Razvoj geološkog terminološkog rečnika GeolISSTerm 
Ranka Stanković, Branislav Trivić, Olivera Kitanović, Branislav Blagojević, Velizar Nikolić 
Apstrakt. U radu je prikazana struktura i implementacija elektronskog geološkog rečnika (GeolISSTerm-a), kao posebno priređene taksonomije osnovnih geoloških pojmova i termina. 
GeolISSTerm se koristi za informatičke potrebe kao elementarni resurs pri formiranju domena u Geološkom informacionom sistemu Srbije (GeolISS). 
Kao takav, on predstavlja jezgro GeolISS-a preko koga se vrši validacija, klasifikacija i specifikacija vrednosti atributa svojstava opserviranog i interpretiranog. 
GeolISSTerm je nastao kao rezultat rada na projektu "Razvoj geološke terminologije i nomenklature za geološku bazu podataka Srbije", realizovanog od strane Rudarsko-geološki fakulteta, a koji je finansiralo Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja Republike Srbije. 
Kratak istorijat razvoja GeolISSTerm, a potom i pregled strukture i načina organizovanja pojmova u okviru terminoloških resursa i pozicije rečnika GeolISSTerm u semantičkom spektru, praćen je opisom pristupa razvoju geološke terminologije i strukturi rečnika kroz UML (eng. Unified Modeling Language) model. 
Posebno je objašnjen koncept kontrolisanja domena u geološkom informacionom sistemu Srbije. 
Softverska rešenja za razvoj rečnika, za prelistavanje i pretraživanje na vebu, kao rešenje za kontrolu domena, odnosno integraciju u GeolISS su prezentovana uz primere ekranskih formi. 
U planu su i mogućnosti izvoza rečnika u standardne jezike za ontologije kao što je na primer owl, po ugledu na inicijativu koju je pokrenuo GeoSciML. 
Elektronsko izdanje GeolISSTerm-a prati i štampana verzija rečnika. 
Ključne reči. Terminološki resursi, Geologija, GIS, Geološki informacioni sistem, Geološki rečnik, Elektronski rečnik 
1. Uvod 
Razvoj geološke terminologije i nomenklature u funkciji geološke baze Srbije, započeo je fizičkom implementacijom geološkog informacionog sistema Srbije (GeolISS) sredinom 2006. godine. 
Osnovni cilj razvoja ovog resursa za informatičke potrebe, bio je obezbeđivanje standardnog elektronskog geološkog rečnika za logički konzistentan opis, interpretaciju i klasifikaciju geoloških jedinica, geološke strukture, mineralnih i hidrogeoloških resursa, kao i drugih geoloških svojstava u domenu aplikativnih disciplina kroz GeolISS. 
Intenzivniji razvoj elektronskog geološkog rečnika nastavljen je tokom 2008. godine u vidu izdvojenog projekta GeolISS-a pod nazivom "Razvoj geološke terminologije i nomenklature za geološku bazu podataka Srbije". 
Cilj ovog projekta bio je da se postojeći fond geoloških pojmova i termina dopuni i proširi u prvom redu pojmovima iz oblasti specijalističkih geoloških disciplina koji u inicijalnoj verziji nisu bili zastupljeni u željenom obimu. 
Rad na rečniku je nastavljen i po završetku projekta, tako da aktuelna verzija sa oko 3800 pojmova na srpskom i engleskom jeziku predstavlja funkcionalni geološki pojmovnik koji će moći da opsluži Geološki informacioni sistem Srbije - GeolISS (Blagojević, 2007). 
U dosadašnjem radu na terminologiji učestvovali su stručnjaci iz različitih geoloških disciplina1. 
Iako GeolISSTerm razvijen za potrebe informatičke obrade, elektronsko izdanje prati štampana verzija rečnika (Trivić, 2011). 
Posebna pažnja je posvećena strukturi i načinu organizovanja pojmova u okviru terminoloških resursa i rečnika GeolISSTerm i njihovoj poziciji u semantičkom spektru (odeljak 2). 
Uz detaljan opis pristupa geološkoj terminologiji i strukturi rečnika kroz UML (eng. Unified Modeling Language) model, u trećem odeljku rada je prikazan i koncept kontrolisanja dozvoljenih vrednosti domena u geološkom informacionom sistemu. 
Četvrti odeljak predstavlja razvijena softverska rešenja. 
Pored prikaza alata za razvoj rečnika i aplikacije za prelistavanje i pretraživanje na vebu, prikazana je i komponenta za kontrolu domena, odnosno integraciju u GeolISS. 
Primena GeolISSTerma kao dvojezičnog resursa je ilustrovana automatskom simbolizacijom karata na srpskom i engleskom jeziku. 
U zaključnim razmatranjima su dati pravci daljeg razvoja ovog značajnog terminološkog resursa. 
2. Terminološki resursi 
Rečnici za informatičku obradu mogu da budu organizovani na različite načine i mogu da imaju različite funkcije. 
Primarna, mada ne i jedina funkcija GeolISSTerm-a je kontrolisanje dozvoljenih vrednosti domena. 
