Informanformaciono-komunikakomunikacione tehnologije u nacionalnim bibliotekama Bangladeša, Indonezije, Filipina i Ugande: komparativna studija 
Nafiz Zaman Šuva, Tapozi Benerdži, Ama Naningrum, Melodi Madrid, Pejšens Agabirvi, Ezerea Kulisoma 
Apstrakt: Da bi se obilje informacija dostupnih na internetu moglo eksploatisati i da bi se zadovoljili različiti zahtevi korisnika iz različitih socio-kulturnih okruženja, u savremeno doba imperativ je uvođenje u biblioteke usluga baziranih na informaciono-komunikacionim tehnologijama (IKT). 
Nacionalna biblioteka svake zemlje predstavlja kulturu te zemlje, kao i njen razvoj i znanje, a i trenutno stanje ostalih biblioteka u toj zemlji. 
Ovaj rad predstavlja trenutni status informaciono-komunikacionih tehnologija u nacionalnim bibliotekama Bangladeša, Indonezije, Filipina i Ugande. 
Istraživači su pripremili delimično strukturisani upitnik kako bi sakupili podatke u četiri nacionalne biblioteke odabrane za ovu studiju. 
Došlo se do zaključka da se među posmatranim bibliotekama izdvajaju Nacionalna biblioteka Indonezije i Nacionalna biblioteka Filipina po tome što intenzivnije koriste mogućnosti informaciono-komunikacionih tehnologija od nacionalnih bibilioteka Bangladeša i Ugande. 
Takođe su uočeni izvesni problemi koji u određenoj meri ometaju razvoj nacionalnih biblioteka i iznete su preporuke za njihovo prevazilaženje. 
1. Uvod 
Nacionalne biblioteke se značajno razlikuju po svom poreklu i funkcijama. 
U ovom ili u onom obliku one postoje u više od stotinu zemalja. 
Poreklo nacionalnih biblioteka usko se vezuje za pravnu zaostavštinu i tekovine monarha bibliofila i bogatih pojedinaca. 
Najranije nacionalne biblioteke potiču iz doba Renesanse u vidu kraljevskih ili privatnih biblioteka (Lor, 2003 : 445). 
Različiti autori, organizacije i institucije definisali su nacionalne biblioteke na različite načine. 
Nacionalne biblioteke se obično definišu u svetlu svojih funkcija ili odgovornosti. 
Definicija nacionalne biblioteke koju je uspostavio UNESKO i koja je uprkos svojoj dugovečnosti još uvek široko rasprostranjena i citirana primarni značaj pridaje funkcijama u smislu očuvanja nasleđa, a sekundarni funkcijama vezanim za infrastrukturu (Lor, 2000 : 27): 
Biblioteke koje su, bez obzira na svoj naziv, odgovorne za prihvatanje i konzerviranje kopija svih značajnih publikacija objavljenih u zemlji i koje funkcionišu kao depozitne biblioteke, bilo po slovu zakona ili po nekim drugim utvrđenim odrednicama. 
One će takođe redovno obavljati neke od sledećih funkcija: proizvodnja nacionalne bibliografije; prikupljanje, čuvanje i ažuriranje velike i reprezentativne kolekcije strane literature, ukljujući i knjige koje se sadržinom odnose na te zemlje; obavljanje funkcije nacionalnog bibliografskog informatičkog centra; kompilaciju uzajamnih kataloga; objavljivanje retrospektivne nacionalne bibliografije. 
A biblioteke koje se možda zovu "nacionalne" ali čije funkcije realno ne odgovaraju navedenim definicijama ne bi trebalo da se svrstavaju u kategoriju "nacionalnih biblioteka" (šik, 1971 : 8-9). 
Priterč (2005) je u Harodovom Glosaru i referentnoj knjizi za bibliotekare definisao nacionalnu biblioteku kao "biblioteku koja služi naciji u celini i koju održava vlada. 
Obično su knjige u takvim bibliotekama samo referentnog tipa. 
One najčešće dolaze do građe putem uredbi o deponovanju koje je regulisano zakonom. 
Funkcija takve biblioteke je da prikuplja i za buduća pokoljenja čuva štampane dokaze o kulturnom nasleđu zemlje, naročito u pisanoj formi ali sve češće i u multimedijalnim formatima. 
Ovo se najbolje postiže zakonskim zahtevanjem od izdavača da deponuju kopije svih publikacija koje izdaju, i kupovinom knjiga štampanih u drugim zemljama (... )(r. 477 )". 
Neki drugi izvori kolekcija neke nacionalne biblioteke su razmena, donacije i pokloni. 
Nacionalne biblioteke imaju posebne odgovornosti koje su često propisane zakonom, u okviru nacionalnog bibliotečkog i informativnog sistema. 
Ove odgovornosti se razlikuju od jedne zemlje do druge ali obično uključuju: kolekcije nastale zakonom propisanim deponovanjem nacionalne pisane produkcije (kako štampane tako i elektronske) i njenom katalogizacijom i prezervacijom; obezbeđivanje centralnih usluga (npr. referensni materijal, bibliografija, prezervacija, pozajmljivanje) korisnicima kako direktno tako i delovanjem drugih biblioteka i informacionih centara; prezervacija i promovisanje nacionalnog kulturnog blaga; nabavka barem minimalne reprezentativne kolekcije inostranih publikacija; promovisanje nacionalne kulturne politike; i liderstvo u nacionalnim kampanjama za opismenjavanje. 
Nacionalne biblioteke često služe kao nacionalni forum za međunardone programe i projekte. 
One mogu usko sarađivati sa vladama, mogu imati upliva u razvoj nacionalnih informacionih politika, a mogu i prenositi mišljenja drugih sektora profesije. 
