deo sa kojeg se granaju tri terminala. 
Važno mesto na aerodromu je Holland Boulevard (Schiphol Amsterdam Airport - Holland Boulevard) gde se nalaze prodavnice, restorani, deo za bebe, kazino, izložbeni prostor i prodavnica Narodnog muzeja Holandije-Rijksmuseum. 
Sve ovo je kompletirano otvaranjem biblioteke 15. jula 2010. godine. 
Na zvaničnoj Internet prezentaciji biblioteke stoji da ona predstavlja holandski javni bibliotečki servis. 
Inicijativu za kreiranje biblioteke pokrenula je 2006. godine grupa bibliotečkih organizacija: ProBiblio, holandska organizacija za javne biblioteke i javne biblioteke Amsterdama, Harlemermera i Delfta. 
Brzo su postavljeni osnovni koncepti biblioteke na kojima se zasnivao projekat. 
Od samog početka projekat je vodio ProBiblio. 
Aerodromsku biblioteku sada vodi odbor od tri predstavnika koji predstavljaju ProBiblio, javnu biblioteku Amsterdama i javnu biblioteku Harlemermera. 
Dopunjavanje kolekcije i finansijska podrška dva su načina na koji različiti partneri pomažu biblioteku. 
Glavni sponzor biblioteke je Ministarstvo za obrazovanje, kulturu i nauku, 
a drugi važni partneri u pogledu finansiranja su Šiphol grupa, vlasnik aerodroma i bibliotečke organizacije Holandije.  
Primarna ciljna grupa biblioteke su putnici međunarodnim letovima koji provode puno vremena na aerodromu čekajući naredni let. 
Ova aerodromaska biblioteka je mesto gde javne biblioteke mogu da se na najbolji način predstave i na kome je holandska kultura glavna tema. 
Ono što biblioteka nudi korisnicima je prostor u kome mogu da sede i provode vreme obogaćeno dodatnim bibliotečkim uslugama. 
Na ovaj način putnici, koji su u Holandiji samo kako bi promenili let, imaju šansu da steknu neku osnovnu sliku o kulturi ove zemlje. 
Arodromska biblioteka nudi sledeće: - Prevedenu holandsku književnost na skoro trideset jezika - Knjige koje se svake godine biraju kao najbolje dizajnirane holandske knjige - Albume fotografija i video zapise koji predstavljaju holandsku kulturu - Muziku holanskih muzičara 
Postoji mogućnost da putnici sa sobom ponesu nešto od materijala 
i to je omogućeno preko lokacije TankU-downloadscreen sa koje se, preko blutut konekcije, mogu skinuti kratki filmovi o holandskoj kulturi. 
Ovi filmovi mogu da se prebace na mobilne telefone, kao suveniri ili za zabavu tokom leta. 
Kolekcija aerodromske biblioteke nudi puno materijala o holandskoj arhitekturi, vizuelnoj umetnosti, dizajnu, modi i istoriji. 
Sve u svemu aerodromska biblioteka ima 25 mesta za sedenje, 1,250 štampanih knjiga i 9 iPAD-ova. 
Aerodromska biblioteka zauzima oko 90 kvadratnih metara prostora. 
Misija aerodromske biblioteke je iskazana na sledeći način: "Aerodromska biblioteka je inspirativna i otvorena biblioteka koja, preko svojih sažetih i visokokvalitetnih kolekcija knjiga i digitalnih medija, putnicima na šipholu predstavlja holandsku umetnost i kulturu." 
Može se uočiti važnost Misije biblioteke za neke interesne grupe, pre svega njene korisnike i finansijere. 
Vizija aerodromske biblioteke je da "ostvari misiju realizovanjem trajno dostupne smelo dizajnirane biblioteke, sa stručnim i zainteresovanim osobljem koja nudi visokokvalitetne interesantne kolekcije. 
Aerdromska biblioteka ja zajednička odgovornost javnih biblioteka Holandije." (Airport library - mission and vision). 
Čak i na primeru ovako napredne biblioteke koja teži pružanju viskokvalitetnih usluga možemo uočiti propuste u važnim dokumentima kakvi su Misija i Vizija, kao što je nepotrebna rečenica o odgovornosti javnih biblioteka. 
Pored ovoga uočavamo da iako se u viziji pominje osoblje, u ovom trenutku  ono nije prisutno u biblioteci. 