Kontrolisani rečnik (eng. controlled vocabulary) predstavlja brižljivo izabranu kolekciju termina (reči ili fraza) izabranih za specijalnu namenu koje je autor rečnika odabrao. 
Ovakvi rečnici se koriste za tagiranje informacija u bazama i dokumentima kako bi se one što lakše pronašle pri pretraživanju. 
U zavisnosti od sadržaja, strukture i načina organizacije rečnici kao terminološki resursi mogu biti u opštem smislu posmatrani kao: indeksi, glosari, taksonomije, tezaurusi i ontologije. 
Iako granice među ovim tipovima nisu uvek oštre, svaki od ovih resursa predstavlja proširenje prethodnog. 
Semantička skala (slika 1) je inspirisana ontološkim spektrom iz (Daconta M.C., 2003) i (Deborah L. McGuinness, 2003). 
Na donjoj levoj strani se kreće od indeksa, kao najjednostavnijih lista termina za pojedinu oblast (obično alfabetski sortiranih), za kojim sledi glosar kao indeks koji sadrži definicije termina. 
Glosari su liste termina sa definicijama koje mogu da budu jednojezične, dvojezične ili višejezične. 
Kada je u pitanju višejezično povezivanje termina često se prave paralelne višejezične i dvojezične liste, odnosno liste uparenih termina, 
koje onda obično nemaju definicije pojmova. 
Dalje uređenje resursa na semantičkoj skali (od slabo do jako zastupljenog semantičkog opisa) ide ka uvođenju relacija među terminima odnosno pojmovima koji su predstavljeni konkretnim terminom. 
Prve i osnovne relacije među konceptima koji su predstavljeni terminima su: podređeni i nadređeni koncept, a mogu se posmatrati i kao širi i uži pojam. 
Termini u hijerarhiji su povezani relacijom "je" (eng. is a), koja može biti: - podređeni je tipa nadređeni - podređeni je deo nadređenog - podređeni je primerak nadređenog 
Jak semantički opis 
Ontologija: Skup znanja, Koji uključuje rečnik, semantičke veze i jednostavna pravila zaključivanja i logiku o nekoj oblasti 
GeolISSTerm 
Tezaurus: Taksonomija obogaćena dodatnim semantičkim relacijama  
Taksonomija: Hijerarhijska organizacija terminaGeolISSTerm 
Glosar: Indeks koji sadrži definicije termina 
Indeks: Lista specifičnih termina za pojedinu oblast 
Slab semantički opis 
Slika 1. Semantička skala terminoloških resursa 
Taksonomija predstavlja hijerarhijsku klasifikaciju pojmova, stvari, objekata, mesta, bića, događaja ili principa koji se klasifikuju. 
Stablo ili drvo je struktura koja omogućava definisanje hijerarhijske veze među pojmovima. 
Relacije roditelj-dete u drvetu predstavljaju relaciju nadređen-podređen između koncepata vezanih za termine. 
Bogatije relacije između koncepata, koje uključuju i meronime, antonime, izvedene pojmove i sl. se ne mogu predstaviti strukturom drveta, pa se za opise semantičkih relacija koriste strukture grafa. 
Takva struktura se sreće u mnogim tezaurusima, semantičkim mrežama i ontologijama. 
Pod taksonomijama se u najširem smislu podrazumeva izučavanje opštih principa naučne ili sistematske klasifikacije. 
Kada se kaže taksonomija ili sistematska klasifikacija, obično se misli na uređenu klasifikaciju biljnog i životinjskog sveta koja je urađena u skladu sa pretpostavljenim prirodnim vezama koje u njemu postoje. 
U informatici taksonomije predstavljaju inženjerski proizvod i nisu prosto apstraktan proizvod ljudskog mišljenja. 
Informatičko shvatanje taksonomije se shodno tome razlikuje, pa one u informatici predstavljaju klasifikaciju informatičkih entiteta u obliku hijerarhije u skladu sa pretpostavljenim vezama koje postoje između objekata u realnom svetu koje ovi informatički objekti predstavljaju. 
U semantičkom spektru se iznad taksonomija nalaze tezaurusi. 
Oni se mogu definisati kao rečnici strukturirani tako da relacije ekvivalencije, homografije, hijerarhije i asocijativnosti između termina budu jasno izložene i da se lako mogu prepoznati preko standardnih indikatora. 
Prvenstvena uloga tezaurusa je da olakša pronalaženje dokumenata i da ostvari konzistentnost u indeksiranju zabeleženih dokumenata (ili zapisa u bazi podataka). 
Da bi zadovoljili ovu funkciju tezaurusi obično povezuju grubo značenje jednog termina sa grubim značenjem drugog termina. 
Oni su najčešće domenski ograničeni - npr. za vojnu tehniku. 
Kontrolisani rečnik tezaurusa je zamišljen da podrži pronalaženje informacija pružajući istovremeno pomoć čoveku koji dodeljuje termine, odnosno indeksira dokument (ili zapis), i čoveku koji želi da pronađe informacije da pretražuje koristeći iste termine koji su korišćeni pri indeksiranju. 
Iz svega ovoga se zaključuje da su tezaurusi prevashodno namenjeni čoveku, čak iako se koriste u informatičkom okruženju. 