Povremeno one mogu direktno da zadovoljavaju informacione potrebe zakonodavaca (IFLA Odeljak o nacionalnim bibliotekama, 2008). 
U ovom radu ne težimo da sami definišemo koncept "nacionalne biblioteke" ili da pronađemo njenu prihvatljivu definiciju. 
Namena ovog rada je da se prikažu trenutni scenariji informaciono-komunikacionih tehnologija nacionalnih biblioteka Bangladeša, Indonezije, Filipina, i Ugande. 
Stoga, napuštamo dalju diskusiju o definisanju, funkcijama i uslugama nacionalnih biblioteka u opštem smislu. 
2. Cilj studije 
Osnovni cilj ove studije je da se sagleda postojeći status informaciono-komunikacionih tehnologija nacionalnih biblioteka Bangladeša, Indonezije, Filipina i Ugande. 
Drugi ciljevi obuhvataju: - Upoređivanje postojećih usluga nacionalne biblioteke koje nude posmatrane biblioteke; - Ukazivanje na kompetentnost osoblja angažovanog u posmatranim bibliotekama; - Ukazivanje na probleme skopčane sa usvajanjem informaciono-komunikacionih tehnologija u posmatranim bibliotekama - Navođenje izvesnih preporuka u cilju poboljšanja postojećeg statusa informaciono-komunikacionih tehnologija posmatranih biblioteka. 
3. Istraživačka pitanja 
Ovo istraživanje teži da odgovori na sledeća pitanja: 1. Koliko je trenutno prisutno korišćenje informaciono-komunikacionih tehnologija u nacionalnim bibliotekama Bangladeša, Indonezije, Filipina i Ugande? 2. Koje usluge nude posmatrane nacionalne biblioteke? 3. Da li posmatrane nacionalne biblioteke koriste alate za društveno umrežavanje (Social Networking Tools) na svojim bibliotečkim lokacijama? 4. Da li posmatrane biblioteke imaju slične probleme u eksploataciji informaciono-komunikacionih pogodnosti i tokom digitalizacije? 
4. Metodologija istraživanja 
Ova studija je pretežno kvantitativne prorode. 
Pripremljen je delimično strukturirani upitnik (Dodatak 1) kako bi se prikupile informacije o četiri odabrane nacionalne biblioteke. 
Upitnik je dostavljen upravnicima odabranih nacionalnih biblioteka. 
Obavljeno je i nekoliko razgovora sa relevantnim osobljem u ovim bibliotekama kako bi se došlo do što tačnijih i svežijih informacija koje se tiču digitalizacije i ostalih značajnih aspekata. 
U upitnik su uključene informacije o postojećim kolekcijama, uslugama, ljudstvu, budžetu, digitalizaciji, informaciono-komunikacionih infrastrukturi, profilu osoblja koje uvodi i koristi informaciono-komunikacionu tehnologiju, veb lokacijama biblioteka, inicijativama vezanim za digitalne biblioteke i ostalim značajnim aspektima. 
Tokom prikupljanja informacija o istorijskoj pozadini posmatranih nacionalnih biblioteka istraživači su koristili sekundarne izvore informacija kao što su članci iz časopisa, radovi sa konferencija i veb lokacije. 
Ovaj rad predstavlja združeni napor profesionalnih bibliotekara i informatičara Bangladeša, Indonezije, Filipina i Ugande. 
Osim jednog istraživača, svi istraživači saradnici na ovom radu su studenti međunarodnog master programa obuke za digitalne biblioteke (DILL, Digital Library Learning). 
Oni su razmatrali ideju o pisanju rada o informaciono-komunikacionim tehnologijama u nacionalnim bibiliotekama njihovih zemalja jer smatraju da su nacionalne biblioteke najznačajnije institucije svake zemlje za očuvanje i promovisanje kulture te zemlje. 
Šta više, evidentan je nedostatak istraživanja o statusu informaciono-komunikacionih tehnologija u nacionalnim bibliotekama uopšte. 
Istraživači su imali nekoliko sastanaka tokom razvoja upitnika za ovo istraživanje. 
Ti sastanci proizašli su iz potrebe da se prevaziđu izvesne nedoumice ili da se razmotre sugestije koje su ponudili učesnici u istraživanju. 
5. Kratak istorijski pregled posmatranih nacionalnih biblioteka 
5.1 Bangladeš 
Nakon podele potkontinenta 1947. godine vlada Pakistana uspostavila je Nacionalnu biblioteku Pakistana u Karačiju i provincijalni ogranak za deponovanje knjiga Nacionalne biblioteke Pakistana u Daki 1967. godine. 
Zapravo je ovaj ogranak za deponovanje knjiga bio začetak Nacionalne biblioteke Bangladeša koja je nastala nakon sticanja nezavisnosti zemlje 1971. godine. 
Nakon rata za oslobođenje Bangladeša osetila se nasušna potreba za nacionalnom bibliotekom kao za nezamenljivom konstantom novonastale nacije. 
S obzirom na svest o tolikom značaju, vlada Narodne republike Bangladeša odlučila je da uspostavi Nacionalnu biblioteku Bangladeša u Daki. 
Biblioteka je otpočela rad koristeći ljudstvo i resurse nasleđene od provincijalnog ogranka za deponovanje knjiga u Daki. 
Kasnije, tokom 1973. godine dve nacionalne institucije, Nacionalni arhiv Bangladeša i Nacionalna biblioteka Bangladeša spojile su se pod zajedničkim nazivom Direktorat arhive i biblioteka pri Odseku za kulturu i sport Ministarstva prosvete. 