Ipak nada da će ova biblioteka uspeti u ostvarivanju svoje Misije i da će nastaviti da teži svojoj Viziji trebalo bi da bude raširena u bibliotečkoj zajednici pošto bi uspeh ove institucije bio veoma važan za unapređenje bibliotečke profesije. 
3. Aerodromska biblioteka sa elektronskim knjigama - Taojan 
Marta 2011. godine na tajvanskom međunarodnom aerodromu Taojan otvorena je biblioteka sa elektronskim knjigama (Taiwanese airport's e-library adds a new option for bored travelers). 
Otvaranje ove biblioteke je predložio predsednik Tajvana Ma Ying-jeou sa ciljem da se predstave mogućnosti ostrva vezane za napredne digitalne tehnologije. 
Novost koja je karakteristična za poslovanje ove biblioteke je da njenim radom rukovodi bescarinska prodavnica, koja je u saradnji sa Institutom za informacionu industriju, koga finansira Vlada Tajvana, omogućila pokretanje biblioteke. 
Početni troškovi projekta iznosili su 102.000 $. 
Ova biblioteka, koja je označena kao prva elektronska biblioteka na jednom aerodromu, nudi korisnicima 400 elektronskih naslova. 
Broj potencijalnih korisnika je veliki pošto je 2010. godine oko 17 miliona putnika prošlo aerodormom. 
Imajući ovo na umu, 30 iPAD-ova i različiti čitači elektronskih knjiga sa ekranima zasnovanim na elektronskom mastilu mogu se smatrati kao skroman početak u životu ove biblioteke. 
Na svakom uređaju nalazi se kolekcija od 400 naslova na engleskom i kineskom jeziku, koje korisnici ne mogu da prenesu na svoje uređaje ali ih mogu čitati u bibliotečkom prostoru. 
Sve elektronske knjige se nalaze u ePub i Zinio formatu. 
U biblioteci se takođe nalazi i 2.000 štampanih knjiga što još jednom ukazuje na trajni značaj ovog medijuma (Taiwan Airport, Opens E-library for Transit Passengers). 
4. Biblioteka u metrou - Santijago 
Prvi bibliotečki sistem u metrou otvoren je u Santijagu u Čileu, juna 1996. godine (Bibliometro). 
Nastao je u saradnji Odeljenja za biblioteke, arhive i muzeje Čilea i kompanije za podzemnu železnicu Santijaga sa ciljem da se velikom broju ljudi omogući pristup knjigama i biblioteci. 
Devedesetih godina 20. veka u mnogim zajednicama u Čileu mogućnosti za čitanje bile su male. 
Vlasti su pokušale da pokrenu projekte za rešavanje ovog problema na prostorima na kojima svakog dana prolazi mnogo ljudi. 
Ispostavilo se da je program biblioteke u metrou jedno od najboljih rešenja. 
Nudeći bibliotečke usluge na metro stanicma u Santijagu, knjige su postale dostupne putnicima. 
Odlučeno je da, u skladu sa početnim ciljevima promocije knjige i čitanja, kolekcije budu sastavljene od romana, poezije, eseja, kratkih priča, stripova, dela iz oblasti umetnosti i drugog zabavnog materijala. 
Poseban akcenat je stavljen na čileanske i latino-američke autore. 
Ideja promocije knjige i čitanja mogla se spojiti samo sa lako prepoznatljivim i atraktivnim pozajmnim mestima koja bi podsećala na vagone metroa. 
Ovakav dizajn je vrlo brzo realizovan i svako pozajmno mesto je smešteno u elegantan objekat koji nalikuje vagonu veličine oko 15 kvadratnih metara. 
Na ovim pozajmnim mestima je na početku bilo 532 naslova sa po tri kopije za svaki, tačnije ukupno 1,596 knjiga. 
Sistem biblioteke u metrou je od početka bio zamišljen kao mrežni sistem usluga u kome korisnici mogu da se registruju na bilo kom mestu da bi koristili celokupan sistem, što znači da mogu da pozajmljuju i vraćaju  knjige na bilo kom pozajmnom mestu. 
Ovo je omogućeno primenom softverskog sistema za automatizaciju bibliotečkog poslovanja. 
Misija biblioteke u metrou je da "preko atraktivnih kolekcija i visoko-kvalitetnih usluga utiče na čitalačke navike ljudi koji stalno koriste usluge metroa, ali i na čitalačke navike ljudi koji žive blizu njenih pozajmnih mesta." 
U cilju realizacije ove Misije biblioteka u metrou danas nudi sledeće usluge: pozajmicu knjiga, usluge Interneta i kulturne aktivnosti. 