Definicije granice između tezaurusa i ontologije u literaturi su različite, od onih koji kažu da su ontologije isto što i tezaurusi, samo sa različitom namenom do onih koji pod pojmom ontologije podrazumevaju isključivo resurse koji omogućavaju izvođenje novih znanja iz postojećih. 
Treba imati u vidu da se u literaturi i praksi, pod pojmom ontologije često podrazumevaju strukture od jednostavnih taksonomija sa minimalnom strukturom nadređenosti i podređenosti, preko taksonomija sa rečima i sinonimima i konceptualnih modela sa kompleksnijim znanjima, sve do teorije logike sa bogatim, kompleksnim, konzistentnim i sadržajnim znanjima. 
Na osnovu svega ovoga moglo bi se reći da ontologija definiše reči i koncepte koji se koriste za predstavljanje nekog područja znanja i na taj način standardizuje značenja. 
Ontologije koriste ljudi, baze podataka i aplikacije koji dele informacije iz istog domena. 
One kodiraju znanje iz nekog domena kao i ono znanje koje pokriva više domena. 
Na taj način one čine mogućim ponovno korišćenje kodiranog znanja. 
Jedna ontologija sadrži: - K Klase (ili opšte obrasce entiteta) iz različitih domena od interesa - Primerke (pojedinačne entitete) - V Veze između ovih entiteta - Osobine i vrednosti osobina ovih entiteta - Funkcije i procese u koje su ovi entiteti uključeni - Ograničenja i pravila koja uključuju ove entitete 
Dakle, ontologija se može posmatrati kao skup znanja, koji uključuje rečnik, semantičke veze i jednostavna pravila zaključivanja i logiku o nekoj posebnoj oblasti. 
Takođe, može se posmatrati i kao model podataka koji predstavlja određenu oblast, odnosno domen i koristi se za zaključivanje na osnovu informacija pohranjenih u objektima u tom domenu i vezama među njima. 
Ontologije se koriste u značajnim oblastima računarstva i informatike kao što su veštačka inteligencija, semantički veb, informacioni sistemi, i sl. kao oblik predstavljanja znanja o svetu ili nekom njegovom delu. 
Uopšteno, ontologije opisuju: objekte na osnovnom nivou, zatim klase kao skupove, kolekcije ili tipove objekata, potom atribute kao svojstva, obeležja ili parametre koje objekti mogu da dele i relacije kojima su objekti međusobno povezani. 
Informatička leksička baza podataka SWN (srpski wordnet) kao semantička mreža reči za srpski jezik (Krstev i dr., 2008), predstavlja nezaobilazan resurs kada je u pitanju razvoj terminoloških resursa sa bogatim semantičkim opisom. 
Prva ovakva mreža izgrađena za engleski jezik na Prinstonskom univerzitetu i ona je postala osnov za izgradnju wordneta za mnoge druge jezike. 
Wordneti izgrađeni u okviru evropskih projekata EuroWordNet i BalkaNet, među kojima i srpski, poravnati su sa Prinstonskim wordnetom što omogućava njihovo korišćenje u mnogim višejezičkim primenama (Obradović i dr., 2008). 
Wordnet je postala de facto standard za sematičke mreže zasnovana je na pretpostavci da se reči, kao osnovni elementi jezika, u ljudskom umu grupišu oko koncepata, apstraktnih ideja odnosno mentalnih simbola. 
Koncepti obuhvataju objekte određene kategorije, domena ili neku klasu entiteta, interakcija, fenomena. 
Jedan od domena koji se nalaze u engleskom Wordnet-u je i geologija, koja ima 625 koncepata, 
ali odabir i obim geoloških pojmova i njihova povezanost nisu odgovarali specifičnim potrebama GeolISS-a. 
Posmatrajući semantičku skalu različitih terminoloških rečnika i svojstva, trenutna implementacija GeolISSTerm-a se pozicionira između taksonomije i tezaurusa, mada je modelom podataka omogućeno skladištenje bogatijih semantičkih relacija. 
Dalji razvoj će biti usmeren ka obogaćivanju semantičkih relacija između koncepata koji su već u rečniku kao što su meronimija, antonimija i slično, potom "koristi_se_za", "izveden_je_od" i onih koji su specifični za geologiju, što će na semantičkoj skali unaprediti GeolISSTerm u ontologiju. 
3. Model podataka GeolISSTerm-a 
3.1. Pristup razvoju geološke terminologije 
Inicijalne ideje o razvoju i ulozi terminologije u geološkom informacionom sistemu su išle od toga da treba sačiniti tematske liste geoloških termina, preko toga da bi trebalo jednostavno preuzeti termine iz geološke terminologije i nomenklature koje je priredio Kosta Petković, pa do toga da bi najbolje rešenje bilo preuzimanje glosara iz Glossary of Geology (Bates, and Jackson, Ed., 1995). 
U krajnjem ishodu ove ideje su dovele do parcijalne analize izdanja Geološka terminologija i nomeklatura (Petković, 1975), analizom termina korišćenih pri izradi pojedinih listova Osnovne geološke karte (skr. OGK) (terenskih dnevnika, tumača i opisa sadržanih u legendama), kao i analizom dostupne terminologije rađene za potrebe geoloških informacionih sistema (U.S. Geological Survey - USGS, California Geological Survey - CGS, British Geological Survey - BGS, International Union of Geological Sciences - IUGS). 