Direktorat je prvo imao sedište na adresi Central roud br. 106, a onda na adresi Elefant roud br. 372 u Daki. 
Nova zgrada za Nacionalnu biblioteku Bangladeša sagrađena je 1985. godine a sama biblioteka je premeštena na novu lokaciju čije je ime Džatja Grantagar Bavan (Zgrada Nacionalne biblioteke). 
Nacionalna biblioteka Bangladeša je trenutno pod nadleštvom Direktorata arhiva i biblioteka pri Ministarstvu kulture. 
Nacionalna biblioteka je zakonom propisani depo svih knjiga i ostalog štampanog materijala objavljenog u zemlji po Zakonu o autorskim pravima koji važi u Bangladešu (zakon je menjan tokom 2000. godine) (Direktorat Arhiva i Biblioteke, 2005 : r. 14-15 ). 
5.2 Indonezija 
Nacionalna biblioteka Indonezije (indonežanski naziv je Perpustakaan Nasional Republik Indonesia, PNRI)) je zakonom propisana depozitna biblioteka Indonezije. 
Ona je prvensteno biblioteka humanističkih nauka, ali je pored toga nadležna i za nauku i poljoprivredu. 
Nacionalna biblioteka uspostavljena je 1980. godine dekretom Ministarstva obrazovanja i kulture i konsolidacijom četiri različite biblioteke. 
Ona ima status neministarske vladine institucije i odgovorna je direktno predsedniku Indonezije. 
njene najstarije kolekcije datiraju iz vremena biblioteke Nacionalnog muzeja, otvorene 1868. kojom je u početku rukovodilo Kraljevsko batavijansko društvo umetnosti i nauka. 
Nova bibliotečka zgrada otvorena je 1988. godine uz finansijsku podršku Madam Tijen Suharto. 
Počeci Nacionalne biblioteke se vezuju za osnivanje Kraljevskog batavijanskog društva umetnosti i nauka 1778, prvog te vrste u Aziji. 
Baveći se promovisanjem obrazovanja u Holandskoj istočnoj Indiji, udruženje je stvorilo brojne publikacije i akumuliralo mnoge kolekcije te uspostavilo biblioteku. 
Nakon povećanja svojih kolekcija tokom prve polovine XIX veka, Društvo i Biblioteka su premešteni 1868. godine na novu lokaciju, u sadašnji Nacionalni nuzej na Merdeka skveru (Vikipedija, 22. septembar 2010). 
Predsednikovim dekretom 11 od 6. marta 1989, Nacionalna biblioteka u potpunosti je obuhvatila resurse Centra za razvoj biblioteka i postala neministarska vladina institucija. 
Ona više ne polaže račune ministarstvu i odgovorna je predsedniku Indonezije posredstvom Državnog sekretarijata (Saputro, 2005 i Harđoprakozo, 1995). 
Delovanje biblioteke još jednom je revidirano dekretom iz 1997. kako bi se izašlo u susret potrebama globalizacije (Saputro, 2005). 
5.3 Filipini 
Nacionalna biblioteka Filipina deluje kao nacionalna biblioteka i kao centralna kancelarija javnih biblioteka. 
Njen osnovni zadatak je prikupljanje i čuvanje nacionalne književnosti, intelektualnih resursa i snimljenog i štampanog kulturnog blaga zemlje (Kruz, 2002). 
Njen istorijat počinje u XVII veku kada su španski sveštenici počeli da prave biblioteke na Filipinima. 
Museo Biblioteca de Filipinas, preteču Nacionalne biblioteke Filipina, je ustanovila španska vlada 12. avgusta 1887, a inaugurisala je 24. oktobra 1891, a Don Pedra A. Paterna postavila za prvog direktora. 
Museo je zatvoren tokom američkog kolonijalnog perioda ali se zna da je cela njegova kolekcija prebačena u Paternovu ličnu biblioteku, od koje su neke knjige sačinjavale jezgro kolekcije Nacionalne biblioteke Filipina. 
Kada je tokom američkog perioda ustanovnjena Američka pozajmna biblioteka 9. marta 1900. na čelu Američke asocijacije pozajmnih biblioteka bila je g-đa šarliz Grinlif (Nacionalna biblioteka; Mendoza 2000; Vikipedija). 
Na dan 13. maja 2010. Republičkim zakonom br. 10087 biblioteka je dobila ime Nacionalna biblioteka Filipina. 
Nacionalna biblioteka Filipina se nalazi u ulici T.M. Kalav, Ermita, Manila, počev od 19. juna 1961. godine (Vikipedija). 
Ona obuhvata devet odseka: Odsek za bibliografske usluge, Odsek za kataloge, Odsek za razvoj kolekcija, Odsek za finansije i administraciju, Odsek za informacione tehnologije, Odsek za javne biblioteke, Odsek za istraživanje i izdavanje, i dve glavne čitaonice: Referensni odsek, i Odsek Filipiniana. 
Nacionalna biblioteka Filipina je u početku delovala kao jedna od kulturnih kancelarija pri Ministarstvu za obrazovanje, kulturu i sport (OOKS). 
Izvršnim nalogom br. 80 od 5. marta 1999, biblioteka je postala jedna od pripojenih ustanova Nacionalne komisije za kulturu i umetnosti (NKKU) pri Kabinetu predsednika. 
Trenutno su na njenom čelu direktor i pomoćnik direktora, a njeno ljudstvo čini oko 200 članova od kojih je 45% profesionalnih bibliotekara (Kruz, 2008). 