Na svakom pozajmnom mestu nalazi se preko hiljadu naslova različitih žanrova. 
Najčešće su zastupljeni lokalni i latino-američki autori, ali i knjige autora iz drugih regiona. 
Svaki korisnik može da pozajmi tri knjige na 14 dana, što može da se produži za isti period. 
Korisnici mogu da pozajme ili vrate knjige na bilo kom pozajmnom mestu, a kada su pozajmna mesta zatvorena knjige mogu da se ostave u kutiji koja postoji na svakom punktu. 
Na svakom pozajmnom mestu dostupne su i besplatne usluge Interneta 
preko kojih može da se pristupi različitim digitalnim materijalima i bibliografskim bazama podataka. 
Kulturne aktivnosti, koje nudi biblioteka u metrou su raznovrsne i prilagođene različitim korisnicima. 
Književne večeri, filmske projekcije, pričanje priča deci i odraslima, recitali i književna takmičenja organizuju se preko cele godine kako bi se publika stalno podsticala da koristi usluge biblioteke u metrou. 
Od početka realizacije projekta pa do danas broj pozajmnih mesta je sa 3 porastao na 16, oko 90.000 ljudi je koristilo usluge sistema, a trenutno ima 50.000 aktivnih korisnika. 
Do sada je ostvareno preko 1,8 milion pozajmica. 
Najviše korisnika posećuje biblioteku u metrou u periodu između jedan popodne i devet sati uveče. 
To je vreme vreme pauze za ručak i kraja radnog dana kada se u metrou Santijaga nalazi najviše ljudi. 
5. Biblioteka na brodu - Norveška 
Biblioteka na brodu, koja je slična bibliobusu, postoji u Norveškoj od 1959. godine (Library boat Epos). 
Razlika između bibliotečkih usluga na brodu u prošlosti i onih koje se na njemu nude danas, i zbog kojih je on i zavredeo naziv biblioteke na brodu, je u kulturnim programima koji se održavaju na njemu. 
Biblioteka na brodu, uz bibliotečke usluge, donosi kulturne aktivnosti do najudaljenijih ostrva i obala Norveške. 
Na ovaj način se privlači veliki broj korisnika u biblioteku. 
Brod "Epos" trenutno obezbeđuje usluge duž zapadne obale Norveške. 
Posadu broda čine dva pomorca, kuvar, dva ili tri bibliotekara i jedna ili dve osobe koje su zadužene za kulturne aktivnosti. 
Biblioteka na brodu opslužuje oko 250 malih zajednica na zapadnoj obali Norveške. 
Na brodu se u svakom treutku nalaza 6.000 knjiga dok je 2.000 uvek pozajmljeno. 
Ove knjige su deo bibliotečkih kolekcija tri Norveška okruga u kojima se kreće ovaj brod-biblioteka. 
Kulturne aktivnosti i programi se realizuju tokom gotovo svih poseta malim obalskim zajednicama. 
Na brodu često gostuju pisci koji čitaju delove iz svojih knjiga ili vode književne večeri i pričaju priče deci i odraslima. 
Neke od kulturnih aktivnosti su namenjene deci ali su zanimljive i odraslima. 
Biblioteka na brodu je jako popularna u malim mestima u zapadnoj Norveškoj jer im ona pruža retke prilike da prisustvuju kulturnim aktivnostima. 
6. Zaključak 
U bibliotekama na alternativnim mestima ugrađena je svest o neophodnosti vođenja računa o potrebama korisnika, što one i čine prateći korisnike do određenih prostora na kojima im nude bibliotečke usluge. 
Za njihovo postojanje je važan i pravilan izbor usluga iz čitave palete bibliotečkih usluga raspoloživih u tradicionalnoj biblioteci, koje su najpogodnije za specifičnu korisničku grupu putnika. 
Upravo zbog dragocenog iskustva u oblasti ispunjavanja potreba korsinika, što je često bio nedostižni ideal bibliotečke delatnosti, koje su na ovaj način biblioteke na alternativnim mestima stekle, one bi trebalo da postanu centar pažnje bibliotečke zajednice. 
Učeći na iskustvima ovih biblioteka tradicionalne biblioteke mogu da unaprede neke aspekte svog poslovanja, a sledeći ideju da je potrebno ići tamo gde su korisnici bibliotečka delatnost može da poboljša šanse za opstanak i razvoj u savremenom globalizovanom, dinamičnom okruženju u koje ova neprofitna delatnost do sada nije uspevala najbolje da se uklopi. 