Rezultati ovih analiza su pokazali da je Geološka terminologija i nomenklatura (Petković, 1975) nesumnjivo najobuhvatnije domaće geološko leksikografsko izdanje, ali i da obiluje sinonimima različitog, često kontradiktornog značenja, homonimima istog značenja, idiomima, arhaizmima nedovoljno poznate ili nepoznate etimologije, nepreciznim određenjima pojedinih termina, itd. 
Terminologija korišćena u OGK je veoma bogata, ali su opisi na geološkim opservacionim tačkama ponekad previše barokni ili previše kratki i nejasni, tumači sadrže prilično topičkih mesta, bez referenciranja na konkretne podatke. 
Kad su posredi terminologije razvijane za potrebe geoloških informacionih sistema, američki standard naučnog jezika za bazu digitalne geološke karte (Soller, 2004) je najobimniji i u mnogo čemu predstavlja terminološki sistem. 
On je fokusiran ne samo na klasifikaciju geološkog materijala, nego i na veoma precizno definisane termine za opis svojstava tog materijala uključujući i njegovu genezu. 
Terminologija kanadskog geološkog zavoda, prvobitno razvijana nezavisno od drugih (Struik, et. al., 2002), sadrži 'strogu' petrološku klasifikaciju stenskog materijala kom su pridružena svojstva prikupljena iz različitih, prvenstveno kartografskih, dokumenata. 
Na taj način se, u modelima baza podataka koje podržavaju ontologije, omogućuje jednostavno pretraživanje, komparacija i grupisanje stena ili jedinica u kojima su one prisutne, na osnovu jedne ključne reči ili niza svojstava. 
Ovakav pristup je kasnije uključen i u američki terminološki sistem. 
Klasifikacija stena britanskog geološkog zavoda (Gillespie, and Styles, 1999; Hallsworth, and Knox, 1999; Mcmillan, and Powell, 1999) predstavlja izvanredan materijal s petrološkog i praktičnog geološkog aspekta, budući da sadrži skoro sve kriterijume za determinaciju i multihijerarhijsku klasifikaciju stena (geneza, sastav, struktura, tekstura). 
Publikacije IUGS-a (Međunarodni savez geoloških nauka) koje se odnose na klasifikaciju vulkanskih i plutonskih stena (Le Maitre, et. al., 2002), stratigrafski vodič i stratigrafska terminologija (Salvador, 1994), kao i hrono-stratigrafska podela (Gradstein, et. al., 2004), su nacionalne geološke zajednice i akademske institucije široko prihvatile, 
pa su kao takve i dobar izvor termina i smernica razvoja geološke terminologije. 
Iz navedenih publikacija je postalo jasno: 
- da terminologiju, u geološkom informacionom sistemu, ne može činiti samo spisak geoloških termina, već da svaki termin ili pojam mora biti jasno i neambivalentno određen, odnosno definisan i da samo tako može imati komunikacionu ulogu; 
- da analitički zahtevi korelacije, komparacije, grupisanja i pretraživanja geoloških identičnosti i razlika, pojedinosti i specifičnosti stenskog materijala, geoloških jedinica i struktura, iziskuju da terminologija u informacionom sistemu ima centralnu ulogu; 
- da se starija, nasleđena, terminologija mora uključiti u rečnik GeolISS-a, jer se jedino tako izvorni pojmovi iz istorijsko-geoloških dokumenata mogu uneti u digitalnu bazu podataka, ispratiti njihova evolucija tj. moguća promena značenja tokom vremena; 
- da progresivna i rekurzivna priroda procesa opservacija i interpretacija ima hijerarhijsku, odnosno rodoslovnu jezičku strukturu; od početnog generalizovanja do postupnih distinkcija specifičnih kategorija koje iskazuju detaljnije informa-cije o geološkom materijalu (Soller, 2004). 
3.2. GeolISSTerm kao kontrolisani rečnik 
Polazeći od funkcije koju geološki rečnik ima u GeolISS-u i međunarodne prakse, GeolISSTerm je organizovan kao taksonomija sa definicijom za svaki termin, sinonimima i bibliografskim referencama izvora iz kojeg su preuzeti, kao i ekvivalentnim terminima u drugim jezicima (trenutno je prisutan samo engleski ekvivalent, videti primer 1). 
Opseg rečnika, odnosno broj koncepata nije konačan, ali je aktuelnom verzijom obuhvaćeno oko 3800 osnovnih opšteprihvaćenih geoloških termina koji se najčešće koriste u praksi, sa skoro isto toliko engleskih ekvivalenata. 
Relacije među konceptima koji su predstavljeni terminima su: podređeni i nadređeni, koji se mogu posmatrati i kao širi i uži pojam. 
Dalje se relacije mogu proširivati relacijom sinonimije gde se osnovnom terminu pridružuju termini koji imaju isto značenje. 
Relacije uključuju i povezivanje na definiciju termina u drugim jezicima. 