Dugoročna vizija biblioteke je da pomogne Filipincima obezbeđivanjem pristupa informacijama kako u tradicionalnim tako i u novim oblicima, i da ih podrži informacionim resursima prilagođenim globalnim informativnim i tehnološkim promenama i izazovima zarad njihovog ekonomskog, obrazovnog, kulturnog, društvenog i moralnog boljitka. 
Zato se biblioteka angažovala u različitim informaciono-komunikacionim projektima i saradničkim aktivnostima, pa je čak izgradila i sopstvenu bibliotečku mrežnu infrastrukturu. 
5.4 Uganda 
Nacionalna biblioteka Ugande uspostavljena je 2003. stupanjem na snagu zakona o bibliotekama. 
Ovim zakonom prestao je da važi Zakon o javnim bibliotekama iz 1964. godine kojim je tada uspostavnjen Odbor javnih biblioteka. 
Odbor je bio zadužen za uspostavljanje, opremanje, upravljanje i održavanje biblioteka u Ugandi. 
Po stupanju na snagu Zakona o lokalnoj upravi 1997. godine ova nadležnost je decentralizovana i preneta na lokalne vlasti. 
Odbor za javne biblioteke, a kasnije i Nacionalna biblioteka Ugande je i danje nadležna za sprovođenje nacionalnih strategija u ovim bibliotekama, savetovanje, donošenje standarda, normi, smernica i priručnika za rad, obezbeđivanje tehničkih i profesionalnih savetodavnih usluga kao i za i koordiniranje rada ovih biblioteka i za zagovaranje njihovog značaja na lokalnom i na međunarodnim nivou. 
Sa stupanjem na snagu Zakona o nacionalnim bibliotekama 2003. godine Nacionalna biblioteka Ugande postala je Naconalna agencija za bibliografsku kontrolu odgovorna za obezbeđivanje zakonom predviđenog depozita materijala izdavača, za štampanje Nacionalne bibliografije Ugande, za dodeljivanje međunarodnog standardog broja knjiga (International Standard Book Numbers - ISBN) i međunarodnih standardnog broja serijskih publikacija (International Standard Serial Numbers - ISSN), kao i za uspostavljanje i upravljanje Nacionalne kolekcijom Ugande. 
Nacionalna biblioteka Ugande trenutno deluje pri Ministarstvu za rod, rad i socijalni razvoj (Nacionalna biblioteka Ugande). Nacionalna biblioteka Ugande smeštena je u Buganda roudu 50, Kampala-Uganda. 
6. Nalazi studije 
Naziv biblioteke                                       Godina osnivanja                    Godina početka primene IKT                      Veličina kolekcija biblioteke Nacionalna biblioteka Bangladeša (NBB)                     1972                                                    1998                                                 približno 500,000 Nacionalna biblioteka Republike Indonezije (NBRI)        1989                                                    1992                                                 približno 3,341,244 Nacionalna biblioteka Filipina (NBF)                               1900                                                    1995                                                 približno 1,698,868 Nacionalna biblioteka Ugande (NBU)                              2003                                                    2004                                                približno 10,000 
Tabela 1. Profil posmatranih biblioteka 
Prema Tabeli 1, među četiri posmatrane biblioteke, prva je osnovana Nacionalna biblioteka Filipina 1900, a poslednja Nacionalna biblioteka Ugande 2003. godine. 
Što se tiče kolekcije, Nacionalna biblioteka Indonezije ima najveću kolekciju od 3.341.244 jedinica dok je kolekcija Nacionalne biblioteke Ugande najmanja i ima približno 10,000 jedinica. 
Nakon razvoja veba sve posmatrane biblioteke otpočele su sa uvođenjem informaciono-komunikacionih tehnologija: Nacionalna biblioteka Republike Indonezije je prva počela 1992. godine, slede Nacionalna biblioteka Filipina 1995, Nacionalna biblioteka Bangladeša 1998, i, konačno, Uganda 2004. 
Naziv biblioteke                 2008                     2009                                      2010 NBB                                         približno 217,800 $     približno 254,101 $                   - NBRI                                   približno 36,764,199 $     približno 42,065,404 $              - NBF                                      približno 1,865,861 $     približno 2,097,447 $         približno 2,413,741 $ NBU                                                    -                                        -                                   - 
Tabela 2. Budžet 
Tabela 2 prikazuje informacije o budžetu Nacionalnih biblioteka Bangladeša, Indonezije i Filipina. 
Nacionalna biblioteka Ugande nije nam pružila informacije o budžetu jer taj podatak smatra poverljivim. 
Sve navedene informacije o budžetu pružene su nam u lokalnoj valuti, a potom smo mi izvršili konverziju u američke dolare. 
Naziv usluge                              NBB                 NBRI                              NBF                  NBU Usluge čitaocima                                       +                          +                                +                        + Referensne usluge                                      +                          +                                +                        + Referensne usluge  za trenutnu razmenu poruka                       x                          +                                x                         x Bibliografske usluge                                    +                          +                               +                         + Pozajmljivanje                                           x                           +                               +                         x Usluge umnožavanja,  npr. fotokopiranje, mikrofilmovanje itd.     +                           +                              +                          x Međubibliotečka pozajmica                     x                           x                               x                          x ISBN usluge                                               +                           +                               +                         x Usluge interneta  (molimo navedite da li su  besplatne ili se plaćaju )                          +                           +                               +                         x Nautomatizovane usluge  obaveštavanja                                        +                           +                               +                         x Usluge obaveštavanja na vebu,  npr. o novopristiglim jedinicama,  najavljenim događajima, itd.  i molimo navedite o kojim                         +                           +                               +                         x OPAC na vebu                                          x                           +                               +                         x Pristup e-resursima na  bazi pretplate u samoj biblioteci               x                            +                              +                         + Onlajn pristup slobodnim  e-resursima proizvedenim u biblioteci  npr. vesti, bilteni, izveštaji ili  digitalizovane kolekcije                            x                             +                               +                         + Usluge za korisnike  sa specijalnim potrebama                      x                              +                               +                         x Usluge za Decu                                      +                              +                               +                        + 
Tabela 3. Profil usluga 
Od svih biblioteka tražilo se da navedu koje sve usluge nude korisnicima i da ih označe u upitniku. 