Preko kontrolisanih rečnika izvedenih iz GeolISSTerm-a se vrši validacija, klasifikacija i specifikacija vrednosti atributa, odnosno polja u tabelama baze podataka. 
Primeri rečnika izvedenih iz GeolISSTerm-a su petrološka klasifikacija, minerološka klasifikacija, geohronološka skala i leksikon kartiranih jedinica. 
Dalje slede rečnici izdvojeni iz terminologije vezani za strukturnu, ekonomsku, inženjersku geologiju i hidrogeologiju, koji se mogu prelistati na http://geoliss.ekoplan.gov.rs/term/recpj.aspx. 
3.3. Struktura rečnika GeolISS-a 
Da bi rečnik odgovorio svakom prethodno izvedenom zahtevu i bio funkcionalan unutar GeolISS-a, razvijen je UML model sa posebnom strukturom (slika 2). 
Klasa Rečnik u modelu predstavlja leksikografsku superklasu čiji se primerci nasleđuju. 
Klasa GeološkiRečnik je implementirana kao apstraktna, budući da kroz klasu Koncept pre svega omogućuje zapis opštih geoloških pojmova i termina, zajedničkih za sve geološke discipline, a zatim i centralizuje pojedinačne klasifikacije (petrološku, mineralošku, stratigrafsku, hronostratigrafsku). 
Sam naziv "Koncept'' (lat. conceptus - pojam), za centralnu klasu, je upotrebljen u izvornom značenju, kao apstrakt ili opšta ideja neke pretpostavljene ili konkretne instance (Angeles, 1981). 
Hijerahijska struktura rečnika (sl. 2 i 3) je omogućena involucijom, tj. rekurzivnom relacijom, kojom se modelira odnos nadređeni - podređeni, tako da se bilo koji termin (podređeni) u hijerarhiji rečnika, može pojaviti samo jednom i imati samo jednog nadređenog. 
Pri tom svaki termin može imati ekvivalent u jednom ili više stranih jezika preko klase MultijezičkiLeks. 
Za termine koji nisu geološki, ali su potrebni za funkcionisanje GeolISS-a se koristi klasa AdminTerm. 
Odnosi između različitih termina (npr. izveden iz, šireg značenja od, leksička varijanta i sl.) mogu se zapisati u klasu RelacijeTermina. 
Pisani izvor/i iz koga su pojam ili termin, zajedno sa njihovim značenjem, preuzeti se upisuju u klasu Bibliografija, a a utor koji je uneo novu odrednicu rečnika se registruje kroz klasu Metapodatak. 
ESRI Classes::Object 
+OBJECTID 
Rečnik: -InstancaID-MetazapisID-RepozitorijumID-Naziv-Opis 
AdminTerm: -NadInstancaID+Naziv-RedniBroj+Sinonimi+Parametri+TerminIzvanUpotr 
RelacijeTermina+odKoncepta0..10..*+kaKonceptu0..10..* 
GeološkiRečnik 
Koncept: -NadInstancaID-RedniBroj-Sinonimi-TerminIzvanUpotr 
MultiJezičkiLeks:-OriginalInstanceID-SequenceNo-Synonimys-DeprecatedTerm 
Metapoatak10..*+ima0..1+ekvivalent0..* 
Bibliografija0..10..*0..11..*: -BiblioRefID-Autor-Naslov-Izdavac-GodinaIzdanja-TipReference-Edicija-Tom_Knjiga-Serija  
MineraloškaKlasifikacija 
HronostratigrafskaSkala 
PetrološkaKlasifikacija 
StratigrafskiLeksikon 
Slika 2. UML model strukture rečnika GeolISS-a (ESRI profil) 
Slika 3. Primer hijerarhijske strukture unutar geološkog rečnika 
Struktura pojedinačne odrednice "formacija" sa slike 3 je data u primeru 1. 
Primer 1. 
Naziv: Formacija 
Definicija: Formacija je osnovna jedinica litostratigrafske klasifikacije koja predstavlja stensku masu sa jedinstvenim sedimentološkim i paleontološkim karakteristikama, formiranim u uslovima jedinstvene depozicione sredine nekog vremena. 
Direktno nadređeni termin: Grupa 
Prevod termina: Formation 
Prevod definicije: A persistent bodž of igneous, sedimentary, or metamorphic rock, having easily recognizable boundaries that can be traced in the field without recourse to detailed paleontologic or petrologic analysis, and large enough to be represented on a geologic map as a practical or convenient unit for mapping and description; the basic cartographic unit in geologic mapping (NACSN, 1983). 
The formation is the fundamental unit in lithostratigraphic classification. 
A formation is a bodž of rock identified by lithic characteristics and stratigraphic position; it is prevailingly, but not necessarily, tabular and is mappable at the Earth's surface or traceable in the subsurface (NACSN, 2005). 