Iz Tabele 3 vidimo da sve nacionalne biblioteke nude usluge čitaocima, bibliografske usluge, referensne usluge i usluge za decu. 
Nijedna nacionalna biblioteka ne nudi međubibliotečku pozajmicu. 
Samo Nacionalna biblioteka Indonezije nudi referensne usluge za trenutnu razmenu poruka (Instant Messaging Reference Service - IMRS). 
Od posmatranih nacionalnih biblioteka, Nacionalna biblioteka Indonezije i Nacionalna biblioteka Filipina nude usluge ORAS-a na vebu. 
Nacionalna biblioteka Ugande, s obzirom da je skoro ustanovljena, nudi manji broj usluga od ostalih biblioteka. 
Naziv biblioteke Učestanost štampanje Onlajn/CD-Rom/DVD NBB godišnje + x NBRI godišnje + x NBF kvartalno x CD-Rom/DVD NBU godišnje + x 
Tabela 4. Izdavanje nacionalne bibliografije 
Prema tabeli 4 sve posmatrane biblioteke štampaju nacionalnu bibliografiju, premda je primetna razlika u učestalosti jer sve nacionalne biblioteke štampaju nacionalnu bibliografiju jednom godišnje osim Nacionalne biblioteke Filipina koja je izdaje kvartalno. 
Došli smo do podatka da samo Nacionalna biblioteka Filipina izdaje nacionalnu bibliografiju na CD-ROM-u ili DVD-u, dok je ostale biblioteke štampaju. 
Nijedna biblioteka ne plasira nacionalnu bibliografiju onlajn. 
Tabela 5 govori o informaciono-komunikacionoj infrastrukturi posmatra-nih nacionalnih biblioteka. 
Rezultati pokazuju da od svih posmatranih biblioteka Nacionalna biblioteka Republike Indonezije ima najveći broj računara, ukupno 450. 
Od tog broja 400 računara ima internet vezu, a 150 računara je dostupno korisnicima. 
Nacionalna biblioteka Filipina raspolaže sa 325 računara od kojih je 65 dostupno korisnicima, a 139 osoblju. 
Od ostale računarske opreme Nacionalna biblioteka Republike Indonezije raspolaže i centrom podataka, zatvorenim televizijskim sistemom (CCTV), serverom, personalnim računarima, beležnicama, bibliotečkim sistemom na magnetnim trakama, sadržajno orijentisanom memorijom; zatim skenerima, uređajima na bazi radio-frekvencije (RFID devices), štampačima, digitalnim kamerama, digitalnim kamkorderima, uređajima za stalno napajanje strujom (UPS), LCD projektorima, digitalnom televizijom, monitorima osetljivim na dodir, konvertorima za mikrofilmove VOIP, modemima, ruterima, pristupnim tačkama, mrežnim premosnicima, optičkim kablovima, mrežama lokalnog i širokog područja, Intranet sistemima, itd. 
Ostala računarska oprema Nacionalne biblioteke Bangladeša uključuje modeme, skenere i štampače, dok Nacionalna biblioteka Filipina poseduje 18 skanera, 4 multimedijalna projektora, 6 uređaja za skladištenje povezana sa mrežom (NAS storage), 25 servera, 90 štampača, 40 mrežnih premosnika i 21 WiFi pristupno mesto. 
Kao što se može videti iz ove tabele, u Nacionalnim bibliotekama Bangladeša i Ugande situacija je razočaravajuća. 
Obe biblioteke imaju veoma malo računara. 
Zabrinjava činjenica da Nacionalna biblioteka Ugande još uvek nije u stanju da ponudi korisnicima računare sa internet vezom. 
Nacionalna biblioteka Bangladeša ima za korisnike samo jedan računar što je svakako nedovoljno za korisnike ove biblioteke. 
NBB NBRI NBF NBU Ukupan broj raspoloživih računara 07 450 325 3 Ukupan broj računara sa internet vezom 03 400 204 3 Ukupan broj računara sa internet vezom na raspolaganju korisnicima 01 150 65 (samo za pretragu baza podataka) Još uvek ne Ukupan broj računara sa internet vezom na raspolaganju osoblju 01 250 139 2 Poseban odesek za IKT Da Da Da Da Ostala računarska oprema npr. skeneri, modemi, štampači itd. skaneri, modemi, štampači, itd. Centar podataka, CCTV, server, PC, beležnice, UPS, LCD projektori, digitalna TV, konvertor za mikro-filmove VOIP, modemi, optički kablovi, LAN, WAN, Intranet sistemi, itd. skaneri - 18 Multimedijalni projektori - 4 NAS skladišta - 6 serveri - 25 štampači - 90 mrežni premosnici - 40 WiFi pristupne tačke - 21 -1 skaner Način na koji biblioteka ostvaruje internet vezu Veza širokog propusnog opsega ISDN, DSL, Kablovski modem, VSAT, Wireless DSL, Wifi VSAT, Wireless Biblioteka održava neke baze podataka Da Da Da Da Softver koji se koristi za održavanje baza podataka WINISIS, lokalizovan sistem za automatizaciju biblioteke sa veb podrškom INLIS (Integrisani bibliotečki sistem Nacionalne biblioteke Indonezije) Koha WINISIS Funkcije softverskog sistema Nabavka, katalogizacija i budžet (delimično) Nabavka i budžet, katalogizacija, cirkulacija, kontrola serijskih publikacija, sigurnosni sistemi, upravljanje digitalnim objektima .itd. Katalogizacija, cirkulacija, kontrola serijskih publikacija, korisnici, inventar Nabavka i budžet, katalogizacija, cirkulaicja kontrola serijskih publikacija 
Tabela 5. Infrastruktura za informaciono-komunikacione tehnologije 
Kad se osvrnemo na računarsku opremu kojom raspolažu Nacionalne biblioteke Republike Indonezije i Filipina situacija je povoljna, dok Nacionalne biblioteke Bangladeša i Ugande pružaju poražavajuće podatke. 