Sinonimi (eng.): nema 
Reference: North American Stratigraphic Code Grupa autora 2005. AAPG; Internacionalni stratigrafski vodič i rečnik stratigrafskih termina. Jovanović, R., Jovanović, D. 2007 Naftagas, Novi Sad ; Petrology: The Studž of Igneous, Sedimentary and Metamorphic Rocks. Raymond, L.A. 2002 McGraw-Hill. 736 str., New York.; Geološko kartiranje. Dimitrijević, D. M. 1978 Izdavačko-informativni centar studenata, 486 str., Beograd.; Sedimentologija Grubić, A., Obradović, J., Vasić, N. 1996 Univerzitet u Beogradu, 436 str., Beograd.; International Stratigraphic Guide. Hedberg, H. D. (Ed.) 1976 J. Wiley  &   Sons. - Interscience publication, 200 str., New York; NASC (North American startigraphic Code). The North American Commission on Stratigraphic Nomenclature 2005 The American Ass. of Petroleum Geologists. Tulsa-Oklahoma. 
Izvedene relacije su potomci i nadređeni termini u srpskom i engleskom. 
3.4. Modeliranje domena svojstava 
Za kontrolu vrednosti svojstava u GeolISS-u je potrebno obezbediti izdvajanje skupova termina koji predstavljaju dozvoljene vrednosti za pojedina svojstva, što se realizuje kreiranjem odgovarajućih domena. 
Domeni mogu biti liste termina ili hijerarhijsko stablo termina, ali u oba slučaja reč je isključivo o terminima koji su u rečniku. 
Slika 4 prikazuje UML model za rukovanje domenima. 
Apstraktnu klasu MetaAdmin nasleđuju ostale klase modela. 
Klasom Domen se evidentiraju svi podaci potrebni za opis nekog domena: da li je u potanju lista ili hijerarhijsko stablo, iz kog rečnika uzima podatke: geološkog, administrativnog, numeričkog (tada ima dozvoljeni opseg vrednosti), kojoj geološkoj disciplini pripada i slično. 
Određivanje termina koji ulaze u sastav domena se realizuje klasom CvorDomena, u kojoj se specifikuje pojedini čvor i vrsta njegovog integrisanja u domen. 
Na raspolaganju su četiri mogućnosti: - samo taj čvor, - čvor i njegova deca (direktni potomci), - samo deca selektovanog čvora (bez selektovanog čvora) i - čvor i svi njegovi potomci. 
Prva tri tipa su karakteristična za liste termina, dok se četvrti obično koristi kod hijerarhijskih domena. 
Pošto jednom primerku klase Domen može odgovarati više primeraka klase CvorDomena, to se domen može sačiniti iz više izdvojenih celina rečnika. 
Većina domena se generiše na osnovu geološkog rečnika (78), ali postoji i jedan manji broj koji se generiše iz administrativnog rečnika (22) i iz meta podataka o entitetima GeolISS-a (11). 
Klasom Svojstvo se modeliraju metapodaci o fizičkim i logičkim atributima u bazi, dok klasa Entitet predstavlja primerke svih prostornih i atributskih klasa, ali i njihove podklase, odnosno podtipove klasa (eng. subtype). 
Među metapodacima koje obezbeđuje vezna klasa SvojstvoEntiteta je i domen (slika 4). 
Primerci klase Entitet su recimo: KartiranaJedinica, GeoloskaStarost, GeoloskiMaterijal, EgzodinamickaPojava, itd., 
zatim, primerci klase Svojstvo su: Boja, Kategorija sastava, Hemijski sastav, i td., dok vezna klasa SvojstvoEntiteta povezuje primerke entiteta i svojstava. 
Na primer, svojstvo KategorijaSastava se pojavljuje kod entiteta KartiranaJedinica i GeoloskiMaterijal, pri čemu u oba slučaja uzima vrednosti iz domena dKategorijaSastava. 
ESRI Classes::Object 
+OBJECTID : esriFieldTypeOID 
MetaAdmin: -InstancaID-RepozitorijumID-Komentar 
Domen: -NazivDomena-InterniNaziv-IzvorVrediDomena-TipDomena-TipUredjenja-OblastID-sSQL-GeoloskiTipPodatka-MinimalnaVrednost-MaksimalnaVrednost 
Svojstvo10..*10..*10..*: -NazivAtributa-InterniNaziv-TipPretrage-TipPodatka-MaxStrDuzina-KonceptID 
Entitet: -Naziv-InterniNaziv-Grupa-NazivAtributaPK-Vrednost-VrednostStart-PreuzetPKOdEntiteta-TipEntiteta-Implementacija-NadInstancaID-RedniBroj-NazivAtributaSubtip 
CvorDomena: -DomenID-KonceptID-Tip-sSQL 
SvojstvoEntiteta: -EntitetID-SvojstvoID-RedniBroj-Dozvoljen_NULL-Implementacija-Kardinalnost-TipRelacijeMetazapisa-PodrazumevanaVrednost-Domen 
-TerminiDomena0..* 
Slika 4. UML model za rukovanje domenima GeolISS-a (ESRI profil) 
Generisanje primerka klase Domen se može videti na primeru 2 u kom su osnovni parametri domena dTipPoSvojstvuVode koji se koristi kod svih hidrogeoloških pojava i objekata za klasifikaciju po tipu vode. 
Primer 2. 
Domen: dTipPoSvojstvuVode 
Izvor vrednosti domena: Koncept (geološki rečnik) 
Tip domena: Integer (prenosi se primarni ključ) 
Tip uređenja: Lista 
Oblast: Hidrogeologija 
Definisanje sadržaja ovog domena se ostvaruje preko primeraka klase CvorDomena: 
Klasifikacija podzemnih voda na osnovu porekla (svi čvorovi ispod njega bez njega): Podzemne vode hidrometeorskog porekla, Juvenilna voda, Kosmička voda, Konatna voda, Metamorfna voda; 
Voda u nadkritičnom stanju (samo taj čvor); 
Voda u vidu vodene pare (samo taj čvor); 
Hemijski vezana voda (svi čvorovi ispod njega bez njega): Zeolitna voda, Konstituciona voda, Kristalizaciona voda; 
Fizički vezana vode (svi čvorovi ispod njega bez njega): Adheziona voda, Adsorbovana voda, Apsorbovana voda, Higroskopna voda; 
Kapilarna voda (samo prvi nivo ispod njega i on): Kapilarno lebdeća voda, Kapilarno podizuća voda 
Slobodna voda (samo taj čvor); 
Voda u vidu leda (samo taj čvor); 
Klasifikacija podzemnih voda na osnovu mineralizacije (svi čvorovi ispod njega bez njega): Malomineralizovana voda, Mineralizovana voda, Rasol; 
Mineralna voda (samo prvi nivo ispod njega i on): Termomineralna voda, Lekovita voda, Termalna voda, Industrijska mineralna voda. 
Panel za rukovanje domenima prikazan na slici 5, integrisan je kao deo softvera GeolISS-a koji je dostupan samo korisnicima sa administrativnim privilegijama. 
Korisnik može interaktivno da kreira domen i da proveri njegov sadržaj. 
Na kartici za prelistavanje domena se može pregledati u tabelarnom obliku spisak termina koji pripadaju domenu (levi donji deo slike 5), 
ali pošto ima i hijerarhijskih domena, moguće je i prelistavanje u obliku stabla (desni donji deo slike 5). 
Slika 5. Rukovanje domenima u GeolISS-u 
4. Softversko rešenje 
Za razvoj aplikacija korišćen je MS Visual Studio i programski jezici C# i Aspx, a podaci su skladišteni u MS SQL Server 2008 sistemu za upravljanje podacima. 
Softversko rešenje obuhvata više komponenti: - samostalnu (eng. stand alone) aplikaciju za unos rečničkih odrednica, koja se može koristiti ne samo u kontekstu GeolISS-a već i kao nezavisna komponenta, - komponentu GeolISS-a koja je integrisana u razvojno okruženje Esri ArcGIS  za GIS sisteme (http://www.esri.com/arcgis), kao ekstenzija alata ArcMap za rukovanje kartogrfskim sadržajem i - veb aplikaciju za prelistavanje i pretraživanje rečnika. 
Panel za unos podataka (slika 6) sa leve strane ima prikazanu strukturu, tj. organizaciju pojmova i termina koji već postoje u rečniku dok se na desnoj strani panela prikazuju atributi selektovanog pojma, odnosno rečničke odrednice. 
Sam sadržaj rečnika, s obzirom na strukturu, nije strogo tematski uređen, već više po logički srodnim celinama. 
Međutim, fleksibilnost strukture dopušta mogućnost preuređivanja sadržaja, te formiranje novih, grupa koje bi bile semantički ili tematski srodne, kao i sortiranje i pretraživanje sadržaja po različitim kriterijumima. 
Svaka odrednica obuhvata naziv odnosno sam termin, njegovu definiciju i eventualno sinonime. 
Redni broj se navodi samo u svrhu adekvatnog sortiranja u stablu. 
Termini koji se iz nekog razloga smatraju nepodesnim za dalju upotrebu se ne brišu iz rečnika, već stavljaju van upotrebe. 
Softver omogućava unos novih odrednica u rečnik ovlašćenim korisnicima, pri čemu uvođenje svakog novog termina mora da obuhvati odgovarajuću definiciju pojma sa obaveznom bibliografskom referencom izvora iz koga je definicija preuzeta. 
Informacije o metapodacima u vidu izvora podatka, metoda procesiranja i komentara su vezani za svaki pojedinačni zapis termina. 
Korekciju neke rečničke odrednice može da uradi samo korisnik koji ju je i kreirao, kako bi bio zadovoljen uslov autorstva zapisa. 
Slika 6. Panel za unos terminoloških odrednica 
Aplikacija pruža mogućnost tabelarnog prikaza podređenih termina selektovanog čvora što je vrlo korisno za pregledanje i ažuriranje srodnih pojmova na istom nivou hijerarhije. 
Pored toga, za selektovanu rečničku odrednicu može se uneti prevod na jedan ili više stranih jezika. 
Trenutno je podržan samo engleski jezik, ali struktura baze i sama aplikacija omogućavaju dodavanje prevoda pojma i na drugih jezicima. 
Takav vid tabelarnog prikaza u vidu panela za pregledanje svih potomaka (direktnih i indirektnih) selektovanog čvora dat je na slici 7. 
U navedenom primeru u pitanju je pojam '"Geološka jedinica". 
Korisnik može da vrši filtriranje izdvojenih zapisa po različitim kriterijumima, odnosno po svim prikazanim kolonama. 