Pozitivna strana je što sve posmatrane biblioteke održavaju baze podataka koristeći neku vrstu softverskih tehnologija. 
Nacionalna biblioteka Bangladeša koristila je WINISIS. 
Oni su nedavno nabavili prilagođeni mrežni sistem za automatizaciju biblioteka sa podrškom za veb. 
Nacionalna biblioteka Republike Indonezije koristi Integrisani bibliotečki sistem Nacionalne biblioteke Indonezije (INLIS - Indonesia National Library Integrated Information System). 
Nacionalna biblioteka Ugande koristi WINISIS za kreiranje i održavanje zapisa baza podataka, dok Filipini koriste sistem Koha. 
NBB                                   NBRI                                           NBF                                                NBU Ukupno članova  ekipe za podršku IKT                        3                                        15                                              34                                                     - Puno radno vreme                              3                                        15                                              11                                                     - Skraćeno radno vreme                     x                                          x                                               23                                                     - Ukupno članova ekipe  za podršku IKT obrazovanih  za bibliotekarstvo i informatiku           1                                          5                                                4                                                      - Ukupno članova ekipe za  podršku IKT obrazovanih  za računarstvo                                  x                                          5                                               30                                                     - Najviši nivo akademskog  obrazovanja u ekipi za podršku IKT   Master                         S2 (Master)                                  Master                                                - Obezbeđena stalna obuka za osoblje za IKT Da Da Da - 
Tabela 6. Profil osoblja zaduženog za informaciono-komunikacionu tehnologiju 
Prema tabeli 6, ekipa za podršku informaciono-komunikacionim tehnologi-jama Nacionalne biblioteke Bangladeša ima tri člana koji rade s punim radnim vremenom od kojih je jedan obrazovani bibliotekar-informatičar. 
Ekipa Nacionalne biblioteke Indonezije ima petnaest članova, od kojih su pet obrazovani za bibliotekarstvo i informatiku, a pet za računarstvo i svi rade s punim radnim vremenom. 
Ekipa Nacionalne biblioteke Filipina ima trideset četiri člana - četiri obrazovana za bibliotekarstvo i informatiku, a trideset za računarstvo, ali samo jedanaest njih radi s punim radnim vremenom. 
Istraživači nisu mogli da dođu do podataka o profilu osoblja za podršku informaciono-komunikacionim tehnologijama iz Narodne biblioteke Ugande s obzirom da ona na ovo pitanje nije odgovorila. 
Izuzev Nacionalne biblioteke Ugande koja o ovome nije pružila nikakvu informaciju, sve ostale biblioteke nude kontinuiranu obuku za informaciono-komunikacione tehnologije. 
Sve tri nacionalne biblioteke ukazuju da je master najviši nivo akademskog obrazovanja u njihovim ekipama za podršku informaciono-komunikacionim tehnologijama. 
NBB NBRI NBF NBU Učestalost ažuriranja veb lokacija Kvartalno Veoma često Veoma često često Veb lokaciju održava sama biblioteka ili neko sa strane Sa strane biblioteka biblioteka biblioteka Veb lokaicje biblioteka su dostupne preko mobilnih uređaja, Ne Da Da Da Postoji li plan da se predstavljanje biblioteke prilagodi mobilnim uređajima Da Da Ne Ne Jezik na kojem je predstavljen sadržaj veb lokacija biblioteka Engleski Indone-žanski i engleski Engleski Engleski 
Tabela 7. Veb lokacije biblioteka 
Tabela 7 pokazuje da sve biblioteke imaju svoje lokacije na vebu ali da se učestalost ažuriranja veb lokacija i njihovo održavanje razlikuju. 
Dok Nacionalne biblioteke Republike Indonezije i Filipina ažuriraju svoje veb lokacije veoma često, a Nacionalna biblioteka Ugande često, Nacionalna biblioteka Bangladeša je ažurira tek jednom u tri meseca. 
Nacionalnoj biblioteci Bangladeša veb lokaciju održava neko spolja dok sve ostale tri biblioteke to rade same. 
Kako rezultati pokazuju sve veb lokacije biblioteka su na engleskom i samo veb lokacija Narodne biblioteke Republike Indonezije pored engleskog nudi sadržaj i na indonežanskom. 
Višejezičnost je značajna posebno za nacionalne institucije kao što su biblioteke koje direktno pomažu u očuvanju i promovisanju kulturnih resursa. 
U ovom smislu samo Nacionalna biblioteka Republike Indonezije nudi sumeđu na dva jezika, dok sve ostale nude samo jedan jezik i to engleski. 
Nacionalne biblioteke koje ne nude sumeđe i informacije na svojim lokalnim jezicima trebalo bi da u najkraćem roku to obezbede. 
NBB NBRI NBF NBU Facebook Ne Da Ne Ne Twitter Ne Da Ne Ne LinkedIn Ne Da Ne Ne hi Ne Da Ne Ne Blogging Ne Da Ne Ne Ostalo (navesti šta) - Second Life, Youtube. - - 
Tabela 8. Prisutnost biblioteka u svetu društvenih mreža 
Odgovori na pitanja o povezanosti biblioteka sa svetom društvenih mreža i rezultati pokazuju da nacionalne biblioteke Bangladeša, Filipina i Ugande nisu povezane ni na jednu od društvenih mreža koje se pominju u tabeli 8. 
S druge strane, Nacionalna biblioteka Republike Indonezije povezana je sa svim društvenim mrežama pomenutim u upitniku. 
Ova tabela ukazuje da nacionalne biblioteke Bangladeša, Filipina i Ugande još uvek ne popularišu dovoljno upotrebu alata za društveno umrežavanje. 
Tabela 9 prikazuje koje inicijative za digitalne biblioteke se sprovode u posmatranim nacionalnim bibliotekama. 
Bangladeš je otpočeo sa digitalizacijom 2008, Nacionalna biblioteka Ugande 2009. godine, dok nacionalne biblioteke Republike Indonezije i Filipina nisu pružile nikakve informacije o ovome. 
Na pitanje o kriterijumu za selekciju materijala Nacionalna biblioteka Bangladeša je odgovorila da bira knjige koje su dragocene za istraživanja. 
Nacionalna biblioteka Republike Indonezije bira knjige koje imaju veliku kulturnu vrednost, retke dokumente, interne publikacije ili vladine publikacije koje nisu zaštićene autorskim pravima. 
Nacionalna biblioteka Filipina bira materijal koji je javno dobro na Filipinima i konačno Nacionalna biblioteka Ugande bira materijal za koji smatra da je značajan radi budućeg korišćenja. 
Osim Nacionalne biblioteke Republike Indonezije, ostale biblioteke su ukazale da u njihovim zemljama nije donet zakon o digitalizaciji. 
NBB NBRI NBF NBU Naziv inicijative za digitalne biblioteke Modernizacija nacionalne biblioteke Bnagladeša; jedan razvojni projekat digitalizacije važnog dela kolekcije NBB je podnet UNESKU u Daki Razvoj e-biblioteke koji finansira država Filipinska e-biblioteka koju finansira vlada Svetska digitalna biblioteka (Kongresna biblioteka i Karnegi) Godina otpočinjanja digitalizacije 2008-2009 - - 2009 Navesti stavke koje se trenutno digitalizuju Knjige Knjige, karte, slike, novine, članci, rukopisi, audio-vizuelni materijal Knjige, rukopisi, novine, časopisi, magazini, fotografije, karte Knjige, novine, karte, itd. Kriterijumi za selekciju materijala za digitalizaciju Knjige koje su značajne za istraživanje Vredan materijal, retki dokumenti, javno dostupan materijal Javno dostupan materijal kolekcije Filipiana Radna grupa bira materijal za koji smatra da je važan za digitalizaciju Postoji li nacionalni zakon o digitalizaciji Ne Da Da Ne Problemi koji su iskrsli tokom digitalizacije - Kreiranje metapodataka; pristup lokalnom sadržaju; digitalizacija novina i časopisa; politika za digitalizaciju; kooperacija sa drugim bibliotekama Rukovanje retkim materijalom - Da li projekat digitalizacije obavlja biblioteka ili neko sa strane Biblioteka Uglavnom biblioteka uz pomoć sa strane Biblioteka Biblioteka Ukupan broj računara koji su na raspolaganju za digitalizaciju 2 25 26 Ukupan broj skanera koji su na raspolaganju za digitalizaciju 1 10 18 1 Ukupan broj štampača koji su na raspolaganju za digitalizaciju 1 - 5 - Ukupno ljudi koji rade na digitalizaciji 3 12 26 - 
Tabela 9. Inicijative za digitalne biblioteke 
Najveći izazov sa kojima se suočava Nacionalna biblioteka Filipina tokom digitalizacije je obrada retkog materijal. 
U Nacionalnoj biblioteci Republike Indonezije tokom digitalizacije iskrsli su sledeći problemi: - Kreiranje meta-podataka je manje konzistentno od procene do postavljanja na veb portal; - P Pristup lokalnom sadržaju iz različitih oblasti Indonezije je još uvek ograničeno; - Digitalizacija sadržaja novina i članaka časopisa se još uvek sporo odvija; - J Jasna politika digitalizacije ne postoji, i potrebno je da se što pre uspostavi kooperacija sa drugim bibliotekama u cilju razvoja sadržaja. 
Ostale nacionalne biblioteke nisu odgovorile na ovo pitanje. 
Sve posmatrane nacionalne biblioteke sprovode digitalizaciju unutar samih institucija, jedino se Nacionalna biblioteka Republike Indonezije delimično oslanja na pomoć spolja. 
Rezultati pokazuju da Nacionalna biblioteka Bangladeša ima dva računara, jedan skaner i jedan štampač koji se koristi za digitalizaciju. 
Nacionalna biblioteka Republike Indonezije ima na raspolaganju 25 računara i 10 skanera za digitalizaciju. 
Nacionalna biblioteka Filipina ima 26 računara, 18 skanera i 5 štampača koje koristi za digitalizaciju, 
dok Nacionalna biblioteka Ugande ukazuje na to da ima na raspolaganju jedan skaner ali ne precizira koji je broj računara na raspolaganju za digitalizaciju. 
Indonezija i Uganda nisu navele broj štampača korišćenih pri aktivnostima digitalizacije. 