Slika 7. Prelistavanje svih potomaka (direktnih i indirektnih) selektovanog čvora 
Veb aplikacija je dospupna na adresi http://geoliss.ekoplan.gov.rs/term i za razliku od prethodno prikazane samostalne komponente koja je namenjena samo korisnicima GeolISS-a, omogućava slobodno prelistavanje i pretraživanje rečnika. 
Dakle, unos i ažuriranje rečnika je dozvoljeno samo ovlašćenim korisnicima, dok su čitanje, prelistavanje i pretraživanje javno dostupni. 
Na slici 8 je prikazani su paneli koji prikazuju srpsku (levo) i englesku (desno) verziju rečnika. 
Srpska i engleska verzija imaju sličan izgled: 
na desnoj strani panela je stablo sa hijerarhijskim prikazom odrednica, dok se na levoj strani prikazuju detaljni podaci o selektovanom pojmu na odgovarajućem jeziku. 
U okviru detaljnog prikaza se kao podnaslov prikazuje sam termin (na panelu "Litodemska jedinica", odnosno "Lithodemic unit"), zatim stablo nadređenih termina, definicija, sinonimi i bibliografska referenca. 
Prelazak sa jednog na drugi jezik se postiže izborom odgovarajuće kartice, odnosno stabla hijerarhije na desnoj strani panela. 
Slika 8. GeolISSTerm na vebu - prelistavanje rečnika na srpskom i engleskom 
Pretraživanje je moguće po ključnim rečima na srpskom ili engleskom jeziku, a dostupno je na adresi http://geoliss.ekoplan.gov.rs/term/PretragaRecnika.aspx. 
Korisnik bira ključnu reč, na primer "rang" nakon čega sistem pronalazi u srpskom i engleskom odgovarajuće termine. 
Pretraga je tipa "*rang*" što znači da će sistem pronaći sve termine koji u sebi sadrže nisku "rang". 
Na slici 9 su prikazani srpski termini: Rang jedinice, Rangiranje ugljonosnih jedinica, a desno su engleski: Arranged fabric, Range value, Fold range, Size rang). 
Korisnik bira neki od ponuđenih termina i potom za njega dobije detaljne podatke, paralelno na srpskom i engleskom jeziku. 
Na oba jezika se uz sam termin prikazuju: definicija, sinonimi, reference, nadređeni i podređeni termini kao hiperveze koje upućuju na detaljne podatke. 
Slika 9. Pretraživanje po ključnim rečima 
5. Primena u kartografiji 
Anotacija (eng. labelling and annotation) kartografskog sadržaja je omogućena na srpskom i engleskom zahvaljujući sa jedne strane relacijama između srpskih i engleskih ekvivalentnih termina i sa druge strane čvrstoj vezi između rečnika i sadržaja GeolISS baze. 
Značaj višezične anotacije postaje sve veći jer raste i potreba za razmenom informacija sa stranim kompanijama i geološkim udruženjima. 
Slika 10. Primer automatske anotacije karte na engleskom i srpskom 
Efikasnost i fleksibilnost pretraži-vanja baza podataka i pronalaženja informacija na vebu svakim danom postaju sve značajniji, tako da korišćenje GeolISSTerm-a za proširenje upita vezanih za geologiju može da igra važnu ulogu u njihovom unapređenju (Stanković i dr., 2010). 
Imajući u vidu bogatu morfologiju srpskog jezika, jedan od vidova poboljšanja rezultata pretraživanja geološkog sadržaja na vebu bi bilo i integrisanje srpskog morfološkog rečnika (Vitas i dr. 2003) i GeolISSTerma, tako što bi se terminima GeolISSTerma pridružili kodovi flektivnih klasa. 
6. Zaključak 
Razvoj i korišćenje standardizovane terminologije u digitalnim bazama podataka, u mnogo čemu predstavlja novu oblast koja će tokom vremena i iskustva neminovno evoluirati. 
Kod nas je u domenu geologije napravljen značajan korak i napredak, razumljivo sa svim nedostacima koje sa sobom nosi ovakav pionirski poduhvat. 
Po prvi put je u jedan geološki informacioni sistem ugrađen konzistentan geološki pojmovnik koji obuhvata osnovne geološke klasifikacije u oblasti fundamentalne i aplikativne geologije. 
Svakako treba naglasiti da ne postoje jedinstvene, jednoznačne i opšteprihvaćene klasifikacije koje mogu zadovoljiti sve potrebe geologije kao nauke. 
Otuda će dopuna terminologije GeolISS-a i ubuduće biti suštinski i operativno značajan zadatak, prvenstveno u cilju jasnije determinacije geoloških sadržaja i kvalitetnijih geoloških podataka. 
Značajnu pomoć u tome mogu svakako pružiti neposredni i konačni korisnici informacionog sistema, odnosno u prvom redu geolozi ali i svi drugi stručnjaci koji se bave istraživanjima u naukama o Zemlji. 
U planu su i mogućnosti izvoza rečnika u standardne jezike za ontologije, kao što je na primer owl, po ugledu na inicijativu koju je pokrenuo GeoSciML (http://www.geosciml.org/). 