U Nacionalna biblioteci Bangladeša petoro ljudi je angažovano na digitalizaciji, u Nacionalnoj biblioteci Republike Indonezije dvanaest, u Nacionalnoj biblioteci Filipina dvadeset i šest. 
Istraživači nemaju podatak o tačnom broju ljudi angažovanih na digitalizaciji od Nacionalne biblioteke Ugande budući da na ovo pitanje biblioteka nije odgovorila. 
NBB                                                NBRI                                    NBF                                     NBU Nedostatak budžeta za IKT           +                                                      x                                          x                                          x Nedovoljno IKT veština  kod bibliotečkog osoblja               +                                                     x                                         x                                          x Neadekvatan hardver i  softver za IKT                                 +                                                     x                                         x                                          x Izostanak podrške vlade               +                                                     x                                         x                                          + Manjak ljudstva za održavanje  IKT usluga i sistema digitalnih  biblioteka                                        +                                                     x                                         x                                          x Teškoće u regrutovanju  novog kvalifikovanog  bibliotečkog osoblja                     +                                                     +                                         +                                          x Otpor osoblja prema promenama    x                                                     x                                         x                                          x Manjak pravih inicijativa                    +                                                     +                                         x                                          + Nedostatak međunarodne  saradnje u oblasti bibliotekarstva  i informatike                                     +                                                     +                                         +                                          x Nepostojanje jakog i  dinamičnog bibliotečkog  udruženja                                     +                                                      +                                         x                                          x  
Tabela 10. Prepreke uvođenju informaciono-komunikacionih tehnologija u posmatrane biblioteke 
Tabela 10 prikazuje različite prepreke u uvođenju informaciono-komunikacionih tehnologija u posmatranim nacionalnim bibliotekama. 
Primećeno je da su prepreke sa kojima se suočavaju ove nacionalne biblioteke razlikuju. 
Teškoće u iznalaženju kvalifikovanog bibliotečkog osoblja, manjak pravih inicijativa, nedostatak međunarodne saradnje u oblasti bibliotekarstva i informatike bili su neki od zajedničkih izazova. 
Nacionalna biblioteka Bangladeša suočava se sa mnogo problema jer na sva pitanja osim na ono koje se tiče otpora osoblja prema promenama pozitivno odgovorila. 
Ostali su samo pomenuli izvesne prepreke što je za autore ovog rada bilo iznenađujuće. 
Budući da smo daleko od razvijenih zemalja mi se često suočavamo sa finansijskim preprekama i sa nedostatkom podrške vlade, naročito u sektoru bibliotekarstva. 
Budući da vlade imaju krizu finansiranja, one nisu u stanju da ponude odgovarajuće prinadležnosti bibliotekama i ostalim društvenim institucijama. 
Možda razlog što biblioteke, osim Narodne biblioteke Bangladeša, nisu označile kao problem neadekvatan budžet ili izostanak podrške vlade treba tražiti u administrativnim problemima sa kojima bi se te biblioteke mogle suočiti. 
Pošto je svaki upitnik uručivan konkretnoj osobi u biblioteci i da nije bio anoniman, ta osoba je možda namerno odgovarala odrično na neka od pitanja koja se tiču prepreka uvođenju informaicono-komunikacionih tehnologija. 
7. Zaključci i preporuke 
Nacionalne biblioteke su nesumnjivo veoma značajne organizacije koje igraju ključnu ulogu u promovisanju i očuvanju nacionalne kulture i ponosa. 
U vremenu veb revolucije sve svetske biblioteke su u manjoj ili većoj meri prisutne na vebu. 
Danas je veoma lako promovisati nacionalnu kulturu i osećaj nacionalnog ponosa uz pomoć informacione tehnologije. 
Sve nacionalne biblioteke posmatrane u ovom radu prisutne su na mreži. 
Primećuje se da su Nacionalne biblioteke Bangladeša i Ugande manje prisutne na vebu od nacionalnih biblioteka Indonezije i Filipina. 
Trebalo bi da nadležni Nacionalnih biblioteka Bangladeša i Ugande bez odlaganja preduzmu efikasne mere kako bi pokrenuli opsežne i uspešne projekte digitalizacije radi povećanja svoje vidljivosti na vebu i očuvanja kulturnog nasleđa za buduće generacije. 
Sve nacionalne biblioteke na svetu trebalo bi da pojačaju svoje prisustvo u svetu društvenih mreža i da privuku novi tip korisnika koji vole da "divane". 
Nacionalne biblioteke bi trebalo da istražuju nove tehnologije i da nude sve više usluga putem interneta i drugih tehnologija kao što su mobilni uređaji. 
Razvojne organizacije i agencije za finansiranje kao što su UNDP, UNESCO, Fondacija Bila i Melinde bi trebalo da ponude nacionalnim bibliotekama zemalja u razvoju neophodna novčana sredstva za digitalizaciju nacionalne kulturne baštine čime bi ona postala dostupna svima. 
Nacionalna biblioteka ne bi trebalo da svoju funkciju svodi na samo na sakupljanje knjiga i drugog materijala za čuvanje već bi trebalo da se uključi u proces izgrađivanja obrazovane nacije upoznate sa različitim kulturama kroz promovisanje kurseva kao što su "Informaciona pismenost" ("Information Literač"), "Studije kulture" ("Cultural Studies") i sličnih kurseva namenjenih mlađim generacijama. 
Reč zahvalnosti 
Autori ovog rada najtoplije se zahvaljuju direktorima i osoblju posmatranih nacionalnih biblioteka za njihovu nesebičnu podršku u prikupljanju relevantnih informacija za ovu studiju. 
